Sadržaj
32 odnosi: Švapska, Švapsko vojvodstvo, Bavarska, Bavarsko vojvodstvo, Dvorac Hohenstaufen, Filip Švapski, Fridrik I. Barbarossa, Fridrik II., car Svetog Rimskog Carstva, Gvelfi i gibelini, Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva, Henrik VI., car Svetog Rimskog Carstva, Italija, Konrad III., rimsko-njemački kralj, Konrad IV., rimsko-njemački kralj, Konradin, Konstancija, kraljica Sicilije, Kraljevina Sardinija, Kraljevina Sicilija, Kultura, Napulj, Nijemci, Oton IV., car Svetog Rimskog Carstva, Papa, Rimsko-njemački car, Rimsko-njemački kralj, Saska, Sicilija, Sveto Rimsko Carstvo, Vitez, Württemberg, Welfi, Znanost.
- Carevi Svetog Rimskog Carstva
- Hohenstaufovci
- Salijska dinastija
Švapska
Karta švapskog područja unutar suvremene Njemačke. Žuto je djelomično švapsko područje. Bavarske kraljevine Württemberg i Zemlje Hohenzollerna Švapska (književni njemački: Schwaben ili Schwabenland, švapski njemački: Schwobeland) je povijesna i jezična pokrajina u Njemačkoj.
Pogledaj Hohenstaufen i Švapska
Švapsko vojvodstvo
Švapsko vojvodstvo na slici unutar Svetog rimskog carstvaŠvapsko vojvodstvo na slici (žuto) Vojvodina Švapska (njemački: Herzogtum Schwaben, latinski: Ducatus Allemaniæ) bila je jedno od 5 matičnih (etničkih) vojvodstava unutar srednjovjekovne Njemačke.
Pogledaj Hohenstaufen i Švapsko vojvodstvo
Bavarska
Bavarska (njem. Bayern) punim imenom Slobodna Država Bavarska (njem. Freistaat Bayern) je površinom najveća savezna zemlja ('Bundesland') Njemačke, smještena na njezinom jugoistoku.
Pogledaj Hohenstaufen i Bavarska
Bavarsko vojvodstvo
grb Bavarsko vojvodstvo (njemački: Herzogtum Baiern) bilo je jedno od matičnih vojvodstava Svetog Rimskog Carstva od najranijih dana Istočne Franačke i Kraljevine Njemačke.
Pogledaj Hohenstaufen i Bavarsko vojvodstvo
Dvorac Hohenstaufen
Dvorac Hohenstaufen ili Utvrda Hohenstaufen (njem. Burg Hohenstaufen) je ruševina, smještena iznad grada Hohenstaufena, u okrugu Göppingeni u Baden-Württembergu, Njemačka.
Pogledaj Hohenstaufen i Dvorac Hohenstaufen
Filip Švapski
minijatura iz rukopisa oko godine 1200.,samostan St. Gallen Filip Švapski (* kolovoz 1177.; † ubijen 21. lipnja 1208. u Bambergu) iz dinastije Staufen bio je od 1190.
Pogledaj Hohenstaufen i Filip Švapski
Fridrik I. Barbarossa
Fridrik I., zvan Barbarossa (Waiblingen ili Weingarten u (Altdorf) kod Ravensburga, oko 1122. – na rijeci Saleph, u današnoj Turskoj, 10. lipnja 1190.), rimsko-njemački kralj od 1152., rimsko-njemački car (1155. – 1190.), švapski vojvoda od 1147. godine kao Fridrik III. iz dinastije Hohenstaufen.
Pogledaj Hohenstaufen i Fridrik I. Barbarossa
Fridrik II., car Svetog Rimskog Carstva
Fridrik II. Fridrik II. (26. prosinca 1194. – 13. prosinca 1250. iz dinastije Hohenstaufen bio je od 1212. godine pretendent na naslov kralja Rimljana (lat. rex Romanorum), a taj je naslov bez suparnika nosio od 1215. godine. Istovremeno, on je bio Švapski vojvoda (kao Fridrik VII.) kralj Italije i Burgundije, a po majčinom nasljednom pravu i kralj Sicilija gdje je vladao kao Fridrik I.
