Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Hrvatski jezik

Indeks Hrvatski jezik

O jeziku O njemu, da! O čarobnome vrelu, Što davno ključa iz šikare naše I snagu svoju razmaho je cijelu Kada ga stijenje i glib zatrpaše! On zvuči i psiče, teče gradu i k selu, Kroz zlato njiva, zelenilo paše; Na vatru nalik lije svjetlost vrelu U sve nam sude, čuture i čaše. Ne znamo da l' smo gradili mi njega, Il' on je nama svoju dušu dao.

371 odnosi: Adolfo Veber Tkalčević, Akuzativ, Ana Katarina Zrinska, Andrija Kačić Miošić, Ante Kuzmanić, Antun Dalmatin, Antun Mažuranić, Aorist, Artur Bagdasarov, Atribut, Austrija, Austroslavizam, Đuro Daničić, Šćakavski, Šiško Menčetić, Šime Starčević, Šleski jezik, Čakavsko narječje, Češki jezik, Čeh, Leh i Meh, Ćiril i Metod, Bašćanska ploča, Balade Petrice Kerempuha, Baltoslavenski jezici, Barok, Bartol Kašić, Biblija, Bjeloruski jezik, Bošnjački jezik, Božidar Finka, Bogoslav Šulek, Boka kotorska, Bokeljsko perojski dijalekt, Bosma i Hercegovima, Broj, Bugarski jezik, Bulcsú László, Buzetski dijalekt, Crkvenoslavenski jezik, Crna Gora, Crnogorski jezik, Dalibor Brozović, Dalmacija, Danica (časopis), Danski jezik, Dativ, Džore Držić, Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, Dijakritički znakovi, Dominikanci, ..., Dominko Zlatarić, Donjolužičkosrpski jezik, Donjosutlanski dijalekt, Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja", Družba Isusova, Dubrovačka Republika, Dubrovnik, Engleski jezik, Estonski jezik, Europa, Europska unija, Finski jezik, Fonologija, Fran Krsto Frankapan, Fran Kurelac, Francuski jezik, Franjevci, Futur drugi, Futur prvi, Genitiv, Glagoli, Glagoljica, Glagolski pridjev, Glagolski prilog, Goranski dijalekt, Gornje Mrzlo Polje Mrežničko, Gornjolužičkosrpski jezik, Govori o hrvatskom jeziku, Gradišćanskohrvatski jezik, Gradišće, Gramatički rod, Gramatika, Gramatika hrvatskoga jezika, Grgur XV., Gruzijski jezik, Hanibal Lucić, Hercegovina, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska ćirilica, Hrvatska barokna književnost, Hrvatske gramatike, Hrvatski crkvenoslavenski jezik, Hrvatski jezik, Hrvatski književni jezik, Hrvatski narodni preporod, Hrvatski rječnici, Hrvatski sabor, Hrvatski zavod za norme, Hrvojev misal, Humačka ploča, Hvar, Ikavski govor, Ilirski pokret, Iločki dijalekt, Imenice, Imperativ, Imperfekt, Indoeuropski jezici, Instrumental, Irski jezik, Islandski jezik, Istarski razvod, Istočnobosanski dijalekt, Istra, Italija, Ivan Belostenec, Ivan Broz, Ivan Bunić Vučić, Ivan Gundulić, Ivan Kukuljević Sakcinski, Ivan Mažuranić, Jakov Mikalja, Janjevačko-lepenički dijalekt, Janjevci, Janko Drašković, Jat, Jezično čistunstvo, Jezik, Jezikoslovlje, Joakim Stulli, Josip Lisac, Josip Voltić, Južnočakavski dijalekt, Južnoslavenski jezici, Jugozapadni istarski dijalekt, Junije Palmotić, Kašupski jezik, Kajkavsko narječje, Karaš-severinska županija, Karaševo, Karaševski dijalekt, Karaševski Hrvati, Katolička obnova, Klip, Književnost, Kondicional, Korčula, Korijenski pravopis, Kroatistika, Ksaver Šandor Gjalski, Kukuruz, Lastovski dijalekt, Latinica, Latinski jezik, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Letnica, Lika, Litavski jezik, Ljudevit Gaj, Lokativ, London, Londonac, Mađarska, Mađarski jezik, Makarska, Makedonski jezik, Marijan Krmpotić, Marin Držić, Marko Marulić, Matica hrvatska, Matija Antun Relković, Matija Divković, Mato Marčinko, Mavro Vetranović, Memorandum SANU, Migracije Hrvata pred Turcima, Milan Moguš, Mir u Srijemskim Karlovcima, Miro Kačić, Miroslav Krleža, Misal kneza Novaka, Mletačka Republika, Množina, Molise, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Narječja hrvatskog jezika, Nezavisna Država Hrvatska, Nikola VII. Zrinski, Nizozemski jezik, Njemački jezik, Nominativ, Norveški jezik, Novine Horvatzke, Novoštokavski jekavski dijalekt, Novogrčki jezik, Padež, Perfekt, Petar Guberina, Petar Hektorović, Petar Preradović, Petar Zoranić, Petar Zrinski, Planine, Pluskvamperfekt, Podrijetlo hrvatskih riječi, Poljski jezik, Pomoćni glagoli, Portugalski jezik, Povijest jezika u Bosni i Hercegovini, Pravopis, Pravopis hrvatskoga jezika, Predikat, Prezent, Pridjevi, Prigorski dijalekt, Prijedlozi, Prilozi, Protureformacija, Putni tovaruš, Racionalizam, Radoslav Katičić, Rafo Bogišić, Rashrvaćivanje, Razvoj hrvatskih dijalekata, Red svetog Pavla prvog pustinjaka, Rekaš, Rekaški dijalekt, Renesansa, Rim, Rječnik, Rumunjska, Rusinski jezik, Ruski jezik, Savez komunista Jugoslavije, Sinonim, Sjedinjene Američke Države, Sjevernočakavski dijalekt, Slavenski jezici, Slavonija, Slavonski dijalekt, Slovačka, Slovački jezik, Slovenski jezik, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Hrvatska, Solun, Split, Spomenici hrvatske pismenosti, Srđan Španović, Srbija, Srednjočakavski dijalekt, Srpski jezik, Srpskohrvatski jezik, Standardni jezik, Stipe Šuvar, Stjepan Babić, Stjepan Konzul Istranin, Stjepan Krasić, Stogodišnji hrvatsko-turski rat, Supin, Sveučilište u Zadru, Sveučilište u Zagrebu, Talijanski jezik, Tekst, Tin Ujević, Toki pona, Tomislav Maretić, Tuđice, Turska, Ukrajinski jezik, Unitarističko jugoslavenstvo, Urban VIII., Varaždinske Toplice, Vatikanski hrvatski molitvenik, Vatroslav Murvar, Velški jezik, Venecija, Venetski jezik, Veznici, Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika, Vijenac (časopis), Vinko Grubišić, Vinodolski zakonik, Vjekoslav Babukić, Vladimir Nazor, Vojvodina, Vokativ, Vuk Karadžić, Wikipedija na hrvatskome jeziku, Zadar, Zagreb, Zapadni dijalekt, Zapadnoštokavsko narječje, Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov, Zora dalmatinska, Zvonimir Bartolić, 1. rujna, 10. prosinca, 11. stoljeće, 1100., 1184., 1250., 1275., 1288., 1309., 1345., 1368., 14. stoljeće, 1400., 1404., 1457., 1461., 15. stoljeće, 1501., 1527., 16. stoljeće, 1604., 1622., 1623., 1640., 1649., 1651., 1655., 17. lipnja, 17. stoljeće, 1756., 1759., 1762., 1779., 18. stoljeće, 18. studenog, 1809., 1816., 1825., 1830., 1835., 1847., 1854., 1872., 1889., 1892., 1895., 1899., 19. stoljeće, 1901., 1931., 1938., 1939., 1942., 1954., 1960., 1963., 1967., 1971., 1972., 1973., 1974., 1979., 1986., 1988., 1989., 1990., 1997., 20. stoljeće, 2000., 2008., 23. listopada, 7. prosinca, 9. stoljeće. Proširite indeks (321 više) »

Adolfo Veber Tkalčević

Adolfo Veber Tkalčević (Bakar, 11. svibnja 1825. - Zagreb, 6. kolovoza 1889.), hrvatski filolog, književnik, književni kritičar, putopisac i estetičar.

Novi!!: Hrvatski jezik i Adolfo Veber Tkalčević · Vidi više »

Akuzativ

Akuzativ u mnogim je jezicima padež imenice koji označava izravni objekt prijelaznog glagola.

Novi!!: Hrvatski jezik i Akuzativ · Vidi više »

Ana Katarina Zrinska

Čakovca Grofica Ana Katarina Zrinska, rođ.

Novi!!: Hrvatski jezik i Ana Katarina Zrinska · Vidi više »

Andrija Kačić Miošić

Ivan Rendić: Spomenik Andriji Kačiću Miošiću u Zagrebu Andrija Kačić Miošić (Brist kraj Makarske, 17. travnja 1704. - Zaostrog, 12. prosinca 1760.), bio je hrvatski pučki pjesnik i fratar, vezan životom uz franjevački samostan u Zaostrogu.

Novi!!: Hrvatski jezik i Andrija Kačić Miošić · Vidi više »

Ante Kuzmanić

Kip Ante Kuzmanića u Zadru Ante Kuzmanić (Split, 12. lipnja 1807. - Zadar, 10. prosinca 1879.), hrvatski novinar i liječnik.

Novi!!: Hrvatski jezik i Ante Kuzmanić · Vidi više »

Antun Dalmatin

Antun Dalmatin (Anton Dalmatin) (?, početkom 16. st. - Ljubljana, svibanj 1579.), hrvatski protestantski pisac.

Novi!!: Hrvatski jezik i Antun Dalmatin · Vidi više »

Antun Mažuranić

'''Antun Mažuranić''' (1805.-1888.) Antun Mažuranić (Novi Vinodolski, 13. lipnja 1805. - Zagreb, 18. prosinca 1888.), hrvatski jezikoslovac, gramatičar i leksikograf.

Novi!!: Hrvatski jezik i Antun Mažuranić · Vidi više »

Aorist

Aorist (grč., aoristos.

