Sadržaj
53 odnosi: Aheront (rijeka, mitologija), Ahilej, Asfodel, Bog, Crna, Cvijet, Eak, Eneida, Eneja, Ereb, Eridan, Erinije, Etimologija, Euridika, Flegeton, Furije, Genitiv, Grčki jezik, Had (bog), Haron, Haron (mitologija), Hekata, Heraklo, Hipno, Homer, Hrvatska, Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Ime, Imenice, Kerber, Kokit, Krv, Lamija, Leta (rijeka), Minos, Mnemozina, Nominativ, Odisej, Odiseja, Orfej, Perzefona, Pravopis, Publije Vergilije Maron, Radamant, Rijeka (vodotok), Sizif, Smrt, Stara Grčka, Starogrčki jezik, Stiks, ... Proširite indeks (3 više) »
Aheront (rijeka, mitologija)
Aheront (grč., Akhérôn) u grčkoj mitologiji rijeka je boli u Hadu preko koje je duše umrlih prevozio Haron u svome čamcu.
Pogledaj Had (podzemni svijet) i Aheront (rijeka, mitologija)
Ahilej
Likomed: Ahilej, Louvre, 240., Ahilej (grč., Akhilleús) junak je iz grčke mitologije, sin mirmidonskog kralja Peleja i nimfe Tetide.
Pogledaj Had (podzemni svijet) i Ahilej
Asfodel
Asfodelske poljane su bile dio starogrčkog podzemnog svijeta gdje su živjele duše prosječnih ljudi poslije smrti.
Pogledaj Had (podzemni svijet) i Asfodel
Bog
ateizmu u svrhu aludiranja na Boga ili ismijavanja njegova postojanja. Bertel Thorvaldsen: Statua Isusa Krista Bog je natprirodno biće koje vjernici smatraju božanskim ili svetim.
Pogledaj Had (podzemni svijet) i Bog
Crna
Crna boja Crna boja.
Pogledaj Had (podzemni svijet) i Crna
Cvijet
Cvijet suncokreta oprašuje pčela Cvijet (lat. flos), preobraženi je dio izdanka, koji nosi rasplodne organe biljaka i ima organe za primamljivanje kukaca, radi oprašivanja.
Pogledaj Had (podzemni svijet) i Cvijet
Eak
Jean-Michel Moreau le Jeune: Eak i Telemon Eak ili Ajakos (grč., Aiakos) u grčkoj mitologiji bio je kralj Egine.
Pogledaj Had (podzemni svijet) i Eak
Eneida
Eneida je monumentalno djelo rimskog pjesnika Publija Vergilija Marona, koji je već za života stekao slavu kakvu malo koji pjesnik postiže i poslije smrti.
Pogledaj Had (podzemni svijet) i Eneida
Eneja
Troje, 1598. Eneja (grč., Aineías) u grčkoj mitologiji sin je princa Anhiza i boginje Afrodite, trojanski je junak koji je imao zapaženu ulogu u Trojanskom ratu.
Pogledaj Had (podzemni svijet) i Eneja
Ereb
Ereb (grč., Erebos) u grčkoj mitologiji primordijalni je bog, personifikacija tame i sjene koja je ispunjavala sve kutove svijeta.
Pogledaj Had (podzemni svijet) i Ereb
Eridan
Eridan (grč., Eridanós) u grčkoj mitologiji rijeka je u Hadu.
Pogledaj Had (podzemni svijet) i Eridan
Erinije
Orestovo grizodušje, Oresta progone Erinije, 1862. Erinije ili Eumenide (grč., Erinúe;, Eumenídes) u grčkoj mitologiji boginje su osvete i prokletstva, koje stanuju u podzemlju.
Pogledaj Had (podzemni svijet) i Erinije
Etimologija
Etimologija ili iskonoslovlje (gr. ἔτυμον, étymon „pravo značenje”, od ἔτυμος, etymos „pravi” i λόγος, lógos „riječ”) jest grana jezikoslovlja koja proučava porijeklo riječi.
Pogledaj Had (podzemni svijet) i Etimologija
Euridika
Frederic Leighton: Orfej i Euridika, 1864. Euridika (grč., Euridíkê) u grčkoj mitologiji nimfa je i Orfejova žena.
Pogledaj Had (podzemni svijet) i Euridika
Flegeton
Flegeton (grč., Phlegéthôn) ili Piriflegeton (grč., Puriphlegéthôn) u grčkoj mitologiji rijeka je vatre u Hadu.
