Sadržaj
82 odnosi: Afrodita, Agamemnon, Ahilej, Ajant, Aldo Manuzio, Aleksandrija, Antička Teba (Grčka), Apolon, Arg (grad), Aristarh sa Samotrake, Aristotel, Atena (grad), Atena (mitologija), Atičko narječje, İzmir, Ciceron, Demetra, Drama, Edip, Eolsko narječje, Ep, Epigram, Firenca, Francesco Petrarca, Giovanni Boccaccio, Grčka, Grčka mitologija, Grčki jezik, Hektor, Helena (mitologija), Hera, Heraklo, Hermes, Herodot, Heziod, Hij, Himna, Homer (Lokve), Homersko pitanje, Honoré de Balzac, Horacije, Hrvatski jezik, Ilijada, Jean Racine, John Dryden, Jokasta, Jonsko narječje, Kirka, Kolofon, Ksenofan, ... Proširite indeks (32 više) »
Afrodita
Afrodita (Aphrodítê) u grčkoj mitologiji boginja je ljubavi, ljepote, požude i spolnosti.
Pogledaj Homer i Afrodita
Agamemnon
Agamemnon, 5. stoljeće pr. Kr. Agamemnon (grč., Agamémnôn) bio je mikenski kralj i vrhovni zapovjednik ahejskih (grčkih) snaga pred Trojom; Atrejev i Eropin sin te Menelajev brat.
Pogledaj Homer i Agamemnon
Ahilej
Likomed: Ahilej, Louvre, 240., Ahilej (grč., Akhilleús) junak je iz grčke mitologije, sin mirmidonskog kralja Peleja i nimfe Tetide.
Pogledaj Homer i Ahilej
Ajant
Ajantovo samoubojstvo Ajant (Starogrčki: Αἴας) je bio starogrčki mitološki junak koji se borio u Trojanskom ratu.
Pogledaj Homer i Ajant
Aldo Manuzio
Aldo Pio Manuzio (lat.: Aldus Pius Manutius, Bassiano 1449./1452. – Venecija 6. veljače 1515.) bio je talijanski humanist, učenjak, odgojitelj i utemeljitelj aldinske tiskare (Aldina).
Pogledaj Homer i Aldo Manuzio
Aleksandrija
Aleksandrija (grčki: Αλεξάνδρεια, koptski: Ⲣⲁⲕⲟⲧⲉ Rakotə, arapski: الإسكندرية Al-ʼIskandariya, egipatski arapski: Iskindireyya) je najveća egipatska luka i drugi po veličini grad u Egiptu, sa stanovništvom od 3.5 do 5 milijuna.
Pogledaj Homer i Aleksandrija
Antička Teba (Grčka)
Teba (Θῆβαι) je bila beotski grad-država (polis), smješten na južnom dijelu Beotske nizine, sjeverno od Kiteronskih planina, koje dijele Beotiju od Atike.
Pogledaj Homer i Antička Teba (Grčka)
Apolon
Apolon (grč., Apóllōn) u grčkoj mitologiji bog je muške ljepote, medicine, proroštva, streličarstva, glazbe, sunca i kolonizacije.
Pogledaj Homer i Apolon
Arg (grad)
Arg Arg je grad u Grčkoj.
Pogledaj Homer i Arg (grad)
Aristarh sa Samotrake
Aristarh sa Samotrake (grčki: Ἀρίσταρχος, 220 pr. Kr.?–143. pr. Kr.?) je bio grčki gramatičar i književni kritičar, poznat kao jedan od najvećih proučavatelja Homerove poezije.
Pogledaj Homer i Aristarh sa Samotrake
Aristotel
Aristotel (Stagira u Traciji, 384. pr. Kr. - Halkida, 322. pr. Kr.), starogrčki filozof i prirodoslovac.
Pogledaj Homer i Aristotel
Atena (grad)
Atena (grč. Αθήνα, Athina) je glavni grad Grčke i jedan od najpoznatijih gradova u svijetu.
Pogledaj Homer i Atena (grad)
Atena (mitologija)
5. st. pr. Kr. Atena (grč., Athēnâ ili, Athénē; dorski:, Asána) boginja je civilizacije, mudrosti, snage, pravednog rata, tkanja, metalurgije i obrta.