Novi!!: Hrvatski jezik i Aorist · Vidi više »

Artur Bagdasarov

Artur Rafaelovič Bagdasarov (Baku, 2. prosinca 1958.), ruski je slavist, kroatist i sociolingvist podrijetlom Armenac.

Novi!!: Hrvatski jezik i Artur Bagdasarov · Vidi više »

Atribut

Atribut je dodatak imenici kojoj se dodaje da bi pobliže opisao imenicu, imeničnu zamjenicu ili poimeničeni pridjev.

Novi!!: Hrvatski jezik i Atribut · Vidi više »

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih nacija od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Hrvatski jezik i Austrija · Vidi više »

Austroslavizam

Narodi Austro-Ugarske (William R. Shepherd, 1911.) Austroslavizam označava političku koncepciju rješenja slavenskog problema u Austrijskoj, odnosno Austro-Ugarskoj Monarhiji.

Novi!!: Hrvatski jezik i Austroslavizam · Vidi više »

Đuro Daničić

'''Đuro Daničić''' Đuro Daničić (Novi Sad, 4. travnja 1825. - Zagreb, 17. studenoga 1882.), bio je srpski jezikoslovac, prevoditelj, jezični povjesničar i leksikograf.

Novi!!: Hrvatski jezik i Đuro Daničić · Vidi više »

Šćakavski

Šćakavski dijalekt (Šćakavica) je staro ime za hrvatsku zapadnu štokavštinu.

Novi!!: Hrvatski jezik i Šćakavski · Vidi više »

Šiško Menčetić

Šišmundo (Šiško) Menčetić Vlahović (1457. - 1527.) dubrovački je vlastelin i hrvatski renesansni pjesnik koji je stvarao uglavnom u XV. stoljeću.

Novi!!: Hrvatski jezik i Šiško Menčetić · Vidi više »

Šime Starčević

Šime Starčević (Shime Starcsevich) (Klanac, Gospić, 18. travnja 1784. - Karlobag, 14. svibnja 1859.), bio je hrvatski svećenik, bogoslov, gramatičar (slovničar), pravopisac i borac za hrvatski jezik, prethodnik hrvatskih preporoditelja.

Novi!!: Hrvatski jezik i Šime Starčević · Vidi više »

Šleski jezik

Šleski jezik (gornjošleski; szlonzokian; ISO 639-3), zapadnoslavenski jezik kojim govori 509 000 ljudi (popis 2011.) na području Šleske u Poljskoj.

Novi!!: Hrvatski jezik i Šleski jezik · Vidi više »

Čakavsko narječje

Čakavsko narječje hrvatskoga jezika (čakavština, čakavica, čokovski, čekavski) - jedno od triju glavnih narječja od kojih je satkan hrvatski jezik, uz kajkavsko i štokavsko.

Novi!!: Hrvatski jezik i Čakavsko narječje · Vidi više »

Češki jezik

Češki jezik (ISO 639-3:; čeština ili český jazyk) je nacionalni jezik Češke, gdje ga govori oko 9.250.000 ljudi (popis iz 2001. godine).

Novi!!: Hrvatski jezik i Češki jezik · Vidi više »

Čeh, Leh i Meh

Leh, Čeh i Meh legenda je o trojici braće – Lehu, Čehu i Mehu – koji su utemeljitelji triju slavenskih zemalja: Lehijske, (Poljske); Češke (Bohemije, Moravske, Šleske; sve u današnjoj Republici Češkoj), i Rutenije (koja je dijelom u današnjoj Rusiji, Bjelorusiji i Ukrajini).

Novi!!: Hrvatski jezik i Čeh, Leh i Meh · Vidi više »

Ćiril i Metod

Metod, freska. Ohrid. Sveti Ćiril (grč.: Κύριλλος; 826./827. - 14. veljače 869.) i Sveti Metod (grčki: Μεθόδιος; 815. - 6. travnja 885.), kršćanski misionari i sveci.

Novi!!: Hrvatski jezik i Ćiril i Metod · Vidi više »

Bašćanska ploča

Bašćanska ploča Bašćanska ploča je starohrvatski spomenik, pisan prijelaznim oblikom glagoljice, oko 1100. godine.

Novi!!: Hrvatski jezik i Bašćanska ploča · Vidi više »

Balade Petrice Kerempuha

Vanje Radauša, postavljen 1955. godine na malen trg na kojem se preko dana prodaje cvijeće. Balade Petrice Kerempuha je zbirka pjesama, nedvojbeno najveći pjesnički ostvaraj Miroslava Krleže, te jedno od najvećih djela hrvatske književnosti, prvi put je objavljena 1936.

Novi!!: Hrvatski jezik i Balade Petrice Kerempuha · Vidi više »

Baltoslavenski jezici

Baltoslavenska jezična zajednica postojala je do 1500.

Novi!!: Hrvatski jezik i Baltoslavenski jezici · Vidi više »

Barok

Podizanje križa'', 1611., ulje na platnu, 462 × 341 cm, crkva Onze Lieve Vrouwe, Antwerpen. Barok (tal. barocco, španj. i port. barroco/berrucco, engl., franc. baroque, njem. Barock) razdoblje je u glazbi, književnosti i likovnoj umjetnosti koje se nastavlja na renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma u drugoj polovici 18. stoljeća.

Novi!!: Hrvatski jezik i Barok · Vidi više »

Bartol Kašić

Bartul Kašić, isto Bartol Kašić, Bartholomaeus Cassius, Bartolomeo Cassio, ponekad potpisivan i s Bogdančić i/ili s dodatkom Pažanin; (Pag, 15. kolovoza 1575. - Rim, 28. prosinca 1650.), hrvatski pisac, jezikoslovac i isusovac.

Novi!!: Hrvatski jezik i Bartol Kašić · Vidi više »

Biblija

Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere; nastali su u vremenu između 1513.

Novi!!: Hrvatski jezik i Biblija · Vidi više »

Bjeloruski jezik

Bjeloruski jezik (ISO 639-3), istočnoslavenski jezik koji je materinski jezik oko devet milijuna Bjelorusa.

Novi!!: Hrvatski jezik i Bjeloruski jezik · Vidi više »

Bošnjački jezik

Bošnjački jezik (ISO 639-3: bos), jezik zapadne podskupine južnoslavenskih jezika kojim se služi oko 2.216.000 ljudihttp://www.ethnologue.com/language/bos Ethnologue, 17.

Novi!!: Hrvatski jezik i Bošnjački jezik · Vidi više »

Božidar Finka

Božidar Finka (Sali, Dugi otok, 19. prosinca 1925. - 17. svibnja 1999.) hrvatski jezikoslovac Maturirao je u Splitu 1947.

Novi!!: Hrvatski jezik i Božidar Finka · Vidi više »

Bogoslav Šulek

Bogoslav Šulek (rođen kao Bohuslav Šulek; Sobotište (Okrug Senica), Slovačka, 20. travnja 1816. - Zagreb, 30. studenoga 1895.), bio je hrvatski jezikoslovac, leksikograf, književnik, novinar, publicist, polihistor,, enciklopedija.hr, pristupljeno 31.

Novi!!: Hrvatski jezik i Bogoslav Šulek · Vidi više »

Boka kotorska

Boka kotorska (na crnogorskoj ćiril. Бока Которска, u Hrvatskoj se u novije vrijeme naziva i Zaljev hrvatskih svetaca; na latinskom Sinus Rhizonicus, prema Risnu) prostran je i razgranati zaljev na Crnogorskom primorju – južnom dijelu istočne obale Jadranskog mora – u Crnoj Gori, u blizini granice s Hrvatskom i BiH.

Novi!!: Hrvatski jezik i Boka kotorska · Vidi više »

Bokeljsko perojski dijalekt

Razlikujemo dvije skupine govora, različitog porijekla koje su se poprilično izjednačile u sadašnjem stanju, odnosno približavanju zetskom, ijekavskom staroštakavskom dijalektu (s dominantnim refleksom slabog poluglasa kao otvorenom e);.

Novi!!: Hrvatski jezik i Bokeljsko perojski dijalekt · Vidi više »

Bosma i Hercegovima

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Hrvatski jezik i Bosma i Hercegovima · Vidi više »

Broj

Broj je apstraktni pojam koji koristimo za opis količina.

Novi!!: Hrvatski jezik i Broj · Vidi više »

Bugarski jezik

Bugarski jezik (ISO 639-3), narodni i književni jezik Bugara kojim govori preko 9 milijuna ljudi.

Novi!!: Hrvatski jezik i Bugarski jezik · Vidi više »

Bulcsú László

Bulcsú László (Čakovec, 9. listopada 1922. − Čabraji kod Križevaca, 4. siječnja 2016.), bio je hrvatski jezikoslovac, prevoditelj i informatolog koji je govorio 40 jezika.

Novi!!: Hrvatski jezik i Bulcsú László · Vidi više »

Buzetski dijalekt

Buzetski, buzetsko-gornjomiranski ili gornjomiranski dijalekt se prostire u sjevernom dijelu Istre, oko Buzeta.

Novi!!: Hrvatski jezik i Buzetski dijalekt · Vidi više »

Crkvenoslavenski jezik

Crkvenoslavenski jezik (ISO 639 identifier:; bul. Църковнославянски език) je prvi književni jezik Slavena.

Novi!!: Hrvatski jezik i Crkvenoslavenski jezik · Vidi više »

Crna Gora

Crna Gora je sredozemna i balkanska država na jugoistoku Europe. Crna Gora je parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku sa Republikom Kosovo (79 km), na jugu sa Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu sa Italijom. Kopnena površina iznosi 13.812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2.440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje.. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen u 22. listopada 2007. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Turske joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom sa ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007, 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.

Novi!!: Hrvatski jezik i Crna Gora · Vidi više »

Crnogorski jezik

Crnogorski jezik (ISO 639-2 kôd:; na ćirilici црногорски језик, engleski Montenegrin language, ruski черногорский язык), materinski jezik Crnogoraca i dio jezičnoga sustava koji se stručno naziva srednjojužnoslavenski dijasustav.

