Brže od pregledniku!
32 odnosi: Alge, Antički brodolom kod hridi Pupka, Arheološko nalazište na Galijuli, Brod (reljef), Cistozira, Galeb, Galeb klaukavac, Galija, Hrid, Hrvatska, Institut Ruđer Bošković, Istok, Jadransko more, Jastog, Kirnje, Krajnje zemljopisne točke Republike Hrvatske, Morski vranac, Nautička milja, Otok, Palagruško otočje, Parobrod, Puževi, Pupak (plićina), Sjever, Split, Val, Vela Palagruža, Zagreb, 1950-ih, 1970-ih, 1980-ih, 1990-ih.
Alge
Ernst Haeckel: Zelene alge Alge (lat. Algae), široka skupina pretežno vodenih, fotosintetskih autotrofnih organizama (od jednostaničnih do višestaničnih) nalik na biljke poznate kao fitoplankton, bolje poznatija kao živi biljni organizam bez korijena, lišća ili cvjetova.
Novi!!: Galijula i Alge · Vidi više »
Antički brodolom kod hridi Pupka
Ostatci antičkog brodoloma nalaze se nedaleko od plićine Pupak uz otočić Galijulu, koji administrativno pripada gradu Komiži.
Novi!!: Galijula i Antički brodolom kod hridi Pupka · Vidi više »
Arheološko nalazište na Galijuli
Arheološko nalazište u podmorju otočića Galijule, Palagruško otočje, Grad Komiža.
Novi!!: Galijula i Arheološko nalazište na Galijuli · Vidi više »
Brod (reljef)
Prikaz broda iz starog Egipta. Prolaz preko plićaka terenskim vozilom Brod ili brod (brod-skela), lađa, (gaz, plićak), od staroslavenskog bredo, bresti "gazim preko vode") označava mjesto male dubine rijeke potoka ili jezera,, Hrvatski jezični portal, pristupljeno 7. lipnja 2015. odnosno gdje je rijeka ili potok dovoljno uzak da ju je lakše prijeći. Mjesta koja su u povijesti bila pogodna za svladavanje pješice, konjima, drugim životinjama ili vozilama često nose u svom imenu riječ brod. Najveća je dubina vode (ovisno o brzini protoka i ostalih parametara vodotoka) iznosi oko jedan metar. Brodovi ili plićaci uglavnom su nastali prirodno.
Novi!!: Galijula i Brod (reljef) · Vidi više »
Cistozira
Cistozira (lat. Cystoseira) je jedna od najučestalijih alga koje se nalaze u Jadranskom moru iz porodice Cystoseiraceae.
Novi!!: Galijula i Cistozira · Vidi više »
Galeb
Galeb (lat. Larus) je veliki rod galebova sa svjetskom rasprostranjenošću (s daleko najvećom raznolikošću vrsta na sjevernoj polutci).
Novi!!: Galijula i Galeb · Vidi više »
Galeb klaukavac
Galeb klaukavac (latinski: Larus michahellis), vrsta je velikog galeba Europe, Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike, koja je tek nedavno postigla široko priznanje kao posebna vrsta.
Novi!!: Galijula i Galeb klaukavac · Vidi više »
Galija
* Galija (brod), (grčki γαλέα - galea), antički brod kojeg su u potpunosti pokretali veslači, a koristio se za ratovanje i trgovinu.
Novi!!: Galijula i Galija · Vidi više »
Hrid
Hrid Ravica Hrid je erozijski oblik marinskog procesa, stjenoviti ostatak abrazijom razorenoga otočića ili stijenskoga bloka, koji se uvijek nalazi iznad morske razine.
Novi!!: Galijula i Hrid · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Galijula i Hrvatska · Vidi više »
Institut Ruđer Bošković
Institut „Ruđer Bošković“ (IRB) u Zagrebu najveći je istraživački institut iz područja prirodnih znanosti i tehnologija na području Republike Hrvatske.
Novi!!: Galijula i Institut Ruđer Bošković · Vidi više »
Istok
Istok je strana svijeta nasuprot zapadu.