Pogledaj Homer i Atena (mitologija)
Atičko narječje
Atičko grčko narječje bilo je prestižno narječje starogrčkoga jezika kojime se govorilo u Atici, uključujući i Atenu, u doba klasične grčke u 5. i 4. stoljeća pr. Kr. Od tadašnjih grčkih narječja najsličnije je kasnijim oblicima grčkoga jezika.
Pogledaj Homer i Atičko narječje
İzmir
İzmir (osmanski turski: إزمير İzmir, grčki: Σμύρνη, latinično: Smýrnē, armenski: Իզմիր, talijanski: Smirne, ladino: Izmir, bez turskog slova „İ”, hrvatski naziv za ovaj grad je Smirna), grad i luka na obali Egejskog mora, upravno središte istoimene pokrajine u zapadnoj Turskoj.
Pogledaj Homer i İzmir
Ciceron
Bista '''Cicerona''' u dobi od 60 godina. Marko Tulije Ciceron (lat. Marcus Tullius Cicero; Arpin, 3. siječnja 106. pr. Kr. – Formijan kod Gajete, 7. prosinca 43. pr. Kr.), državnik, odvjetnik, politički teoretičar, filozof i najveći rimski govornik.
Pogledaj Homer i Ciceron
Demetra
Cosmè Tura: Demetra, 15. stoljeće Demetra (grč., Dêmếtêr) u grčkoj mitologiji boginja je zemlje, ratarstva, plodnosti, a u prvom redu žita; Rejina je i Kronova kći, Zeusova sestra i Perzefonina majka.
Pogledaj Homer i Demetra
Drama
Drama obuhvaća sve književne vrste namijenjene izvođenju na pozornici, a koje svoj pravi smisao dobivaju u kazališnoj predstavi.
Pogledaj Homer i Drama
Edip
Sfingom Kralj Edip (grč.) je lik iz Sofoklove istoimene tragedije.
Pogledaj Homer i Edip
Eolsko narječje
Eolsko grčko narječje jest skupina dijalekata starogrčkoga jezika kojima se govorilo od 8.
Pogledaj Homer i Eolsko narječje
Ep
Ep je spjev, koji pripovijeda u kontinuiranom narativu život i djela herojske ili mitološke osobe ili grupe osoba, drugim riječima, ep je opširno pripovijedanje u stihu o značajnim događajima s mnogo pojedinosti.
Pogledaj Homer i Ep
Epigram
Epigram je kratka, jednostavna, ali domišljata i u pravilu pamtljiva izjava.
Pogledaj Homer i Epigram
Firenca
Firenca (talijanski: Firenze, latinski: Florentia) je glavni grad pokrajine Toskana u Italiji.
Pogledaj Homer i Firenca
Francesco Petrarca
'''Francesco Petrarca''' '''Francesco Petrarca''' Francesco Petrarca (Arezzo, 20. srpnja 1304. – Arquà Petrarca kraj Padove, 19. srpnja 1374.), talijanski pjesnik.
Pogledaj Homer i Francesco Petrarca
Giovanni Boccaccio
'''Giovanni Boccaccio''' '''Giovanni Boccaccio''' Giovanni Boccaccio (16. lipnja 1313. – 21. prosinca 1375.), talijanski pisac.
Pogledaj Homer i Giovanni Boccaccio
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km.
Pogledaj Homer i Grčka
Grčka mitologija
Grčko trojstvo i rasprostranjenost tri kraljevstva Zemlje: Zeusa Boga (Nebo), Posejdona (mora i oceana) i Hada (podzemlje). Theos (manji bogovi) su djeca ovog trojstva. Monsiau: Olimpski bogovi Grčka mitologija sastoji se od mitova o bogovima i herojima, a korijen joj je u vjerovanju starih Grka.
Pogledaj Homer i Grčka mitologija
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Pogledaj Homer i Grčki jezik
Hektor
Peter Paul Rubens: Ahilej ubija Hektora, 17. stoljeće Hektor (grč., Héktôr) u grčkoj mitologiji sin je trojanskog kralja Prijama i Hekabe; jedan od najvećih boraca u Trojanskom ratu.