Novi!!: Hrvatski jezik i Crnogorski jezik · Vidi više »

Dalibor Brozović

Dalibor Brozović Dalibor Brozović (Sarajevo, 28. srpnja 1927. – Zagreb, 19. lipnja 2009.), hrvatski jezikoslovac, kroatist, akademik i političar.

Novi!!: Hrvatski jezik i Dalibor Brozović · Vidi više »

Dalmacija

Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski Dalmocija, Delmoacija, Durmacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.

Novi!!: Hrvatski jezik i Dalmacija · Vidi više »

Danica (časopis)

Danica (Danicza Horvatzka, Slavonzka y Dalmatinzka) bio je prvi hrvatski književni i kulturni list.

Novi!!: Hrvatski jezik i Danica (časopis) · Vidi više »

Danski jezik

Danski jezik (ISO 639-3), jezik istočnoskandinavske podskupine šire sjevernogermanske skupine germanskih jezika kojim govori otprilike šest milijuna ljudi.

Novi!!: Hrvatski jezik i Danski jezik · Vidi više »

Dativ

Dativ (lat. dare, datum.

Novi!!: Hrvatski jezik i Dativ · Vidi više »

Džore Držić

Džore Držić (Dubrovnik, 6. veljače 1461. - Dubrovnik, 26. rujna 1501.) hrvatski je renesansni pjesnik, sa stvaralaštvom u 15. stoljeću.

Novi!!: Hrvatski jezik i Džore Držić · Vidi više »

Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika

Digitalno obrađeno zaglavlje ''Telegrama'', jugoslavenskih novina za društvena i kulturna pitanja, br. 359, 17. ožujka 1967. u kojem je objavljena ''Deklaracija''. Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, proglas kojeg su 1967. godine objavili hrvatski jezikoslovci, nezadovoljni objavljenim rječnicima i pravopisima u kojima se jezik, u skladu s Novosadskim dogovorom, nazivao hrvatskosrpskim.

Novi!!: Hrvatski jezik i Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika · Vidi više »

Dijakritički znakovi

Dijakritički znakovi (od starogrčke riječi διακριτικός diakritikos, "koji razlikuje") su znakovi različitog oblika - točke, crtice, kvačice, kružići i sl.

Novi!!: Hrvatski jezik i Dijakritički znakovi · Vidi više »

Dominikanci

Sveti Dominik - osnivač Dominikanskog reda Red propovjednika (lat. Ordo Praedicatorum ili OP) je redovnička zajednica čiji članovi se nazivaju Dominikanci.

Novi!!: Hrvatski jezik i Dominikanci · Vidi više »

Dominko Zlatarić

'''Dominko Zlatarić''' Dominko Zlatarić (isto Dinko, Dubrovnik, 1558. - Dubrovnik, 1613.) hrvatski je renesansni pjesnik i prevoditelj.

Novi!!: Hrvatski jezik i Dominko Zlatarić · Vidi više »

Donjolužičkosrpski jezik

Donjolužičkosrpski jezik (dolnoserbski; ISO 639-3: zapadnoslavenski jezik kojim u preko šezdeset gradova i sela u Donjoj Lužici (Niederlausitz) govori oko 7000 pripadnika etničkih Lužičkih Srba (Donji Lužičani, Wendojo).

Novi!!: Hrvatski jezik i Donjolužičkosrpski jezik · Vidi više »

Donjosutlanski dijalekt

Gradišću Donjosutlanski dijalekt ili ikavski kajkavsko-čakavski dijalekt je jedan od dijalekata kajkavskog narječja.

Novi!!: Hrvatski jezik i Donjosutlanski dijalekt · Vidi više »

Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja"

Spomen ploča na ulazu Družbe »Braća Hrvatskoga Zmaja« Grb Družbe Družba »Braća Hrvatskoga Zmaja« (akr. DBHZ, lat. Ordo fratres draconis croatici), hrvatsko bratstvo i kulturna udruga utemeljena na načelima prijateljstva, bratstva, dragovoljnosti, kolektivnog rada i odlučivanja, sa svrhom da čuva i obnavlja hrvatsku kulturnu baštinu i oživljuje uspomenu na događaje iz hrvatske prošlosti i na zaslužne Hrvate.

Novi!!: Hrvatski jezik i Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja" · Vidi više »

Družba Isusova

Družba Isusova (lat. Societas Jesu, S.J., SJ ili SI) je muška redovnička zajednica čiji članovi se nazivaju Isusovci (Jezuiti).

Novi!!: Hrvatski jezik i Družba Isusova · Vidi više »

Dubrovačka Republika

Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.

Novi!!: Hrvatski jezik i Dubrovačka Republika · Vidi više »

Dubrovnik

Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na jugu Hrvatske.

Novi!!: Hrvatski jezik i Dubrovnik · Vidi više »

Engleski jezik

aquaDržave u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3), jedan od dva jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori preko 328.008.000 milijuna ljudi, a poznaje ga 508,000,000 širom svijeta, od čega većina živi na području UK-a (55.000.000; 1984)), SAD-a (210.000.000; 1984), Australija (15.682.000; 1987), Novi Zeland (3.213.000; 1987), Irska (2.600.000; 1983), Zimbabve (375.490; 1969), Singapur (227.000; 1985), Liberija (69.000; 1993), Izrael (100.000; 1993), etc. U svakoj od nabrojanih država govori se zasebna nacionalna standardna varijanta engleskog jezika i svaka ima određene jezične posebnosti koje su zabilježene i u kodificirajućim knjigama pojedine države (rječniku, gramatici i pravopisu). Stoga se engleski jezik u sociolingvistici klasificira kao policentrični standardni jezik, kakvi su i drugi veći europski jezici.

Novi!!: Hrvatski jezik i Engleski jezik · Vidi više »

Estonski jezik

Estonski jezik (ISO 639-3:; estonski: eesti keel) službeni je jezik Republike Estonije s oko 1,1 milijun izvornih govornika, uglavnom u toj državi te u susjednoj Finskoj (s oko 6.000 govornika prema podacima iz u 1993.). Estonski jezik pripada finskoj grani ugro-finskih jezika.

Novi!!: Hrvatski jezik i Estonski jezik · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije.

Novi!!: Hrvatski jezik i Europa · Vidi više »

Europska unija

Europska unija (kratica EU), jedinstvena je međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951.

Novi!!: Hrvatski jezik i Europska unija · Vidi više »

Finski jezik

Finski jezik (ISO 639-3:; suomi ili suomen kieli) pripada baltofinskoj podskupini šire finske skupine ugro-finskih jezika; srodan je estonskom i livonskom jeziku.

Novi!!: Hrvatski jezik i Finski jezik · Vidi više »

Fonologija

Fonologija (od grč. φωνή, phone.

Novi!!: Hrvatski jezik i Fonologija · Vidi više »

Fran Krsto Frankapan

Čakovcu Fran Krsto Frankapan (Bosiljevo, 4. ožujka 1643. – Bečko Novo Mjesto, 30. travnja 1671.), bio je hrvatski plemić, vojskovođa i pjesnik iz velikaške obitelji Frankopan.

Novi!!: Hrvatski jezik i Fran Krsto Frankapan · Vidi više »

Fran Kurelac

Fran Kurelac (Bruvno u Lici, 14. siječnja 1811. - Zagreb, 18. lipnja 1874.), hrvatski književnik i filolog.

Novi!!: Hrvatski jezik i Fran Kurelac · Vidi više »

Francuski jezik

Francuski jezik u svijetu: -tamno plavo: materinji jezik;-plavo: administrativni jezik;-svijetloplavo: jezik kulture;-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.

Novi!!: Hrvatski jezik i Francuski jezik · Vidi više »

Franjevci

Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.

Novi!!: Hrvatski jezik i Franjevci · Vidi više »

Futur drugi

Futur drugi je glagolski oblik koji izriče radnju, stanje ili zbivanje za koje se pretpostavlja da će se dogoditi prije ili za vrijeme neke druge buduće radnje; stoga se ono katkad naziva i predbuduće glagolsko vrijeme.

Novi!!: Hrvatski jezik i Futur drugi · Vidi više »

Futur prvi

Futur prvi (lat. futurus.

Novi!!: Hrvatski jezik i Futur prvi · Vidi više »

Genitiv

Genitiv (lat. genitus - rođen, rodni) lingvistički termin koji označuje jedan od padeža u jezicima s imenskom (ili zamjeničkom) deklinacijom.

Novi!!: Hrvatski jezik i Genitiv · Vidi više »

Glagoli

Glagol je promjenjiva vrsta riječi kojom se izriče radnja, stanje ili zbivanje.

Novi!!: Hrvatski jezik i Glagoli · Vidi više »

Glagoljica

Glagoljica u Zagrebačkoj katedrali Glagoljica je staroslavensko pismo nastalo sredinom 9. stoljeća koje se u hrvatskim krajevima zadržalo sve do 19. stoljeća.

Novi!!: Hrvatski jezik i Glagoljica · Vidi više »

Glagolski pridjev

Glagolski pridjevi u hrvatskome jeziku mogu biti radni (aktivni) ili trpni (pasivni).

Novi!!: Hrvatski jezik i Glagolski pridjev · Vidi više »

Glagolski prilog

Glagolski prilozi jednostavni su glagolski oblici.

Novi!!: Hrvatski jezik i Glagolski prilog · Vidi više »

Goranski dijalekt

Goranski ili Gorskokotarski dijalekt je jedan od dijalekata kajkavskog narječja.

Novi!!: Hrvatski jezik i Goranski dijalekt · Vidi više »

Gornje Mrzlo Polje Mrežničko

Gornje Mrzlo Polje Mrežničko je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Duge Rese, Karlovačka županija.

Novi!!: Hrvatski jezik i Gornje Mrzlo Polje Mrežničko · Vidi više »

Gornjolužičkosrpski jezik

Gornjolužičkosrpski jezik (Hornjoserbsce, hornjoserbski, hornoserbski; gornjolužički, haut sorabe, obersorbisch, upper lusatian, wendish; ISO 639-3) jezik jednog dijela Lužičkih Srba koji se govori u Gornjoj Saskoj u Njemačkoj.