Pogledaj Hohenstaufen i Fridrik II., car Svetog Rimskog Carstva
Gvelfi i gibelini
Gvelfi i Gibelini bile su dvije suprotstavljene frakcije talijanske politike u 12. st. - 13. stoljeću u središnjoj i sjevernoj Italiji.
Pogledaj Hohenstaufen i Gvelfi i gibelini
Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva
Henrik IV. (Detalj iz evangelistara samostana St. Emmeram, poslije 1106.) Henrik IV. Okrutni (vjerojatno u Goslaru, 11. studenog 1050. – Lüttich, 7. kolovoza 1106.) bio je sin cara Henrika III. i Agneze od Poiotua.
Pogledaj Hohenstaufen i Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva
Henrik VI., car Svetog Rimskog Carstva
Car Henrik VI. i Konstancija, kraljica Sicilije (iz ''Liber ad honorem Augusti'' Petrusa de Ebula, 1196.) Henrik VI. iz dinastije Hohenstaufen (Nijmegen, jesen 1165. – Messina, 28. rujna 1197.) bio je rimsko-njemački kralj od 1169.
Pogledaj Hohenstaufen i Henrik VI., car Svetog Rimskog Carstva
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu.
Pogledaj Hohenstaufen i Italija
Konrad III., rimsko-njemački kralj
Kralj Konrad III. (minijatura iz 13. stoljeća) Konrad III. (* 1093. u Bambergu; † 15. veljače 1152. u Bambergu) bio je kralj Svetog Rimskog Carstva (1138. – 1152.) te prvi vladar iz dinastije Hohenstaufen.
Pogledaj Hohenstaufen i Konrad III., rimsko-njemački kralj
Konrad IV., rimsko-njemački kralj
Konrad IV. Pečat Konrada IV. Konrad IV. (* 25. travnja 1228. u Andriji, Apulija; † 21. svibnja 1254. u vojnom logoru kod Lavella, Basilicata) iz dinastije Hohenstaufen; vojvoda Švapske (1235. – 1254.), rimsko-njemački kralj (1237. – 1254.), kralj Sicilije (1250. – 1254.) i kralj Jeruzalema (1228.
Pogledaj Hohenstaufen i Konrad IV., rimsko-njemački kralj
Konradin
Konradin, ilustracija iz Codexa Manessea Konradin (Konrad V. ili Konrad Mlađi) (Wolfstein, 25. ožujka 1252. – Napulj, 29. listopada 1268.), švapski vojvoda, jeruzalemski i sicilski kralj iz dinastije Hohenstaufen, sin kralja Konrada IV. i Elizabete Wittelsbach.
Pogledaj Hohenstaufen i Konradin
Konstancija, kraljica Sicilije
Konstancija Sicilska (Costanza di Sicilia, Konstancija od Hautevillea) (2. studenog 1154. — 27. studenog 1198.) bila je princeza i kraljica Sicilije.
Pogledaj Hohenstaufen i Konstancija, kraljica Sicilije
Kraljevina Sardinija
Kraljevina Sardinija je povijesna država koja je obuhvaćala otok Sardiniju i velika područja koja se danas nalaze u Francuskoj i Italiji.
Pogledaj Hohenstaufen i Kraljevina Sardinija
Kraljevina Sicilija
Kraljevina Sicilija, 1154. godina Kraljevina Sicilija (lat. Regnum Siciliae or Sicilie;, tal. Regno di Sicilia) je kraljevina koju su 1130. godine osnovali Normani.
Pogledaj Hohenstaufen i Kraljevina Sicilija
Kultura
Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima.
