Brže od pregledniku!
16 odnosi: Alenko Zornija, Ana Havel, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Hrvatski jezik, Istraga (kriminalistički magazin), Mile Pešorda, Miljenko Karačić, Novine, Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, Sarajevo, Venezuela, Zdravko Sančević, 1993., 2001., 27. kolovoza.
Alenko Zornija
Alenko Zornija (Sarajevo, 30. listopada 1970. – Sarajevo, 11. travnja 2021.), hrv.
Novi!!: Hrvatska riječ (Sarajevo) i Alenko Zornija · Vidi više »
Ana Havel
Ana Havel rođ.
Novi!!: Hrvatska riječ (Sarajevo) i Ana Havel · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Hrvatska riječ (Sarajevo) i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Hrvatska riječ (Sarajevo) i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Hrvatska riječ (Sarajevo) i Hrvatski jezik · Vidi više »
Istraga (kriminalistički magazin)
Istraga je kriminalistički magazin Nove TV.
Novi!!: Hrvatska riječ (Sarajevo) i Istraga (kriminalistički magazin) · Vidi više »
Mile Pešorda
Mile Pešorda (Grude, 15. kolovoza 1950.) hrvatski je i bosanskohercegovački književnik, prevoditelj i nakladnik.
Novi!!: Hrvatska riječ (Sarajevo) i Mile Pešorda · Vidi više »
Miljenko Karačić
Miljenko Karačić (Gornji Crnač, Široki Brijeg, 11. kolovoza 1958.), pogled.ba, preuzeto 26.
Novi!!: Hrvatska riječ (Sarajevo) i Miljenko Karačić · Vidi više »
Novine
Hrvatske novine Novine su tiskani mediji koji objavljuju razne vijesti iz društvenog, političkog, kulturnog i športskog života, izvještavaju o dnevnim događajima, donose priče, romane u nastavcima i stripove, objavljuju oglase, reklame itd.
Novi!!: Hrvatska riječ (Sarajevo) i Novine · Vidi više »
Parlament Federacije Bosne i Hercegovine
Sarajevu Parlament Federacije Bosne i Hercegovine je najviše zakonodavno tijelo Federacije Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Hrvatska riječ (Sarajevo) i Parlament Federacije Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Hrvatska riječ (Sarajevo) i Sarajevo · Vidi više »
Venezuela
Venezuela (čita se: Venecuȅla. Hrvatski jezični portal) najsjevernija je država Južne Amerike, smještena na obali Karipskog mora.
Novi!!: Hrvatska riječ (Sarajevo) i Venezuela · Vidi više »
Zdravko Sančević
Zdravko Sančević (Teslić, 20. siječnja 1931. – Caracas, 21. rujna 2021.), bio je hrvatski pisac, časnik i diplomat podrijetlom iz Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Hrvatska riječ (Sarajevo) i Zdravko Sančević · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska riječ (Sarajevo) i 1993. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Hrvatska riječ (Sarajevo) i 2001. · Vidi više »
27. kolovoza
27.
Novi!!: Hrvatska riječ (Sarajevo) i 27. kolovoza · Vidi više »