Novi!!: Hrvatski jezik i Gornjolužičkosrpski jezik · Vidi više »

Govori o hrvatskom jeziku

Na ovoj su stranici prikazani neki istaknutiji spomeni hrvatskoga jezika kroz povijest, bilo pod hrvatskim imenom, bilo često rabljenim ilirskim, slovinskim, te dubrovačkim, dalmatinskim, bosanskim i slično.

Novi!!: Hrvatski jezik i Govori o hrvatskom jeziku · Vidi više »

Gradišćanskohrvatski jezik

Grob sa gradišćanskohrvatskim natpisom u koljnofskom groblju. Gradišćanskohrvatski jezik (njemački: Burgenlandkroatische Sprache, mađarski: Gradistyei nyelv, Gradiscsei nyelv) je narječje hrvatskoga jezika.

Novi!!: Hrvatski jezik i Gradišćanskohrvatski jezik · Vidi više »

Gradišće

Gradišće (njemački: Burgenland, bavarski: Burgnlånd, mađarski: Őrvidék, slovenski: Gradiščanska, prekomurski: Gradišče) je najistočna i najmlađa savezna država (njem. Bundesland) Republike Austrije.

Novi!!: Hrvatski jezik i Gradišće · Vidi više »

Gramatički rod

Broj rodova ili imenskih klasa u nekim jezicima Rod se u jezikoslovlju odnosi na podjelu nekih riječi po biološkom ili sociološkom rodu.

Novi!!: Hrvatski jezik i Gramatički rod · Vidi više »

Gramatika

Gramatika (slovnica) je proučavanje pravila koja upravljaju uporabom jezika.

Novi!!: Hrvatski jezik i Gramatika · Vidi više »

Gramatika hrvatskoga jezika

Gramatika hrvatskoga jezika, u širem smislu, uključuje skup normi u hrvatskom standardnom jeziku (pravogovorne, pravopisne, gramatičke i leksičke) koje se odnose na pisanje, govor, riječi, njihovo značenje i odnose među raznim riječima, itd.

Novi!!: Hrvatski jezik i Gramatika hrvatskoga jezika · Vidi više »

Grgur XV.

Grgur XV., papa od 9. veljače 1621. do 8. srpnja 1623. godine.

Novi!!: Hrvatski jezik i Grgur XV. · Vidi više »

Gruzijski jezik

Gruzijski jezik (ქართული ენა, kartuli ena; ISO 639-3: kat) je službeni jezik Gruzije, republike na Kavkazu.

Novi!!: Hrvatski jezik i Gruzijski jezik · Vidi više »

Hanibal Lucić

Hanibal Lucić (Hvar, oko 1485. – Hvar, 4. prosinca 1553.), bio je hrvatski renesansni pjesnik, dramatik i prevoditelj.

Novi!!: Hrvatski jezik i Hanibal Lucić · Vidi više »

Hercegovina

Bosne na zemljovidu izdanom 1862. godine u Parizu.Čović, Bože (prir.), ''Izvori velikosrpske agresije'', "August Cesarec", Školska knjiga, Zagreb, 1991., ISBN 86-393-0255-3, zadnje korice Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Hrvatski jezik i Hercegovina · Vidi više »

Hrvati

Hrvati su jedini konstitutivni narod u Republici Hrvatskoj i jedan od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Hrvatski jezik i Hrvati · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Hrvatski jezik i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Sjedište Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu Palača Narodnoga doma, prvo Akademijino sjedište Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.

Novi!!: Hrvatski jezik i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »

Hrvatska ćirilica

Hrvatska ćirilica (arvatica, bosančica, hrvatkicaPero Tutavac, Pravopis hrvatskog jezika:., Priručno izd., Svitlenik, Buenos Aires, 1971., str. 110. Božidar Vidov, Croatian grammar: for upper level secondary schools in emigration.

Novi!!: Hrvatski jezik i Hrvatska ćirilica · Vidi više »

Hrvatska barokna književnost

Ivana Gundulića iz 1622. Hrvatski barok je dio europskog baroka, književnoumjetničkog pravca koji se javlja u Hrvatskoj u 17. stoljeću.

Novi!!: Hrvatski jezik i Hrvatska barokna književnost · Vidi više »

Hrvatske gramatike

Prvo izdanje Kašićeve gramatike u Rimu 1604. Prva je hrvatska gramatika napisana prije četiri stoljeća.

Novi!!: Hrvatski jezik i Hrvatske gramatike · Vidi više »

Hrvatski crkvenoslavenski jezik

Hrvatski crkvenoslavenski jezik je hrvatska redakcija crkvenoslavenskog jezika.

Novi!!: Hrvatski jezik i Hrvatski crkvenoslavenski jezik · Vidi više »

Hrvatski jezik

O jeziku O njemu, da! O čarobnome vrelu, Što davno ključa iz šikare naše I snagu svoju razmaho je cijelu Kada ga stijenje i glib zatrpaše! On zvuči i psiče, teče gradu i k selu, Kroz zlato njiva, zelenilo paše; Na vatru nalik lije svjetlost vrelu U sve nam sude, čuture i čaše. Ne znamo da l' smo gradili mi njega, Il' on je nama svoju dušu dao.

Novi!!: Hrvatski jezik i Hrvatski jezik · Vidi više »

Hrvatski književni jezik

Hrvatski književni jezik funkcionalni je stil hrvatskoga standardnog jezika.

Novi!!: Hrvatski jezik i Hrvatski književni jezik · Vidi više »

Hrvatski narodni preporod

Vlahe Bukovca Hrvatski narodni preporod naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u prvoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem prosvjetiteljstva i romantizma, ali i sličnih pokreta u drugim zemljama Habsburške Monarhije (npr. češki narodni preporod, slovački narodni preporod, mađarski politički i kulturni preporod), razvio na području Hrvatske.

Novi!!: Hrvatski jezik i Hrvatski narodni preporod · Vidi više »

Hrvatski rječnici

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i Hrvatski rječnici · Vidi više »

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor Hrvatski sabor predstavničko je tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Hrvatski jezik i Hrvatski sabor · Vidi više »

Hrvatski zavod za norme

Logo HZN Hrvatski zavod za norme (HZN) je neovisna javna ustanova nadležna za uređenje sustava normizacije u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Hrvatski jezik i Hrvatski zavod za norme · Vidi više »

Hrvojev misal

Stranica Hrvojeva misala Hrvojev misal je glagoljski iluminirani rukopis pisan za velikog vojvodu Hrvoja Vukčića Hrvatinića nakon što je on postao i hercegom splitskim, između 1403.

Novi!!: Hrvatski jezik i Hrvojev misal · Vidi više »

Humačka ploča

Humačka ploča Humačka ploča (XI. ili XII. stoljeće) spada među najstarije spomenike pismenosti u Bosni i Hercegovini, a pisana je na hrvatskom jeziku, starohrvatskom ćirilicom s uporabom pet slova na glagoljici.

Novi!!: Hrvatski jezik i Humačka ploča · Vidi više »

Hvar

Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.

Novi!!: Hrvatski jezik i Hvar · Vidi više »

Ikavski govor

Ikavski govor (ili vlastiti naziv ikavica) jedan je od triju ("četiriju") govora hrvatskog jezika, uz ekavski govor, ijekavski govor te jekavski govor.

Novi!!: Hrvatski jezik i Ikavski govor · Vidi više »

Ilirski pokret

Danica Ilirska Ilirski pokret naziv je za politički pokret koji su, u ozračju hrvatskog narodnog preporoda razvio najprije u Hrvatskoj, a kao svoj cilj imao je kulturno i političko jedinstvo svih „Ilira“, to jest južnih Slavena.

Novi!!: Hrvatski jezik i Ilirski pokret · Vidi više »

Iločki dijalekt

Riječ je o govorima koji su nekoć pripadali slavonskom dijalektu, međutim su pod utjecajem okolnih ekavaca prihvatili ekavski refleks jata i poprimili novoštokavsku akcenuaciju.

Novi!!: Hrvatski jezik i Iločki dijalekt · Vidi više »

Imenice

Imenice su riječi kojima je svojstvena kategorija predmetnosti, opredmećeno svojstvo i opredmećeni proces.

Novi!!: Hrvatski jezik i Imenice · Vidi više »

Imperativ

Imperativ (lat. impero.

Novi!!: Hrvatski jezik i Imperativ · Vidi više »

Imperfekt

Imperfekt (lat. imperfectus.

Novi!!: Hrvatski jezik i Imperfekt · Vidi više »

Indoeuropski jezici

Indoeuropski manjinski jezik sa službenim statusom Indoeuropska jezična porodica (privatni kod) prema broju govornika najveća je svjetska jezična porodica kojoj pripada većina europskih jezika i južne i zapadne Azije.

Novi!!: Hrvatski jezik i Indoeuropski jezici · Vidi više »

Instrumental

Instrumental (lat. instrumentum.

Novi!!: Hrvatski jezik i Instrumental · Vidi više »

Irski jezik

Irski ili irski gaelski jezik (ISO 639-3:; Gaeilge / Gaedhilge) je jedan od dva službena jezika u Republici Irskoj.

Novi!!: Hrvatski jezik i Irski jezik · Vidi više »

Islandski jezik

Islandski jezik (íslenska; ISO 639-3) je jedan od pet jezika zapadnoskandinavske podskupine sjevernogermanskih jezika kojim govori oko 320 000 ljudi (Islanđani) s otoka Islanda i manje skupine islandskih iseljenika.

Novi!!: Hrvatski jezik i Islandski jezik · Vidi više »

Istarski razvod

državnom arhivu u Rijeci Istarski razvod je pravni dokument o razgraničenju teritorija između susjednih komuna u Istri (točnije između posjeda akvilejskog patrijarha, goričko-pazinskog kneza i predstavnika Mletačke Republike).

Novi!!: Hrvatski jezik i Istarski razvod · Vidi više »

Istočnobosanski dijalekt

Povijesno rasprostiranje hrvatskih štokavskih dijalekata Povijesni prikaz jekavskih zapadnoštokavskih dijalekata Današnje rasprostiranje hrvatskih zapadnoštokavskih dijalekata na današnjem teritoriju Hrvatske i BiH Istočnobosanski dijalekt hrvatskoga jezika jedan je od četiri hrvatska zapadnoštokavska dijalekta štokavskoga narječja uz čakavsko i kajkavsko narječje.

