Brže od pregledniku!
17 odnosi: Antički Rim, Antika, Bizant, Carigradski hipodrom, Circus Maximus, Del, Delfi, Helenizam, Hrvatska, Olimpija, Rimski cirkus, Rimsko Carstvo, Stara Grčka, Starogrčki jezik, Utrke dvokolica, Zagrebački hipodrom, 330..
Antički Rim
Najčešća oznaka antičkog Rima Razvoj rimske civilizacije Antički Rim je uobičajeni naziv za civilizaciju koja je po Liviju 753.
Novi!!: Hipodrom i Antički Rim · Vidi više »
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.
Novi!!: Hipodrom i Antika · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Hipodrom i Bizant · Vidi više »
Carigradski hipodrom
Karta carske četvrti Konstantinopola s hipodromom lijevo '''Konstantinov hipodrom''' danas Carigradski hipodrom ili Konstantinov hipodrom (turski: Sultanahmet Meydanı ili At Meydanı, tj. "Trg sulatana Ahmeda" ili "Konjski trg") je bivši hipodrom i kulturno središte Konstantinopola (Istanbul) u današnjoj Turskoj.
Novi!!: Hipodrom i Carigradski hipodrom · Vidi više »
Circus Maximus
Circus Maximus 1978. god. (današnje stanje) Circus Maximus (lat. za "Veliki krug") je bivši hipodrom koji je bio najveća građevina u Starom Rimu; smještena u dolini između brežuljaka Palatina i Aventina.
Novi!!: Hipodrom i Circus Maximus · Vidi više »
Del
Del (grčki Δήλος, Delos) je mali usamljeni otok koji se nalazi u sredini kruga otoka koji se zovu Cikladi (kružni).
Novi!!: Hipodrom i Del · Vidi više »
Delfi
'''Arheološki lokalitet Delfi''' s Apolonovim kazalištem u prvom planu. Delfi (grčki: Δελφοί) su bili starogrčko svetište i proročište u Fokidi pod planinom Parnas; centar grčke kulture i vjerovanja (grčka religija).
Novi!!: Hipodrom i Delfi · Vidi više »
Helenizam
Venera Milska, jedna od najpoznatijih skulptura helenizma. Helenizam (grč. ἑλληνıσμός: oponašanje svega što je grčko), u širem značenju, grčka kultura u svim fazama svojega razvoja, kao i prihvaćanje te kulture i jezika od drugih, negrčkih naroda.
Novi!!: Hipodrom i Helenizam · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Hipodrom i Hrvatska · Vidi više »
Olimpija
Olimpija (grčki: Ολυμπία), je bilo svetište u antičkoj Grčkoj i današnji grad u prefekture Elidi.
Novi!!: Hipodrom i Olimpija · Vidi više »
Rimski cirkus
Mjesto nekadašnjeg Circus Maximusa u suvremenom Rimu Rimski cirkus bila je velika građevina na otvorenom namijenena javnim događajima u Rimskom Carstvu.
Novi!!: Hipodrom i Rimski cirkus · Vidi više »
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Novi!!: Hipodrom i Rimsko Carstvo · Vidi više »
Stara Grčka
Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.
Novi!!: Hipodrom i Stara Grčka · Vidi više »
Starogrčki jezik
Starogrčki (ISO 639-3: grc) je izumrli indoeuropski jezik koji se govorio od vremena antičke Grčke do uništenja Bizanta i preteča je modernog grčkog jezika.
Novi!!: Hipodrom i Starogrčki jezik · Vidi više »
Utrke dvokolica
Suvremena rekonstrukcija utrka dvokolica u Puy du Fou Utrke dvokolica (grč.: ἁρματοδρομία/harmatodromia, lat.: ludi circenses) je bio jedan od najpopularnijih antičkih sportova koji se prakticirao u grčkom, rimskom i, kasnije, bizanstkom svijetu.
Novi!!: Hipodrom i Utrke dvokolica · Vidi više »
Zagrebački hipodrom
Fotografija hipodroma iz zraka Jahač dok koristi jednu od staza Fotografija hipodroma sa strane Sportski objekt Hipodrom Zagreb – kolokvijalno i Zagrebački hipodrom – je hipodrom za preponske, dresurne, daljinske utakmice i konjičke trke koji se nalazi na Kajzerici, gradskom naselju Novog Zagreba u Hrvatskoj.
Novi!!: Hipodrom i Zagrebački hipodrom · Vidi više »
330.
Bez opisa.
Novi!!: Hipodrom i 330. · Vidi više »