Pogledaj Homer i Hektor
Helena (mitologija)
Evelyn de Morgan: Helena Trojanska, 1898. Helena (grč., Helénē) u grčkoj mitologiji bila je žena spartanskog kralja Menelaja, Zeusova i Ledina kći; smatrana najljepšom ženom onog doba.
Pogledaj Homer i Helena (mitologija)
Hera
Hera (grč., Hêra;, Hêrê) u grčkoj mitologiji vrhovna je starogrčka boginja, Zeusova žena i sestra; boginja braka.
Pogledaj Homer i Hera
Heraklo
2. stoljeća pr. Kr. Heraklo (grč., Hêraklễs) u grčkoj mitologiji bio je polubog, sin vrhovnog boga Zeusa i smrtnice Alkmene.
Pogledaj Homer i Heraklo
Hermes
Hendrick Goltzius: Merkur (Hermes) Hermes ili Hermo (grč., Hermễs) u grčkoj mitologiji glasnik je bogova, zaštitnik putnika i lopova, pastira, pjesnika, atletičara i trgovaca; Zeusov i Majin sin.
Pogledaj Homer i Hermes
Herodot
Ἡρόδοτος Ἁλικαρνᾱσσεύς Svijet prema Herodotu Herodot (grč.; Halikarnas, Grčka, 484. pr. Kr. − Turij, Italija, 424. pr. Kr.) bio je grčki povjesničar prozvan „ocem povijesti“.
Pogledaj Homer i Herodot
Heziod
''''''Ἡσίοδος'''''' Heziod (Ἡσίοδος; oko 7. stoljeće pr. Kr.) prvi je starogrčki pjesnik koji o sebi daje biografske podatke.
Pogledaj Homer i Heziod
Hij
Khíos ili Hij, Hios (grčki: Χίος), je peti po veličini grčki otok sa svojih 842 km² u Egejskom moru udaljen samo 7 km od Male Azije.
Pogledaj Homer i Hij
Himna
Himna (grč. pjesma, hvalospjev) je reprezentativna pjesma, najčešće države, koja se pjeva ili svira u svečanim i službenim prilikama.
Pogledaj Homer i Himna
Homer (Lokve)
Homer je naselje u Hrvatskoj u općini Lokvama.
Pogledaj Homer i Homer (Lokve)
Homersko pitanje
Homersko pitanje je pitanje o Homerovom postojanju.
Pogledaj Homer i Homersko pitanje
Honoré de Balzac
Honoré de Balzac (Tours, 20. svibnja 1799. – Pariz, 18. kolovoza 1850.), francuski književnik.
Pogledaj Homer i Honoré de Balzac
Horacije
'''Horacije''' Kvint Horacije Flak (Quintus Horatius Flaccus, prosinac 65. pr. Kr. - 27. studenog 8. pr. Kr.), rimski pjesnik i satiričar.
Pogledaj Homer i Horacije
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Pogledaj Homer i Hrvatski jezik
Ilijada
5. st., Milano Ilijada (Ιλιάς) jedan je od dva Homerova epa.
Pogledaj Homer i Ilijada
Jean Racine
Jean Racine Jean Racine (22. prosinca 1639. – 21. travnja 1699.), francuski dramatičar, jedan od "velike trojice" 17. stoljeća u Francuskoj (ostala dva su Moliere i Corneille).
Pogledaj Homer i Jean Racine
John Dryden
'''John Dryden''' John Dryden (Aldwinkle, 19. kolovoza 1631. – London, 1. svibnja 1700.), engleski književnik.
Pogledaj Homer i John Dryden
Jokasta
Alexandre Cabanel: Edip i Jokasta se rastaju 1843. Jokasta (grč. Ἰοκάστη) bila je osoba iz grčke mitologije, majka i supruga grčkog junaka Edipa.
Pogledaj Homer i Jokasta
Jonsko narječje
Jonsko grčko narječje jest skupina dijalekata starogrčkoga jezika kojima se govorilo od 11.
Pogledaj Homer i Jonsko narječje
Kirka
John William Waterhouse: ''Kirka Indiviosa'', 1892. Kirka (grč., Kírkê) u grčkoj mitologiji čarobnica je (nimfa ili božica) s vlastita otoka, Odisejeva ljubavnica, Helijeva i Perzina kći.