Novi!!: Hrvatski jezik i Istočnobosanski dijalekt · Vidi više »

Istra

grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski (a ujedno i jadranski) poluotok.

Novi!!: Hrvatski jezik i Istra · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje EU.

Novi!!: Hrvatski jezik i Italija · Vidi više »

Ivan Belostenec

Naslovnica Belostenčeva ''Gazofilacija'', objavljenog posthumno 1740. godine Muzeju grada Zagreba Ivan Belostenec (Varaždin?, 1593. ili 1594. - Lepoglava, 10. veljače 1675.) bio je hrvatski redovnik pavlin, kajkavski pisac i propovjednik, leksikograf.

Novi!!: Hrvatski jezik i Ivan Belostenec · Vidi više »

Ivan Broz

'''Ivan Broz''' Ivan Broz (Klanjec, 21. siječnja 1852.- Zagreb Hrvatska, 25. prosinca 1893.) hrvatski je jezikoslovac i književni povjesničar.

Novi!!: Hrvatski jezik i Ivan Broz · Vidi više »

Ivan Bunić Vučić

Naslovnica ''Mandalijene pokornice'' tiskane u Mletcima 1705. godine Ivan (Dživo) Bunić Vučić, (Dubrovnik, početkom 1591. ili 1592. - Dubrovnik, 6. ožujka 1658.), hrvatski barokni pjesnik, pripadnik plemićke obitelji Bunić, jedne od najutjecajnijih u Dubrovačkoj Republici.

Novi!!: Hrvatski jezik i Ivan Bunić Vučić · Vidi više »

Ivan Gundulić

Gjivo Gundulić (od XIX. stoljeća Ivan, talijanski: Giovanni Gondola; nadimak Mačica; Dubrovnik, 8. siječnja 1589. - Dubrovnik, 8. prosinca 1638.) hrvatski je barokni pjesnik, epik, lirik i dramatik.

Novi!!: Hrvatski jezik i Ivan Gundulić · Vidi više »

Ivan Kukuljević Sakcinski

Ivan Kukuljević Sakcinski (Varaždin, 29. svibnja 1816. - Puhakovec, Hrvatsko zagorje, 1. kolovoza 1889.), hrvatski povjesničar, književnik i političar.

Novi!!: Hrvatski jezik i Ivan Kukuljević Sakcinski · Vidi više »

Ivan Mažuranić

Ivan Mažuranić (Novi Vinodolski, 11. kolovoza 1814. - Zagreb, 4. kolovoza 1890.), hrvatski pjesnik, jezikoslovac i političar.

Novi!!: Hrvatski jezik i Ivan Mažuranić · Vidi više »

Jakov Mikalja

Mikalja: Blago jezika slovinskoga Jakov Mikalja (Micalia, Micaglia; Jacobus; Peschici (Pještica) na poluotoku Garganu, Italija, 31. ožujka 1601. - Loreto, 1. prosinca 1654.), hrvatski jezikoslovac, leksikograf, isusovac.

Novi!!: Hrvatski jezik i Jakov Mikalja · Vidi više »

Janjevačko-lepenički dijalekt

Riječ je o govorima Hrvata Janjevaca s Kosova u dvije enklave oko Janjeva i Lepenice.

Novi!!: Hrvatski jezik i Janjevačko-lepenički dijalekt · Vidi više »

Janjevci

Slika Janjeva Janjevci su regionalna hrvatska manjina na Kosovu i najstarija Hrvatska dijaspora.

Novi!!: Hrvatski jezik i Janjevci · Vidi više »

Janko Drašković

Grof Janko Drašković (Zagreb, 20. listopada 1770. - Radgona, 14. siječnja 1856.), hrvatski političar i "najstariji hrvatski preporoditelj".

Novi!!: Hrvatski jezik i Janko Drašković · Vidi više »

Jat

Slovo ''jat'' u uglatoj glagoljici Jat je naziv za slovo u glagoljici i staroj ćirilici kojim se označava istoimeni glas koji je nekada postojao u slavenskim jezicima, pa i u hrvatskom.

Novi!!: Hrvatski jezik i Jat · Vidi više »

Jezično čistunstvo

Jezično čistunstvo ili jezični purizam (iz latinskog purus čisto) opisuje nastojanja da se u jeziku umjesto tuđica i posuđenica rabe izrazi koji su stvoreni iz vlastitog jezika ili novotvorenice.

Novi!!: Hrvatski jezik i Jezično čistunstvo · Vidi više »

Jezik

Jezik je komunikacijski sustav sastavljen od znakova i pravila koji se koristi za međusobnu komunikaciju i razmjenu značenja.

Novi!!: Hrvatski jezik i Jezik · Vidi više »

Jezikoslovlje

Jezikoslovlje je humanistička znanost kojoj su predmeti istraživanja jezik i govor.

Novi!!: Hrvatski jezik i Jezikoslovlje · Vidi više »

Joakim Stulli

Rjecsosloxje Joakim Stulli (Stulić; Dubrovnik, 1730 - Dubrovnik, 1817), hrvatski franjevac leksikograf.

Novi!!: Hrvatski jezik i Joakim Stulli · Vidi više »

Josip Lisac

Josip Lisac (Turni kod Delnica, 1950.), hrvatski jezikoslovac.

Novi!!: Hrvatski jezik i Josip Lisac · Vidi više »

Josip Voltić

Josip Voltić (Voltiggi, Voltiđi; Tinjan, 27. siječnja 1750. - Beč, 25. kolovoza 1825.), hrvatski jezikoslovac i leksikograf.

Novi!!: Hrvatski jezik i Josip Voltić · Vidi više »

Južnočakavski dijalekt

Južnočakavski ili ikavski čakavski dijalekt je jedan od dijalekata čakavskog narječja.

Novi!!: Hrvatski jezik i Južnočakavski dijalekt · Vidi više »

Južnoslavenski jezici

Rasprostranjenost slavenskih jezika bugarski jezik Južnoslavenski jezici, podskupina su slavenskih jezika, ukupno ih je osam (SIL International).

Novi!!: Hrvatski jezik i Južnoslavenski jezici · Vidi više »

Jugozapadni istarski dijalekt

jugozapadni istarski Jugozapadni istarski dijalekt ili čakavsko-štokavski/štokavsko-čakavski/štakavsko-čakavski ikavski dijalekt je jedan od dijalekata čakavskog narječja.

Novi!!: Hrvatski jezik i Jugozapadni istarski dijalekt · Vidi više »

Junije Palmotić

'''Junije Palmotić''' Naslovna stranica djela ''Kristijada, to jest život i djela Isukrstova'' iz 1670. godine Junije Džono Palmotić (Dubrovnik, 1607 - Dubrovnik, 1657), hrvatski barokni pjesnik i dramatičar.

Novi!!: Hrvatski jezik i Junije Palmotić · Vidi više »

Kašupski jezik

turistička karta na kašupskom Kašupski jezik (ISO 639-3:; izvorno: kaszëbsczi jãzëk, Kaszëbë, pòmòrsczi jãzëk, kaszëbskò-słowińskô mòwa, poljski: Język kaszubski, njemački: Kaschubische Sprache, kaszubski; kashubian, cashubian, cassubian) je zapadnoslavenski jezik, kojim govori oko 3.000 ljudi od 100.000 ili više (1993 T. Salminen) etničkih Kašuba južno i zapadno od Gdanjska na lijevoj obali donje Wisłe.

Novi!!: Hrvatski jezik i Kašupski jezik · Vidi više »

Kajkavsko narječje

Kajkavsko narječje (kajkavština, kajkavica) jedno je od triju glavnih narječja hrvatskoga jezika, uz čakavsko i štokavsko.

Novi!!: Hrvatski jezik i Kajkavsko narječje · Vidi više »

Karaš-severinska županija

Karaš-severinska županija (rum.Caraş-Severin, (mađ.Krassó-Szörény) je županija u rumunjskom dijelu Banata, glavni grad županije je Ričica. Županija je poznata u Hrvatskoj zbog hrvatske manjine koja živi u općinama Karaševo i Lupak.

Novi!!: Hrvatski jezik i Karaš-severinska županija · Vidi više »

Karaševo

Karaševo (rumunjski: Carașova, mađarski: Krassovar) je općina i istoimeno naselje u županiji Caraş-Severin, u Rumunjskom dijelu Banata, 15km od grada Reșița (hrvatski: Rešice), u kojoj žive Hrvati zvani Krašovani.

Novi!!: Hrvatski jezik i Karaševo · Vidi više »

Karaševski dijalekt

Riječ je o govorima Hrvata Karaševa.

Novi!!: Hrvatski jezik i Karaševski dijalekt · Vidi više »

Karaševski Hrvati

Karaševski Hrvati (također i Krašovani, Karašovani, Karaševci i Koroševci, rum. Caraşoveni, Cârşoveni, Cotcoreţi, Cocoşi) su hrvatska iseljenička zajednica, koja živi u zapadnoj Rumunjskoj, u blizini grada Rešice u općinama Karaševo i Lupak.

Novi!!: Hrvatski jezik i Karaševski Hrvati · Vidi više »

Katolička obnova

*prijetridentinska katolička obnova.

Novi!!: Hrvatski jezik i Katolička obnova · Vidi više »

Klip

* Klip (oblik), klip kukuruza.

Novi!!: Hrvatski jezik i Klip · Vidi više »

Književnost

500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.

Novi!!: Hrvatski jezik i Književnost · Vidi više »

Kondicional

U hrvatskom jeziku postoje dva kondicionala.

Novi!!: Hrvatski jezik i Kondicional · Vidi više »

Korčula

Rt Ražnjić-najistočniji dio Korčule Korčula (staronjemački Kurzel, talijanski Curzola, grčki Κόρκυρα Μέλαινα, Korkyra Melaina, latinski Corcyra Nigra) je hrvatski otok na jadranskom moru pored dalmatinske obale.

Novi!!: Hrvatski jezik i Korčula · Vidi više »

Korijenski pravopis

Korijenski pravopis je popularno ime za tradicionalni hrvatski pravopis kakav je bio u uporabi od sredine 19.

