Otvori u Google MapamaSadržaj
21 odnosi: Arapski jezik, Biblija, Brončano doba, Damask, Dmitar II. Nikator, Galileja, Galilejsko more, Grčki jezik, Hebrejski jezik, Jošua, Mari (Sirija), Megido, Pisma iz Amarne, Popis mjesta svjetske baštine u Aziji, Salomon, Seti I., Sidon, Tel Beer Ševa, Tutmozis III., UNESCO, 2005..
- Nacionalni parkovi u Izraelu
- Svjetska baština u Izraelu
Arapski jezik
Arapski jezik (ISO 639-3: ara) makrojezik (30 jezika), pripada južnom ogranku semitskih jezika pa time i afroazijskoj jezičnoj porodici.
Pogledaj Hazor i Arapski jezik
Biblija
Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.
Pogledaj Hazor i Biblija
Brončano doba
Rumunjskoj. nenaseljeno Brončano doba je prapovijesno razdoblje obilježeno uporabom bronce za izradu oružja, oruđa, nakita i posuđa.
Pogledaj Hazor i Brončano doba
Damask
Damask (službeni arapski naziv: دمشق Dimašk; neslužbeno: aš-Šam الشام) je glavni grad i jedan od 14 upravnih okruga Sirije.
Pogledaj Hazor i Damask
Dmitar II. Nikator
Dmitar Nikator ubijen kad je pokušao iskrcati se u Tir Dmitar II.
Pogledaj Hazor i Dmitar II. Nikator
Galileja
Lokacija Galileje u Izraelu Galilejsko jezero Pogled iz Seforisa prema brdu Karmel, Galileja Galileja (hebrejski הגליל ha-Galil, arapski الجليل al-Jaleel) je geografsko područje koje obuhvaća velik dio sjevernoga Izraela.
Pogledaj Hazor i Galileja
Galilejsko more
Galilejsko more ili Galilejsko jezero; naziva se još Tiberijadsko jezero (Tiberijsko jezero), Genezaretsko jezero ili jezero Kineret (Kinaretsko jezero); najveće je slatkovodno jezero na teritoriju Izraela.
Pogledaj Hazor i Galilejsko more
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Pogledaj Hazor i Grčki jezik
Hebrejski jezik
Hebrejski jezik (heb. עברית; ISO 639-3: heb) semitski je jezik afro-azijske skupine jezika koji materinski govori 5 300 000 ljudi, uglavnom u Izraelu, dijelovima palestinskih područja, SAD-u i u židovskim zajednicama širom svijeta.
Pogledaj Hazor i Hebrejski jezik
Jošua
*Jošua, sin Nunov - starozavjetni vođa izraelskog naroda.
Pogledaj Hazor i Jošua
Mari (Sirija)
Zigurat u Mariju. Kraljevstva na Eufratu i Tigrisu 1770. pr. Kr. Mari (klinopis 𒈠𒌷𒆠, ma-riki) je drevni semitski grad-država u današnjoj Siriji,na mjestu današnjeg Tell Haririja (Tall al – Haririja) s desne obale Eufrata, u sredini njegova toka; 240 km uzvodno od Babilona, 11 kilometara sjeverozapadno od Abu Kamala i oko 120 kilometara jugoistočno od Deir ez-Zora.
Pogledaj Hazor i Mari (Sirija)
Megido
Megido (hebrejski: מגידו; arapski: المجیدو; Tell al-Mutesellim, grčki: Μεγιδδώ/Μαγεδδών, Megiddó/Mageddón; latinski: Mageddo; asirski: Magiddu, Magaddu, te Magidda i Makida na tablicama iz Amarne; staroegipatski: Maketi, Makitu i Makedo) je drevni grad koji je bio naseljen negdje od 7000.
Pogledaj Hazor i Megido
Pisma iz Amarne
diplomatsko pismo nađeno u Amarni Pismima iz Amarne (često i Arhiva iz Amarne) naziva se bogati nalaz glinenih pločica pisanih babilonskim klinastim pismom koje su bile arhiv faraona Ehnatona u njegovoj rezidenciji u Amarni u Egiptu.
Pogledaj Hazor i Pisma iz Amarne
Popis mjesta svjetske baštine u Aziji
Indije Ovo je UNESCO-ov popis mjesta Svjetske baštine u Aziji.
Pogledaj Hazor i Popis mjesta svjetske baštine u Aziji
Salomon
Salomon, kralj Židova Kralj Salomon (heb.: שלמה; čit. Š´lomo) bio je, prema Bibliji, treći kralj Izraela i Židova, sin izraelskog kralja Davida i žene Urije Hetita, Bat-Šebe.
Pogledaj Hazor i Salomon
Seti I.
Dio zida koji prikazuje Setija i božicu Nekhbet Seti.
Pogledaj Hazor i Seti I.
Sidon
Sidon Sidon (hebr. צִידוֹן; današnji arapski naziv: صيدا Saida) je grad u drevnoj Feniciji, smješten sjeverno od Tira.
Pogledaj Hazor i Sidon
Tel Beer Ševa
Tel Beer Ševa (hebrejski: תל באר שבע) je ruševina drevnog grada u pustinji Negev, u južnom Izraelu, istočno od modernog grada Beer Ševa i zapadno od beduinskog naselja Tel Ševa.
Pogledaj Hazor i Tel Beer Ševa
Tutmozis III.
Egipatski faraon XVIII. dinastije, vladao od 1504. pr. Kr. do 1450. pr. Kr. kraljevskim imenom Djehuty-mes Men-kheper-re.
Pogledaj Hazor i Tutmozis III.
UNESCO
UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.
Pogledaj Hazor i UNESCO
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Pogledaj Hazor i 2005.
Vidi također
Nacionalni parkovi u Izraelu
Svjetska baština u Izraelu
- Akra
- Bahá'í svetišta
- Bet She’arim
- Bijeli grad Tel Aviva
- Gradovi na putu tamjana u pustinji Negev
- Hazor
- Karmel
- Maresha
- Masada
- Megido
- Tel Beer Ševa