Novi!!: Galijula i Istok · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Galijula i Jadransko more · Vidi više »
Jastog
Jastog je morski člankonožac iz porodice rakova bez velikih kliješta (palinuridae).
Novi!!: Galijula i Jastog · Vidi više »
Kirnje
Kirnja je zbirno ime za nekoliko vrsta riba iz porodice Serranidae ili vučice.
Novi!!: Galijula i Kirnje · Vidi više »
Krajnje zemljopisne točke Republike Hrvatske
Krajnje zemljopisne točke Republike Hrvatske su.
Novi!!: Galijula i Krajnje zemljopisne točke Republike Hrvatske · Vidi više »
Morski vranac
Morski vranac ili morovran tipična je morska ptica čiji životni ciklus ovisi o sitnoj ribi koju lovi za hranu i o stjenovitim otočićima i liticama na kojima se gnijezdi.
Novi!!: Galijula i Morski vranac · Vidi više »
Nautička milja
Nautička milja ili morska milja je jedinica za mjerenje duljine.
Novi!!: Galijula i Nautička milja · Vidi više »
Otok
sjevernom Jadranu Otok je kopno manje od kontinenta, a veće od hridi koje je uvijek okruženo morem, vodom jezera ili rijeke.
Novi!!: Galijula i Otok · Vidi više »
Palagruško otočje
Zemljovid otočja Palagruško otočje je pučinsko otočje od desetak bliskih otoka i otočića nasred Jadranskog mora, 68 nautičkih milja južno od Splita, na hrvatskom dijelu Jadrana.
Novi!!: Galijula i Palagruško otočje · Vidi više »
Parobrod
Finski parobrod S/S Ukkopekka Parobrod je brod pogonjen uz pomoć vodene pare.
Novi!!: Galijula i Parobrod · Vidi više »
Puževi
Puževi (lat. Gastropoda) su jedan od osam razreda u koljenu mekušaca.
Novi!!: Galijula i Puževi · Vidi više »
Pupak (plićina)
Plićina Pupak (komiški Kalafot, pristupljeno 1. rujna 2020.) nalazi se oko 700 metara istočno od hridi Galijule, najistočnije hridi u Palagruškom otočju.
Novi!!: Galijula i Pupak (plićina) · Vidi više »
Sjever
Sjever je jedna od četiri strane svijeta, i to ona koja označuje osnovnu stranu svijeta: sjever se upotrebljava na taj način da se položaj i smjer ostalih strana svijeta odnosi "kao prema sjeveru".
Novi!!: Galijula i Sjever · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Galijula i Split · Vidi više »
Val
vodi. moru iza trajekta. longitudinalnog vala. transverzalnog vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Matematički je najjednostavnije sinusno titranje valova. Valna duljina ''λ'' je udaljenosti između dvaju brjegova ili dolova sinusoidalnoga vala. gibanju njihova izvora ili promatrača. Novom Meksiku, SAD. stojnog vala. Crvene točke označavaju takozvane čvorove. valnom duljinom. dualizam). Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Val je širenje poremećaja kojim se prenosi energija kroz neko sredstvo (medij), a da se sredstvo kao cjelina ne pomiče. Kada se valovi nađu na granici između dvaju različitih sredstava, dolazi do njihova ogiba, refrakcije (loma) ili refleksije (odbijanja) i u posebnim uvjetima do stojnih valova.
Novi!!: Galijula i Val · Vidi više »
Vela Palagruža
Vela Palagruža je uski klisurasti greben u smjeru istok-zapad, većinom s nedostupnim strmim obalama i dvije manje pješčane uvale, Zola na jugu i Stara Vlaka na sjeverozapadu.
Novi!!: Galijula i Vela Palagruža · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Galijula i Zagreb · Vidi više »
1950-ih
Bez opisa.
Novi!!: Galijula i 1950-ih · Vidi više »
1970-ih
Važni događaji iz 1970-ih u fotografskoj montaži.
Novi!!: Galijula i 1970-ih · Vidi više »
1980-ih
250px.
Novi!!: Galijula i 1980-ih · Vidi više »
1990-ih
Bez opisa.
Novi!!: Galijula i 1990-ih · Vidi više »