Novi!!: Hrvatski jezik i Korijenski pravopis · Vidi više »

Kroatistika

Kroatistika je znanost koja se u prvom redu bavi hrvatskim jezikom i hrvatskom književnošću, dok se hrvatski studiji (kroatologija) uz navedeno bave i hrvatskom kulturom.

Novi!!: Hrvatski jezik i Kroatistika · Vidi više »

Ksaver Šandor Gjalski

Ksaver Šandor Gjalski (zadnja riječ se čita đalski), pravim imenom Ljubomil Tito Josip Franjo Babić (Gredice, Zabok, 26. listopada 1854. - Gredice, Zabok, 9. veljače 1935.) bio je hrvatski književnik.

Novi!!: Hrvatski jezik i Ksaver Šandor Gjalski · Vidi više »

Kukuruz

Kukuruz (lat. Zea mays), jednogodišnja biljka iz porodice Poaceae, a porijeklom je iz Srednje Amerike.

Novi!!: Hrvatski jezik i Kukuruz · Vidi više »

Lastovski dijalekt

Lastovski dijalekt ili jekavski čakavski dijalekt je jedan od dijalekata čakavskog narječja.

Novi!!: Hrvatski jezik i Lastovski dijalekt · Vidi više »

Latinica

Latinica je naziv za pismo (latinično pismo) kojim su se služili stari Rimljani i pisma izvedena iz njega.

Novi!!: Hrvatski jezik i Latinica · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana latinskim pismom Latinski jezik (ISO 639-3) je izumrli jezik koji spada u skupinu italskih jezika, a javlja se kao predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Hrvatski jezik i Latinski jezik · Vidi više »

Leksikografski zavod Miroslav Krleža

Zgrada Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu Leksikografski zavod Miroslav Krleža u Zagrebu središnja je i jedina nacionalna leksikografska ustanova koja se sustavno bavi leksikografijom.

Novi!!: Hrvatski jezik i Leksikografski zavod Miroslav Krleža · Vidi više »

Letnica

Letnica je mjesto na Kosovu koje pripada veleopćini Vitini.

Novi!!: Hrvatski jezik i Letnica · Vidi više »

Lika

250px Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5.000 km2.

Novi!!: Hrvatski jezik i Lika · Vidi više »

Litavski jezik

Litavski jezik (litvanski; ISO 639-3) zajedno s latvijskim i izumrlim staropruskim spada u baltički ogranak indoeuropske jezične skupine.

Novi!!: Hrvatski jezik i Litavski jezik · Vidi više »

Ljudevit Gaj

Ljudevit Gaj (Krapina, 8. srpnja 1809. - Zagreb, 20. travnja 1872.), hrvatski političar, jezikoslovac, ideolog, novinar i književnik.

Novi!!: Hrvatski jezik i Ljudevit Gaj · Vidi više »

Lokativ

Lokativ (lat. locus "mjesto") je padež u hrvatskom jeziku i mnogim slavenskim, nekim indoeuropskim i ostalim jezicima.

Novi!!: Hrvatski jezik i Lokativ · Vidi više »

London

London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.

Novi!!: Hrvatski jezik i London · Vidi više »

Londonac

Hrvatski pravopis iz 1971. Londonac je popularni naziv za Hrvatski pravopis Stjepana Babića, Božidara Finke i Milana Moguša objavljen 1971. godine, koji je politički zabranjen, ali u fototipskom izdanju pojavljuje se u Londonu.

Novi!!: Hrvatski jezik i Londonac · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) je država u Srednjoj Europi.

Novi!!: Hrvatski jezik i Mađarska · Vidi više »

Mađarski jezik

Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.

Novi!!: Hrvatski jezik i Mađarski jezik · Vidi više »

Makarska

Makarska je priobalni grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji, smješten podno planine Biokovo.

Novi!!: Hrvatski jezik i Makarska · Vidi više »

Makedonski jezik

Makedonski jezik (ISO 639-3: mkd), jedan je od slavenskih jezika i službeni jezik Makedonije još od 1944. godine.

Novi!!: Hrvatski jezik i Makedonski jezik · Vidi više »

Marijan Krmpotić

Marijan Krmpotić (Senj, 11. kolovoza 1928. - Zagreb, 4. srpnja 2013.),, Ljubica Josić (2013), hbl.lzmk.hr, pristupljeno 20.

Novi!!: Hrvatski jezik i Marijan Krmpotić · Vidi više »

Marin Držić

Spomenik u Dubrovniku Marin Držić (Dubrovnik, 1508. ― Mletci, 2. svibnja 1567.) hrvatski dramatik i lirik.

Novi!!: Hrvatski jezik i Marin Držić · Vidi više »

Marko Marulić

Marko Marulić (lat. Marcus Marulus Spalatensis) (Split, 18. kolovoza 1450. - Split, 5. siječnja 1524.) hrvatski je književnik i kršćanski humanist, otac hrvatske književnosti.

Novi!!: Hrvatski jezik i Marko Marulić · Vidi više »

Matica hrvatska

Logotip Matice hrvatske Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Stjepan Damjanović, aktualni predsjednik Matice Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.

Novi!!: Hrvatski jezik i Matica hrvatska · Vidi više »

Matija Antun Relković

Matija Antun Relković (Reljković) (Davor, 6. siječnja 1732. – Vinkovci, 22. siječnja 1798.), hrvatski prosvjetiteljski prozaik.

Novi!!: Hrvatski jezik i Matija Antun Relković · Vidi više »

Matija Divković

bosančicom. '''Matija Divković''': Besjede, Mleci 1616. Fra Matija Divković (Jelaške kod Vareša 1563. - Olovo, 21. kolovoza 1631.), bosanski franjevac, prvi izdao knjigu na hrvatskom narodnom jeziku i prema tomu utemeljitelj hrvatske književnosti na pučkom jeziku u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Hrvatski jezik i Matija Divković · Vidi više »

Mato Marčinko

Mato Marčinko (Hrastovica kraj Petrinje, 13. veljače 1925. - Zagreb, 31. siječnja 2010.), bio je hrvatski književnik, pjesnik, povjesničar i publicist.

Novi!!: Hrvatski jezik i Mato Marčinko · Vidi više »

Mavro Vetranović

Mavro Vetranović Čavčić Starija hrvatska književnost - renesansa (Dubrovnik, 1482. ili 1483. - Dubrovnik, 1576.) hrvatski je benediktinac i književnik, jedan od najplodnijih i najdugovječnijih pjesnika starije hrvatske književnosti.

Novi!!: Hrvatski jezik i Mavro Vetranović · Vidi više »

Memorandum SANU

Memorandum SANU je dokument koji je stvorila Srpska akademija znanosti i umjetnosti - SANU kao strateški program srpske inteligencije.

Novi!!: Hrvatski jezik i Memorandum SANU · Vidi više »

Migracije Hrvata pred Turcima

Migracije Hrvata za vrijeme i poslije Turskih ratova Promjene u hr. dijalektima radi Turskih ratova, pojava novih dijalekata i utjecaj na stare Za vrijeme višestoljetnih hrvatsko-turskih ratova (15-17. stoljeće) mnogi krajevi su opustjeli, a mnogi ljudi promijenili mjesto boravišta.

Novi!!: Hrvatski jezik i Migracije Hrvata pred Turcima · Vidi više »

Milan Moguš

'''Milan Moguš''' (17. lipnja 2008. godine.) Milan Moguš (Senj, 27. travnja 1927. - Zagreb, 19. studenoga 2017.) - hrvatski lingvist, akademik, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (2003.-2010.).

Novi!!: Hrvatski jezik i Milan Moguš · Vidi više »

Mir u Srijemskim Karlovcima

Prikaz Mir u Srijemskim Karlovcima sklopljen je u siječnju 1699. godine, njime se Hrvatskoj vraća Slavonija sa Srijemom (osim jugoistočnoga), današnja Banovina do Une, Kordun od Korane do gornje Gline i čitava Lika i Krbava.

Novi!!: Hrvatski jezik i Mir u Srijemskim Karlovcima · Vidi više »

Miro Kačić

Miro Kačić (Pučišća na Braču, 7. srpnja 1946. - Zagreb, 6. veljače 2001.), hrvatski jezikoslovac, matematički lingvist, romanist i kroatist.

Novi!!: Hrvatski jezik i Miro Kačić · Vidi više »

Miroslav Krleža

Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981.), bio je hrvatski književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća.

Novi!!: Hrvatski jezik i Miroslav Krleža · Vidi više »

Misal kneza Novaka

Misal kneza Novaka iz godine 1368.

Novi!!: Hrvatski jezik i Misal kneza Novaka · Vidi više »

Mletačka Republika

Mletačka Republika (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblica de Venèsia, kasnije Repùblica Vèneta), službeno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblica Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.

Novi!!: Hrvatski jezik i Mletačka Republika · Vidi više »

Množina

Množina je gramatički oblik koji označava količinu predmeta, pojmova, bića ili pojava veću od jedan, dok se u slovenskom jeziku upotrebljava za riječi veće od dva.

Novi!!: Hrvatski jezik i Množina · Vidi više »

Molise

Molise je regija u južnoj Italiji koja je druga najmanja od svih talijanskih regija.

Novi!!: Hrvatski jezik i Molise · Vidi više »

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (NSK), središnja je knjižnica Republike Hrvatske i Sveučilišta u Zagrebu.

Novi!!: Hrvatski jezik i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu · Vidi više »

Narječja hrvatskog jezika

Hrvatski narodni jezik je govorni jezik Hrvata, a sastoji se od tri narječja koja su Hrvati razvili tijekom svoje povijesti.

Novi!!: Hrvatski jezik i Narječja hrvatskog jezika · Vidi više »

Nezavisna Država Hrvatska

Nezavisna Država Hrvatska (NDH) je bila država za vrijeme Drugog svjetskog rata u okviru osovinskoga poretka.

Novi!!: Hrvatski jezik i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »

Nikola VII. Zrinski

Nikola VII.

