Brže od pregledniku!
37 odnosi: Al Jazeera Balkans, Šestotravanjska nagrada Grada Sarajeva, Barcelona, Beograd, Bosna i Hercegovina, Brisani prostor, Dnevnik HTV-a, Engleski jezik, Francuski jezik, Hrvatska, Hrvatska radiotelevizija, Jezik, New York City, New York, Pokret nesvrstanih, Radiotelevizija Srbije, Sveučilište u Beogradu, Talijanski jezik, Televizijski dnevnik, Univerzijada, Yutel, Zagreb, 11. svibnja, 1946., 1970., 1980., 1985., 1987., 1988., 1989., 1990., 1992., 1997., 2002., 2004., 2006., 24. siječnja, 29. listopada.
Al Jazeera Balkans
Al Jazeera Balkans međunarodna je televizijska postaja mreže Al Jazeera koja je počela s emitiranjem programa 11. studenog 2011. Dvadeset sati sadržaja postaja samostalno proizvodi na bošnjačkom, hrvatskom i srpskom jeziku, dok ostatak čini program Al Jazeere English.
Novi!!: Goran Milić i Al Jazeera Balkans · Vidi više »
Šestotravanjska nagrada Grada Sarajeva
Šestotravanjska nagrada grada Sarajeva (bošnjački, srpski: Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva) dodjeljuje se istaknutim pojedincima, skupinama i kolektivima za značajna ostvarenja i izuzetne uspjehe u radu, postignute u svim područjima političkog i društvenog života.
Novi!!: Goran Milić i Šestotravanjska nagrada Grada Sarajeva · Vidi više »
Barcelona
Barcelona, glavni grad španjolske autonomne pokrajine Katalonije i glavno trgovačko i industrijsko središte u Španjolskoj, jedna od najvećih luka i najveći grad na Sredozemnom moru.
Novi!!: Goran Milić i Barcelona · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Goran Milić i Beograd · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Goran Milić i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Brisani prostor
Brisani prostor je dupli EP album grupe Rundek & Ekipa.
Novi!!: Goran Milić i Brisani prostor · Vidi više »
Dnevnik HTV-a
Dnevnik je informativna emisija Hrvatske radiotelevizije koja se emitira svakog dana u 12, 19 i večernjem terminu oko 23 sata na prvom programu Hrvatske televizije.
Novi!!: Goran Milić i Dnevnik HTV-a · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Goran Milić i Engleski jezik · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Goran Milić i Francuski jezik · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Goran Milić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska radiotelevizija
Zgrada HRT-a na Prisavlju, čija je izgradnja počela 1975. Hrvatska radiotelevizija (skraćeno HRT) hrvatska je javna radijska i televizijska ustanova, kojoj je taj status dodijeljen 2001. Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji: tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona uređeni su djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada Hrvatske radiotelevizije.
Novi!!: Goran Milić i Hrvatska radiotelevizija · Vidi više »
Jezik
Jezik je komunikacijski sustav sastavljen od znakova i pravila koji se koristi za međusobnu komunikaciju i razmjenu značenja.
Novi!!: Goran Milić i Jezik · Vidi više »
New York City, New York
New York (eng. izgovor; hrv. izgovor nju jȍrk) je najnaseljeniji grad u Sjedinjenim Američkim Državama i središte metropolitanskoga područja New York, jednog od najnaseljenijih metropolitanskih područja u svijetu.
Novi!!: Goran Milić i New York City, New York · Vidi više »
Pokret nesvrstanih
#0066FF – države promatračice Pokret nesvrstanih je međunarodna organizacija koja danas broji 120 zemalja članica koje su smatrale sebe službeno neujedinjene s jednim ili protiv jednog od većih blokova.
Novi!!: Goran Milić i Pokret nesvrstanih · Vidi više »
Radiotelevizija Srbije
Sjedište RTS-a u Beogradu Radiotelevizija Srbije (skrać. RTS) je nacionalna medijska kuća u Srbiji, osnovana 1. siječnja 1992. godine.
Novi!!: Goran Milić i Radiotelevizija Srbije · Vidi više »
Sveučilište u Beogradu
Sveučilište u Beogradu (srp. Универзитет у Београду) je najstarija i najveća institucija visokog obrazovanja u Srbiji ima preko 7.000 članova, a sveučilište pohađa 89.827 studenata na oko 150 programa osnovnih studija i 1.700 postdiplomaca.
Novi!!: Goran Milić i Sveučilište u Beogradu · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Goran Milić i Talijanski jezik · Vidi više »
Televizijski dnevnik
U televizijskom smislu, televizijski dnevnik je središnja informativna emisija emitirana na jugoslavenskim televizijama u doba SFRJ.
Novi!!: Goran Milić i Televizijski dnevnik · Vidi više »
Univerzijada
Zastava Univerzijade Univerzijada je međunarodni višesportski događaj, koji organizira Međunarodni studentski sportski savez.
Novi!!: Goran Milić i Univerzijada · Vidi više »
Yutel
Yutel bio je televizijski dnevnik pokrenut s ciljem promjene načina prijenosa vijesti i događaja u SFR Jugoslaviji i očuvanja jedinstva tadašnje države s obzirom na tadašnje društveno-političke okolnosti.
Novi!!: Goran Milić i Yutel · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Goran Milić i Zagreb · Vidi više »
11. svibnja
11.
Novi!!: Goran Milić i 11. svibnja · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: Goran Milić i 1946. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Goran Milić i 1970. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Goran Milić i 1980. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: Goran Milić i 1985. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Goran Milić i 1987. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Goran Milić i 1988. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Goran Milić i 1989. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Goran Milić i 1990. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Goran Milić i 1992. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Goran Milić i 1997. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Goran Milić i 2002. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Goran Milić i 2004. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Goran Milić i 2006. · Vidi više »
24. siječnja
24.
Novi!!: Goran Milić i 24. siječnja · Vidi više »
29. listopada
29.
Novi!!: Goran Milić i 29. listopada · Vidi više »