Pogledaj Homer i Kirka
Kolofon
Kolofon (explicit) iz 1471., izdavač Peter Schöffer iz Mainza. hrvatskog ćiriličkog molitvenika iz 1512. Kolofon (od grč. ϰολοφών - kraj, završetak) su podatci koji se obično nalaze na kraju knjige.
Pogledaj Homer i Kolofon
Ksenofan
Ksenofan iz Kolofona. Crtež iz "''Povijesti filozofije''" Thomasa Stanleya iz 1665. Ksenofan iz Kolofona (grč., (570. pr. Kr. - 480. pr. Kr.) je bio grčki filozof predsokratovac, pjesnik, te društveni i vjerski kritičar. Naše poznavanje njegovih gledišta je dobiveno iz njegove sačuvane poezije, koju su drugi grčki pisci citirali.
Pogledaj Homer i Ksenofan
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Pogledaj Homer i Latinski jezik
Lokve
Lokve su općina u Hrvatskoj.
Pogledaj Homer i Lokve
Miševi
Miševi (Mus) su rod glodavaca iz potporodice pravih miševa.
Pogledaj Homer i Miševi
Muza
Muze (grč., Mousai) u grčkoj mitologiji boginje su zaštitnice pjesništva, umjetnosti i znanosti.
Pogledaj Homer i Muza
Nagađanje
Nagađanje ili latinizam Špekulacija predstavlja transakciju u kojoj sudionik na temelju nedostatka informacija ili znanja pokušava stvoriti određeni zaključak ili dobit.
Pogledaj Homer i Nagađanje
Narod
Hrvati iz Miljevaca u narodnoj nošnji Židovi iz Španjolske u kasnom 19. stoljeću Huculi. Domoroci s Nove Gvineje Indijanci Alacaluf, Čile Latinoamerikanci, Brooklyin, New York. Kikuyu iz Tanzanije Samojedi (Nenci), Rusija. Pleme Xhosa, JAR Narod je skupina ljudi karakterizirana sljedećim značajkama.
Pogledaj Homer i Narod
Odisej
Odisej, grčka skulptura, 2. stoljeće pr. Kr. Odisej (grč., Odusseús) glavni je lik u Homerovoj Odiseji koja opisuje Odisejeve pustolovine.
Pogledaj Homer i Odisej
Odiseja
Odiseja (Oδύσσεια) jedan je od dva grčka epa koji se pripisuju pjesniku Homeru.
Pogledaj Homer i Odiseja
Otok
sjevernom Jadranu Otok je kopno manje od kontinenta, a veće od hridi koje je uvijek okruženo morem, vodom jezera ili rijeke.
Pogledaj Homer i Otok
Paris
Paris, kip u Britanskom muzeju Paris (grč., Páris) u grčkoj mitologiji jedan je od brojnih sinova trojanskog kralja Prijama.
Pogledaj Homer i Paris
Pizistrat
Pizistrat (6. st. pr. Kr. - 527. pr. Kr.; grč. Πεισίστρατος) je bio atenski vladar koji je uveo tiraniju.
Pogledaj Homer i Pizistrat
Pjesnik
Hada. Trubaduri u Berlinu (prikaz iz 14. stoljeća). Marku Maruliću u središtu Zagreba. Pjesnik (grč. ποιητής, lat. poeta) je osoba koja piše ili sklada poeziju odnosno pjesme.
Pogledaj Homer i Pjesnik
Platon
Platon (Grčki: Πλάτων, Plátōn) (Atena, 428. pr. Kr. ili 427. pr. Kr. - Atena, 347. pr. Kr. ili 348. pr. Kr.) izuzetno utjecajan grčki filozof, idealist, Sokratov učenik, Aristotelov učitelj i osnivač Akademije.
Pogledaj Homer i Platon
Publije Ovidije Nazon
Publije Ovidije Nazon (latinski: Publius Ovidius Naso), kraće Ovidije ili Ovid (Sulmona, stotinjak kilometara od Rima, 20. ožujka 43. pr. Kr. - Constanţa, 17. po. Kr.) bio je rimski pjesnik.
Pogledaj Homer i Publije Ovidije Nazon
Publije Vergilije Maron
Publije Vergilije Maron (Publius Vergilius Maro, 15. listopada 70. pr. Kr. — 20. rujna 19. pr. Kr. Kalabrija) prvosvećenik je rimske poezije i Augustove restauracije.