Novi!!: Hrvatski jezik i Nikola VII. Zrinski · Vidi više »

Nizozemski jezik

Nizozemski jezik (ISO 639-3:; Nederlandse taal) (izvorno: duits der nederen landen, odnosno de duitse taal der nederen landen/njemački jezik niskih zemalja, također: Nederduits/ donjonjemački jezik), pogrešno zvan i holandski, prema nizozemskoj regiji Holandiji, iz čijih se narječja nizozemski književni jezik (donjonjemački standardni jezik) prvenstveno razvio, ubraja se kao i njemački jezik u germansku granu indoeuropskih jezika.

Novi!!: Hrvatski jezik i Nizozemski jezik · Vidi više »

Njemački jezik

Njemački jezik pripada grupi zapadnogermanskih jezika, spada među svjetske jezike.

Novi!!: Hrvatski jezik i Njemački jezik · Vidi više »

Nominativ

Nominativ (lat. nominare.

Novi!!: Hrvatski jezik i Nominativ · Vidi više »

Norveški jezik

Norveški jezik (norveški: norsk; ISO 639-3: nor) je sjevernogermanski jezik, makrojezik indoeuropskoga podrijetla koji se pretežito govori u Norveškoj.

Novi!!: Hrvatski jezik i Norveški jezik · Vidi više »

Novine Horvatzke

Ljudevita Gaja Novine Horvatzke su novine koje je 1835.

Novi!!: Hrvatski jezik i Novine Horvatzke · Vidi više »

Novoštokavski jekavski dijalekt

Povijesno rasprostiranje hrvatskih štokavskih dijalekata Današnje rasprostiranje hrvatskih zapadnoštokavskih dijalekata Poddijalekti novoštokavskog jekavskog Povijesni prikaz jekavskih zapadnoštokavskih dijalekata Južni dijalekt i srodni govori Hrvatski poddijalekti Novoštokavski jekavski dijalekt znatnim svojim dijelom jedan je od četiri zapadnoštokavska dijalekta štokavskoga narječja hrvatskoga jezika kojim se služe Hrvati uz čakavsko i kajkavsko narječje.

Novi!!: Hrvatski jezik i Novoštokavski jekavski dijalekt · Vidi više »

Novogrčki jezik

Novogrčki (moderni grčki; ISO 639-3:; helenski, grčki: Ελληνική γλώσσα) je službeni jezik Grčke i grčkog dijela Cipra, a od 1981.

Novi!!: Hrvatski jezik i Novogrčki jezik · Vidi više »

Padež

Padež je morfološka kategorija koja u mnogim jezicima izriče različite odnose onoga što riječ znači prema sadržaju rečenice.

Novi!!: Hrvatski jezik i Padež · Vidi više »

Perfekt

Perfekt (lat. perfectus.

Novi!!: Hrvatski jezik i Perfekt · Vidi više »

Petar Guberina

Petar Guberina Petar Guberina (Šibenik, 22. svibnja 1913. - Zagreb, 22. siječnja 2005.), hrvatski jezikoslovac, fonetičar, teoretičar stilistike kao znanosti.

Novi!!: Hrvatski jezik i Petar Guberina · Vidi više »

Petar Hektorović

Kip '''Petra Hektorovića''' ispred Tvrdalja u Starom Gradu. Kuhinja u kući pjesnika Petra Hektorovića u Tvrdalju. Petar Hektorović (Hvar, 1487. - Hvar, 13. ožujka 1572.), hrvatski renesansni pjesnik i erudit.

Novi!!: Hrvatski jezik i Petar Hektorović · Vidi više »

Petar Preradović

Petar Preradović (Grabrovnica kraj Pitomače, 19. ožujka 1818. - Fahrafeld kraj Beča, 18. kolovoza 1872.), bio je generalĐuro Šurmin,, Tisak i naklada knjižare L. Hartmana, Kugli i Deutsch, 1898., Google Knjige, str.

Novi!!: Hrvatski jezik i Petar Preradović · Vidi više »

Petar Zoranić

Petar Zoranić (Zadar, 1508. - između 1543. i 1569.), bio je hrvatski renesansni pisac.

Novi!!: Hrvatski jezik i Petar Zoranić · Vidi više »

Petar Zrinski

Čakovca Grof Petar IV.

Novi!!: Hrvatski jezik i Petar Zrinski · Vidi više »

Planine

Sjeverne Amerike, 6194 m Planine ili gore su u geografskom smislu uzdignuti dijelovi Zemljine kore, viši od 500 m. Prema starosti dijelimo ih na stara i mlada gorja.

Novi!!: Hrvatski jezik i Planine · Vidi više »

Pluskvamperfekt

Pluskvamperfekt (lat. plus quam perfectum.

Novi!!: Hrvatski jezik i Pluskvamperfekt · Vidi više »

Podrijetlo hrvatskih riječi

Zašto se kaže...

Novi!!: Hrvatski jezik i Podrijetlo hrvatskih riječi · Vidi više »

Poljski jezik

Poljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3) je službeni jezik Republike Poljske.

Novi!!: Hrvatski jezik i Poljski jezik · Vidi više »

Pomoćni glagoli

Pomoćni glagoli su u hrvatskom jeziku dva glagola pomoću kojih se tvore složeni glagolski oblici.

Novi!!: Hrvatski jezik i Pomoćni glagoli · Vidi više »

Portugalski jezik

Portugalski jezik (ISO 639-3:; a língua portuguesa) je romanski jezik kojim se služi oko dvjesto milijuna ljudi.

Novi!!: Hrvatski jezik i Portugalski jezik · Vidi više »

Povijest jezika u Bosni i Hercegovini

Prema ostatcima malog broja srednjovjekovnih očuvanih spomenika u Bosni i Hercegovini potvrđeno je postojanje četiriju pisama na bosansko-humskome području, i to: grčkoga, latinskoga, ćirilice i glagoljice.

Novi!!: Hrvatski jezik i Povijest jezika u Bosni i Hercegovini · Vidi više »

Pravopis

Broza, kojeg je priredio D. Boranić; izdanje iz 1911. Unutar pravopisa Broza i Boranića; odmah se prelazi na zapisivanje ''ije/je'' Pravopis hrvatskoga jezika Vladimira Anića i Josipa Silića iz 2001. godine Pravopis (ili ortografija od grč. ὀρθός (orthos) pravilno i γράφειν (grafein) pisati) je naziv za skup pravila koji određuje način pisanja nekog jezika.

Novi!!: Hrvatski jezik i Pravopis · Vidi više »

Pravopis hrvatskoga jezika

O pravopisu na hrvatskoj Wikipediji možete pročitati na stranici Wikipedija:Pravopis. Na stranici pravopisna pitanja više se ne mogu postavljati nova pitanja, ali se tamo mogu pronaći brojni korisni odgovori i savjeti. ----.

Novi!!: Hrvatski jezik i Pravopis hrvatskoga jezika · Vidi više »

Predikat

Predikat je temeljni dio rečenice, naime krnja rečenica se sastoji samo od predikata (nema subjekta): Kiši.

Novi!!: Hrvatski jezik i Predikat · Vidi više »

Prezent

Prezent (lat. praesens.

Novi!!: Hrvatski jezik i Prezent · Vidi više »

Pridjevi

Pridjevi su vrsta riječi koja se pridjeva imenicama, odnosno opisuje imenice.

Novi!!: Hrvatski jezik i Pridjevi · Vidi više »

Prigorski dijalekt

Prigorski dijalekt je jedan od dijalekata kajkavskog narječja.

Novi!!: Hrvatski jezik i Prigorski dijalekt · Vidi više »

Prijedlozi

Prijedlozi su nepromjenjiva vrsta riječi, izražavaju odnos između bića, stvari i pojava te utječu na padež riječi uz koju stoje.

Novi!!: Hrvatski jezik i Prijedlozi · Vidi više »

Prilozi

Prilozi su nepromjenjiva vrsta riječi koje se najčešće prilaže ispred glagola.

Novi!!: Hrvatski jezik i Prilozi · Vidi više »

Protureformacija

Protureformacija ili kontrareformacija je proces u Katoličkoj Crkvi.

Novi!!: Hrvatski jezik i Protureformacija · Vidi više »

Putni tovaruš

Izvorna naslovna stranica "Putnog tovaruša" tiskanog u Mlecima 1661. godine Putni tovaruš (Suputnik) je molitvenik iz 1660.

Novi!!: Hrvatski jezik i Putni tovaruš · Vidi više »

Racionalizam

Racionalizam je gnoseološki pravac (teorija spoznaje), filozofsko učenje, koje smatra da se objektivna stvarnost može spoznati samo mišljenjem, da se temelji na umu, razumu, intelektu.

Novi!!: Hrvatski jezik i Racionalizam · Vidi više »

Radoslav Katičić

Radoslav Katičić (Zagreb, 3. srpnja 1930.), hrvatski je jezikoslovac i književni povjesničar.

Novi!!: Hrvatski jezik i Radoslav Katičić · Vidi više »

Rafo Bogišić

Rafo Bogišić Rafo Bogišić (Dubravka, Konavle, 2. ožujka 1925. - Zagreb, 4. listopada 2010.), hrvatski akademik, sveučilišni profesor, književni povjesničar i književnik.

Novi!!: Hrvatski jezik i Rafo Bogišić · Vidi više »

Rashrvaćivanje

Rashrvaćivanje ili dekroatizacija označuje asimilacijski proces gubljenja hrvatskog jezika, etničkog identiteta, povijesti te uklanjanje nacionalnog znakovlja Hrvata.

Novi!!: Hrvatski jezik i Rashrvaćivanje · Vidi više »

Razvoj hrvatskih dijalekata

150px Pri doseljenju, Hrvati, kao i drugi slaveni,vjerojatno govore dijalektima slavenskog jezika.

Novi!!: Hrvatski jezik i Razvoj hrvatskih dijalekata · Vidi više »

Red svetog Pavla prvog pustinjaka

Red svetog Pavla prvog pustinjaka (Pavlini, lat. Ordo Fratrum Sancti Pauli Primi Eremitae, OSPPE) je rimokatolički crkveni red, koji je ime dobio po sv. Pavlu iz Tebe, svecu iz 3./4. stoljeća.

Novi!!: Hrvatski jezik i Red svetog Pavla prvog pustinjaka · Vidi više »

Rekaš

Hrvati Šokci iz Rekaša u prvoj polovici 20. stoljeća Rekaš (rum. Recaş, njem. Rekasch, mađ.Temesrékás) grad je u županiji Timiš u rumunjskom dijelu Banata u kojem žive Hrvati.