Pogledaj Had (podzemni svijet) i Flegeton
Furije
Furije Furije su u rimskoj mitologiji parnjaci Erinija iz grčke mitologije, boginje osvete.
Pogledaj Had (podzemni svijet) i Furije
Genitiv
Genitiv (lat. genitus - rođen, rodni) lingvistički termin koji označuje jedan od padeža u jezicima s imenskom (ili zamjeničkom) deklinacijom.
Pogledaj Had (podzemni svijet) i Genitiv
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Pogledaj Had (podzemni svijet) i Grčki jezik
Had (bog)
grčkog originala, mramor, 5. stoljeće pr. Kr. Had (grč., Haidēs;, Aïdēs) u grčkoj mitologiji bog je mrtvih i podzemnog svijeta, Hada.
Pogledaj Had (podzemni svijet) i Had (bog)
Haron
Haron se odnosi na.
Pogledaj Had (podzemni svijet) i Haron
Haron (mitologija)
Božanstvene komedije'' Haron (grč., Khárôn) u grčkoj mitologiji Erebov je i Niktin sin (sin Tame i Noći); bio je lađar u Hadu, tj.
Pogledaj Had (podzemni svijet) i Haron (mitologija)
Hekata
Hekata (grč. Hekate, Ἑκάτη, lat. Hecate) je misteriozna božica podzemnog svijeta s tri glave i tri tijela; vladarica čudovišnih bića i čarobnica.
Pogledaj Had (podzemni svijet) i Hekata
Heraklo
2. stoljeća pr. Kr. Heraklo (grč., Hêraklễs) u grčkoj mitologiji bio je polubog, sin vrhovnog boga Zeusa i smrtnice Alkmene.
Pogledaj Had (podzemni svijet) i Heraklo
Hipno
John William Waterhouse: San (Hipno) i njegov polubrat Smrt (Tanatos) Hipno (grč., Hipnos) u grčkoj mitologiji personifikacija je sna.
Pogledaj Had (podzemni svijet) i Hipno
Homer
Ὅμηρος (Homer) Homer (grč. / Hómēros) bio je legendarni grčki pjesnik, za kojega se ne zna točno kada je živio, pretpostavlja se u 7.
Pogledaj Had (podzemni svijet) i Homer
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje.
Pogledaj Had (podzemni svijet) i Hrvatska
Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Hrvatski pravopis, naukovno pomagalo (učevnik) preporučen za porabu u osnovnim i srednjim školama Republike Hrvatske, a nakladnikom mu je Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Pogledaj Had (podzemni svijet) i Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Ime
Ime je oznaka (riječ) koja označava, osobu, stvar, mjesto ili proizvod, a koristi se za razlikovanje jednog od drugog.
Pogledaj Had (podzemni svijet) i Ime
Imenice
Imenice su riječi kojima je svojstvena kategorija predmetnosti, opredmećeno svojstvo i opredmećeni proces.
Pogledaj Had (podzemni svijet) i Imenice
Kerber
William Blake: Kerber Kerber (grč., Kérberos) u grčkoj mitologiji troglavi je pas - mitološko biće.
Pogledaj Had (podzemni svijet) i Kerber
Kokit
Kokit (grč., Kôkytós) u grčkoj mitologiji rijeka je jadikovanja, jauka i leleka u Hadu, ulijeva se u Aheront.
Pogledaj Had (podzemni svijet) i Kokit
Krv
Krv Krv (lat. sanguis) crvena je, neprozirna i gusta tekućina, posebna mirisa i slana okusa.
Pogledaj Had (podzemni svijet) i Krv
Lamija
Herbert Draper: Lamija, 1909. John William Waterhouse: Lamija i vojnik, 1905. Lamija (grč., Lámia) ili Sibarida (Súbaris) u grčkoj mitologiji bila je čudovište iz Hadova podzemnog carstva, polužena i poluzmija, Posejdonova kći, koja je noću izlazila na površinu zemlje, krala majkama djecu, ubijala ih i pila njihovu krv.
Pogledaj Had (podzemni svijet) i Lamija
Leta (rijeka)
Leta (grč., Lếthê) u grčkoj mitologiji rijeka je zaborava u Hadu.
Pogledaj Had (podzemni svijet) i Leta (rijeka)
Minos
Minos (grč., Mínôs) bio je legendarni kretski kralj, Zeusov i Europin sin.
Pogledaj Had (podzemni svijet) i Minos
Mnemozina
Dante Gabriel Rossetti: Mnemozina, 19. stoljeće Mnemozina (grč., Mnêmosúnê) u grčkoj mitologiji božica je pamćenja i majka Muza; personifikacija pamćenja u grčkoj mitologiji.