Pogledaj Homer i Publije Vergilije Maron
Rakovi
Rakovi (lat. Crustacea) su razred člankonožaca, većinom morskih i slatkovodnih životinja, samo manji broj vrsta živi na kopnu.
Pogledaj Homer i Rakovi
Rodos (grad)
Rodos (grčki: Ρόδος, je upravno sjedište grčkog otoka Rod, u jugoistočnom Egeju. Grad ima oko 53 709 stanovnika, i glavni je grad Prefekture Dodekanez. Rodos je slavan grad još od antičkih vremena po jednom od sedam svjetskih čuda staroga vijeka - Kolosa s otoka Roda.
Pogledaj Homer i Rodos (grad)
Sfinga
Kefrenovom piramidom Sfinga (grč., Sphigx) biće je s lavljim tijelom, a ovnovom, sokolovom, jastrebovom ili ljudskom glavom; postoji u egipatskoj i grčkoj mitologiji, a javlja se i u hinduizmu.
Pogledaj Homer i Sfinga
Sofoklo
'''Σοφοκλης''' Sofoklo (Σοφοκλης; Kolon, predgrađe Atene 495. pr. Kr. - Atena, 406. pr. Kr.) bio je starogrčki dramatičar.
Pogledaj Homer i Sofoklo
Stara Grčka
Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.
Pogledaj Homer i Stara Grčka
Tetida (mitologija)
grčkog originala, 2. stoljeće pr. Kr. Tetida (grč., Thétis) u grčkoj mitologiji morska je nimfa, jedna od Nereida, Nerejova i Doridina kći; Pelejeva žena i Ahilejeva majka.
Pogledaj Homer i Tetida (mitologija)
Tomislav Maretić
Tomislav Maretić (Virovitica, 13. prosinca 1854. – Zagreb, 15. siječnja 1938.), hrvatski jezikoslovac i leksikograf, član plemićke obitelji Maretić.
Pogledaj Homer i Tomislav Maretić
Troja
Troja, ponekad Ilij u starijim hrvatskim tekstovima (grčki: Τροία, Troia ili Ἴλιον, Ilion; latinski: Troia, Ilium; hetitski: Uilusa ili Truvisa) je legendarni grad i poprište Trojanskog rata, koji je dijelom opisan u Homerovoj Ilijadi, epskoj pjesmi na starogrčkom sastavljenoj u 9.
Pogledaj Homer i Troja
Trojanski rat
Ahilej zavija ranjenog Patrokla, slika na grčkoj plitici, oko 500. pr. Kr. Staatliche Museen, Antikenabteilung, Berlin. Trojanski rat legendarni je desetogodišnji rat između udruženih Grka protiv stanovnika grada Troje.
Pogledaj Homer i Trojanski rat
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Pogledaj Homer i Venecija
Voltaire
Voltaire Voltaire ili pravim imenom François Marie Arouet (Pariz, 21. studenog 1694. – Pariz, 30. svibnja 1778.), francuski književnik, povjesničar i filozof.
Pogledaj Homer i Voltaire
William Faulkner
William Cuthbert Faulkner (New Albany, Mississippi, 25. rujna 1897. – Byhalia, Mississippi, 6. srpnja 1962.), američki prozaist.
Pogledaj Homer i William Faulkner
William Shakespeare
William Shakespeare (Stratford na Avonu, Engleska, 26. travnja 1564. (kršten) – Stratford na Avonu, 23. travnja[jul.] / 3. svibnja[greg.] 1616.), engleski književnik, kazališni glumac i redatelj, općenito smatran za najvećeg pisca engleskog jezika i najslavnijeg i najizvođenijeg svjetskog dramatičara.
Pogledaj Homer i William Shakespeare
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Pogledaj Homer i Zagreb
Zeus
Zeus (grč. N., Zéus; G, Diós) u grčkoj mitologiji vrhovni je starogrčki bog, vladar Olimpa, bog neba i grmljavine.
Pogledaj Homer i Zeus
Zmije
Zmije (grč. Ophidia, lat. Serpens) su podred unutar razreda gmazova čije je hladno i suho tijelo prekriveno ljuskama.
Pogledaj Homer i Zmije
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Pogledaj Homer i 2001.