Pogledaj Hohenstaufen i Kultura
Napulj
Napulj (grčki: Νeapolis; napolitanski: Napule; talijanski: Napoli) glavni je grad talijanske pokrajine Kampanije (Campania), smješten na obali Tirenskoga mora.
Pogledaj Hohenstaufen i Napulj
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Pogledaj Hohenstaufen i Nijemci
Oton IV., car Svetog Rimskog Carstva
Oton IV. i papa Inocent III. pružaju si ruke (iz Heidelberga, Cod. Pal. germ. 19-23, oko godine 1450.) Grb Otona IV. Nadgrobni spomenik roditelja Otona IV. u katedrali u Braunschweigu: Henrik Lav (lijevo), Matilda Plantagenet (desno), do njihovih nogu Otonov grob Oton IV.
Pogledaj Hohenstaufen i Oton IV., car Svetog Rimskog Carstva
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Pogledaj Hohenstaufen i Papa
Rimsko-njemački car
Josipa II. (1765.) Pojmom rimsko-njemački car novija povijesna literatura označava careve Svetog Rimskog Carstva da bi ih razlikovala s jedne strane od careva antičkog Rima, a s druge strane od njemačkih careva, vladara Njemačkog Carstva, osnovanog 1871., propalog 1918.
Pogledaj Hohenstaufen i Rimsko-njemački car
Rimsko-njemački kralj
Svetog Rimskog Carstva Pojam Rimsko-njemački kralj označava u novijoj stručnoj povijesnoj literaturi vladara Svetog Rimskog Carstva u vremenu između njegova izbora za kralja i krunidbe za cara.
Pogledaj Hohenstaufen i Rimsko-njemački kralj
Saska
Saska ili Saksonija može značiti.
Pogledaj Hohenstaufen i Saska
Sicilija
Sicilija (talijanski i sicilijanski: Sicilia) je autonomna regija u Italiji i najveći otok u Sredozemnom moru.
Pogledaj Hohenstaufen i Sicilija
Sveto Rimsko Carstvo
Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ.
Pogledaj Hohenstaufen i Sveto Rimsko Carstvo
Vitez
Vitez može značiti.
Pogledaj Hohenstaufen i Vitez
Württemberg
Zemljovid onog što se u suvremenoj Njemačkoj smatra za Württemberg. Žuto područje je Villingen-Schwenningen nastalo od prijašnjih dviju općina: Villingena (Baden) i Schwenningena (Württemberg). Württemberg je označen crvenom bojom. Zastava Württemberga. 250px Württemberg povijesno je područje u jugozapadnoj Njemačkoj.
Pogledaj Hohenstaufen i Württemberg
Welfi
Grb Welfa Welfi (također Guelfi), njemačka velikaška i vladarska dinastija koja je vladala Bavarskom do 1180. godine.
Pogledaj Hohenstaufen i Welfi
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Pogledaj Hohenstaufen i Znanost
Vidi također
Carevi Svetog Rimskog Carstva
- Hohenstaufen
- Rimsko-njemački car
Hohenstaufovci
- Ana od Hohenstaufena
- Beatrica II. Burgundska
- Filip Švapski
- Fridrik I. Barbarossa
- Fridrik II., car Svetog Rimskog Carstva
- Helena Angelina
- Henrik VI., car Svetog Rimskog Carstva
- Hohenstaufen
- Irena Angelina
- Ivana I. Burgundska
- Konrad III., rimsko-njemački kralj
- Konrad IV., rimsko-njemački kralj
- Konradin
Salijska dinastija
- Borba za investituru
- Gizela Švapska
- Grgur V.
- Henrik III., car Svetog Rimskog Carstva
- Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva
- Henrik V., car Svetog Rimskog Carstva
- Hohenstaufen
- Konrad II., car Svetog Rimskog Carstva
- Lav IX.
- Salijska dinastija
- Wormski konkordat
Također poznat kao Staufen.