Pogledaj Had (podzemni svijet) i Mnemozina
Nominativ
Nominativ (lat. nominare.
Pogledaj Had (podzemni svijet) i Nominativ
Odisej
Odisej, grčka skulptura, 2. stoljeće pr. Kr. Odisej (grč., Odusseús) glavni je lik u Homerovoj Odiseji koja opisuje Odisejeve pustolovine.
Pogledaj Had (podzemni svijet) i Odisej
Odiseja
Odiseja (Oδύσσεια) jedan je od dva grčka epa koji se pripisuju pjesniku Homeru.
Pogledaj Had (podzemni svijet) i Odiseja
Orfej
Orfej, mramorna skulptura, Rimini, 3. stoljeće Orfej (grč., Orpheús) u grčkoj mitologiji glavni je zastupnik umjetnosti i pjesme te lire velika utjecaja na mitološku povijest Grčke.
Pogledaj Had (podzemni svijet) i Orfej
Perzefona
Dante Gabriel Rossetti: Prozerpina (Perzefona), 1874. Perzefona (grč., Persephónē) u grčkoj mitologiji prelijepa je kraljica Hada, što je postala protiv svoje volje, nakon što ju je oteo Had.
Pogledaj Had (podzemni svijet) i Perzefona
Pravopis
Broza, kojeg je priredio D. Boranić; izdanje iz 1911. Unutar pravopisa Broza i Boranića; odmah se prelazi na zapisivanje ''ije/je'' Pravopis hrvatskoga jezika Vladimira Anića i Josipa Silića iz 2001. godine Pravopis (ili ortografija od grč. ὀρθός (orthos) pravilno i γράφειν (grafein) pisati) je naziv za skup pravila koji određuje način pisanja nekog jezika.
Pogledaj Had (podzemni svijet) i Pravopis
Publije Vergilije Maron
Publije Vergilije Maron (Publius Vergilius Maro, 15. listopada 70. pr. Kr. — 20. rujna 19. pr. Kr. Kalabrija) prvosvećenik je rimske poezije i Augustove restauracije.
Pogledaj Had (podzemni svijet) i Publije Vergilije Maron
Radamant
Radamant (grč., Radamánthys) u grčkoj mitologiji bio je Zeusov i Europin sin, Minosov i Sarpedonov brat, a odgojio ga je Asterion.
Pogledaj Had (podzemni svijet) i Radamant
Rijeka (vodotok)
Molvi. Mure. Rijeka je veliki prirodni vodotok.
Pogledaj Had (podzemni svijet) i Rijeka (vodotok)
Sizif
Franz von Stuck: Sizif, 1920. Sizif (grč., Sísuphos) u grčkoj mitologiji Eolov je i Enaretin sin.
Pogledaj Had (podzemni svijet) i Sizif
Smrt
Smrt je kraj života i trajni i nepovratni prestanak svih bioloških funkcija koje održavaju organizam.
Pogledaj Had (podzemni svijet) i Smrt
Stara Grčka
Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.
Pogledaj Had (podzemni svijet) i Stara Grčka
Starogrčki jezik
Starogrčki (ISO 639-3: grc) je izumrli indoeuropski jezik koji se govorio od vremena antičke Grčke do uništenja Bizanta i preteča je modernog grčkog jezika.
Pogledaj Had (podzemni svijet) i Starogrčki jezik
Stiks
Gustave Doré: Stiks, 1861. Stiks ili Stig (grč., Stýx) u grčkoj mitologiji ime je rijeke koja tvori granicu između zemlje i podzemnog svijeta - Hada.
Pogledaj Had (podzemni svijet) i Stiks
Tanatos
Tanat (grč., Thánatos) ili Tanatos u grčkoj mitologiji bog je smrti, a ujedno i njezina personifikacija.
Pogledaj Had (podzemni svijet) i Tanatos
Tartar (pakao)
Tartar (grč., Tártaros) u grčkoj mitologiji ime je podzemnog svijeta - pakla - još niže smještenog od Hada.
Pogledaj Had (podzemni svijet) i Tartar (pakao)
Tezej
Tezej i žena, 5. stoljeće pr. Kr. Tezej (grč., Thêseús) u grčkoj mitologiji legendarni je atenski kralj; Etrin i Posejdonov/Egejov sin.
Pogledaj Had (podzemni svijet) i Tezej
Također poznat kao Had (pakao).