Novi!!: Hrvatski jezik i Rekaš · Vidi više »

Rekaški dijalekt

Riječ je o govorima koji su nekoć pripadali slavonskom dijalektu, međutim su pod utjecajem okolnih ekavaca prihvatili ekavski refleks jata i poprimili staroštakavsku akcenuaciju.

Novi!!: Hrvatski jezik i Rekaški dijalekt · Vidi više »

Renesansa

Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.

Novi!!: Hrvatski jezik i Renesansa · Vidi više »

Rim

Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.

Novi!!: Hrvatski jezik i Rim · Vidi više »

Rječnik

Rječnik Rječnik, leksikografsko djelo koje sadržava popis riječi, te izraza nekog jezika (ili više jezika) izabranih, raspoređenih i objašnjenih po nekom načelu, te poredanih abecednim ili konceptualnim (tematskim) redoslijedom.

Novi!!: Hrvatski jezik i Rječnik · Vidi više »

Rumunjska

Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.

Novi!!: Hrvatski jezik i Rumunjska · Vidi više »

Rusinski jezik

Poljsko-rusinski natpis Rusinski jezik (ponegdje se navodi kao istočnorusinski; ISO 639-3) je jezik koji se uglavnom govori u zapadnoj Ukrajini, kao i u susjednim regijama Slovačke i Poljske.

Novi!!: Hrvatski jezik i Rusinski jezik · Vidi više »

Ruski jezik

Ruski jezik (ISO 639-3) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.

Novi!!: Hrvatski jezik i Ruski jezik · Vidi više »

Savez komunista Jugoslavije

Zastava Logo SKJ Savez komunista Jugoslavije je bio politička stranka, čije je članstvo totalitarno upravljalo Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.

Novi!!: Hrvatski jezik i Savez komunista Jugoslavije · Vidi više »

Sinonim

Sinonimi (grč. synóymos) su leksemi koji pripadaju istoj vrsti riječi, imaju različite izraze, a sadržaj im se potpuno ili djelomično podudara.

Novi!!: Hrvatski jezik i Sinonim · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Hrvatski jezik i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Sjevernočakavski dijalekt

Sjevernočakavski ili ekavski čakavski dijalekt je jedan od dijalekata čakavskog narječja.

Novi!!: Hrvatski jezik i Sjevernočakavski dijalekt · Vidi više »

Slavenski jezici

Južnoslavenski jezici slovenski, hrvatski, srpski, bošnjački, crnogorski, makedonski, bugarski Rasprostranjenost slavenskih jezika Pregled slavenskih jezika po uporabnim pismima Slavenski jezici (privatni kod) su podskupina Indoeuropskih jezika (pripadaju i tzv. skupini satem-jezika. Obuhvaća 18 jezika koji čine tri osnovne grane, istočnu, zapadnu i južnu. Nekada su zajedno s baltičkim jezicima uključivani u sada nepriznate baltoslavenske jezike. U indoeuropske jezike spadaju nadalje sa armenskim jezikom, indoiranska skupina, germanski, anatolijska ili luvo-hetitskim jezicima †, italski jezici, keltski, helenski i toharskim jezicima †.

Novi!!: Hrvatski jezik i Slavenski jezici · Vidi više »

Slavonija

grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Hrvatski jezik i Slavonija · Vidi više »

Slavonski dijalekt

Povijesno rasprostiranje hrvatskih štokavskih dijalekata Današnje rasprostiranje hrvatskih zapadnoštokavskih dijalekata Slavonski dijalekt je štokavski dijalekt koji sadrži mnoge arhaične osobine u odnosu na druge štokavske dijalekte, a rasprostranjen u Slavoniji.

Novi!!: Hrvatski jezik i Slavonski dijalekt · Vidi više »

Slovačka

Slovačka Republika (slovački: Slovenská republika ili Slovensko) država je Srednje Europe, koja graniči sa Češkom na sjeverozapadu, Poljskom na sjeveru, Ukrajinom na istoku, Mađarskom na jugu i Austrijom na jugozapadu.

Novi!!: Hrvatski jezik i Slovačka · Vidi više »

Slovački jezik

Slovački jezik (sl. slovenský jazyk ili slovenčina; ISO 639-3: slk) službeni je jezik Republike Slovačke, koji ima oko 5.019.950 govornika, poglavito u Slovačkoj (4.610.000; popis 2001.); 193.000 u Češkoj (popis 2001.); 11.800 u Mađarskoj (popis 2001.); 80.000 u Srbiji (Vojvodina; W. Brown, 1996.). Slovački se, kao skupina dijalekata, izdvojio iz kasnoga praslavenskoga još u 10. stoljeće.

Novi!!: Hrvatski jezik i Slovački jezik · Vidi više »

Slovenski jezik

Slovenski jezik (ISO 639-3) je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi u Republici Sloveniji, gdje je službeni jezik (1.730.000 u Sloveniji (1991 popis).), te u Austriji (oko 18.000 u Koruškoj i Štajerskoj; popis), Italiji (oko 100.000 u Trstu, Gorici, Beneškoj Sloveniji, Reziji i Kanalskoj dolini), Mađarskoj (3,190; 2001 popis) i Hrvatskoj (11.800 - 13.100).

Novi!!: Hrvatski jezik i Slovenski jezik · Vidi više »

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, je naziv za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine. Kroz cijelo vrijeme njezinog postojanja, cjelokupnu vlast u državi imao je komunistički režim, tj. Komunistička partija Jugoslavije (od 1952. Savez Komunista Jugoslavije) na čelu s Josipom Brozom Titom. Glavne značajke te države bile su progon neistomišljenika, titoizam i radničko samoupravljanje. Proglašena je godine 1943. na teritoriju Kraljevine Jugoslavije pod nazivom Demokratska Federativna Jugoslavija, te je međunarodno priznata kao pravni nasljednik Kraljevine. 1946. godine je dobila službeni naziv Federativna Narodna Republika Jugoslavija, a Ustavom 1963. dobila svoj posljednji naziv Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija. S obzirom da je najveći dio postojanja bila pod vlašću Komunističke partije Jugoslavije, odnosno kao službenu ideologiju i društveno-ekonomski sistem koristila socijalističko samoupravljanje, za SFRJ se koriste izrazi socijalistička ili komunistička Jugoslavija. Zbog dugogodišnje vlasti Josipa Broza Tita, također je i naziv "Titova Jugoslavija" u upotrebi. Od raspada do danas se, pak, najčešće kao alternativni naziv koristi izraz "bivša Jugoslavija", djelomično zato da bi je se razlikovalo od Savezne Republike Jugoslavije, koja je postojala od 1992. do 2003. godine. SFR Jugoslavija je zaslužila međunarodno priznanje zahvaljujući borbi protiv fašizma, otporu staljinizmu, politici nesvrstanoga pokreta u kojem se okupilo više od milijarde stanovnika planete. Diktatura je bila životno načelo jugoslavenske države. Dok se 1948. nije odvojila od Moskve, jugoslavenska komunistička partija, četvrt je stoljeća pohađala školu sovjetskog staljinizma. Ta komunistička, boljševička intelektualna i mentalna srodnost se održala, i titoistička vlast je upravo staljinističkim postupcima, čak i preventivno, eliminirala sve opozicije i neistomišljenike. Zemljom i režimom vladala je jedna jedina partija koja se nakon 1945. brutalno nametnula.

Novi!!: Hrvatski jezik i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Socijalistička Republika Hrvatska

Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.

Novi!!: Hrvatski jezik i Socijalistička Republika Hrvatska · Vidi više »

Solun

Solun (grčki: Θεσσαλονίκη, latinično: Thessaloníki) je drugi po veličini grad u Grčkoj.

Novi!!: Hrvatski jezik i Solun · Vidi više »

Split

Split je najveći grad u Dalmaciji, a drugi po veličini grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Hrvatski jezik i Split · Vidi više »

Spomenici hrvatske pismenosti

Slijedi kronološki pregled spomenika hrvatske pismenosti, s kratkim osvrtima.

Novi!!: Hrvatski jezik i Spomenici hrvatske pismenosti · Vidi više »

Srđan Španović

Srđan Španović (Zagreb, 1960. – Zagreb, 18. prosinca 1999.), bio je hrvatski, novinar i pisac politoloških knjiga i studija.

Novi!!: Hrvatski jezik i Srđan Španović · Vidi više »

Srbija

Srbija (službeni naziv: Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu sa Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu s Makedonijom i Kosovom. Zemlja ima nešto više od 7.000.000 stanovnika. Površina države iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-Vardarska i Moravsko-Nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja sa drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini doneli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobijali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1217. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije, koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija. Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Hrvatski jezik i Srbija · Vidi više »

Srednjočakavski dijalekt

Srednjočakavski dijalekt ili ikavsko-ekavski čakavski dijalekt, najraspršeniji čakavski dijalekt, sa znatnim kajkavskim svojstvima.

Novi!!: Hrvatski jezik i Srednjočakavski dijalekt · Vidi više »

Srpski jezik

Srpski jezik (ISO 639-3) je materinski jezik za najmanje 7.020.550.

Novi!!: Hrvatski jezik i Srpski jezik · Vidi više »

Srpskohrvatski jezik

Srpskohrvatski ili hrvatskosrpski jezik (ISO 639-3) nazivan i srpsko-hrvatski, hrvatsko-srpski ili hrvatsko-bosansko-srpski; bilo je političko ime hibridnoga jezika koji je trebao nastati spajanjem hrvatskoga i srpskoga, po mišljenju nekih slavista to je bila samo želja koja je zamišljana od 1850. godine, ali se nije ostvarila do 1954. godine i tzv.

Novi!!: Hrvatski jezik i Srpskohrvatski jezik · Vidi više »

Standardni jezik

Standardni jezik je nadregionalni jezik svih slojeva društva.

Novi!!: Hrvatski jezik i Standardni jezik · Vidi više »

Stipe Šuvar

Stipe Šuvar (Zagvozd kod Imotskog, 17. veljače 1936. - Zagreb, 29. lipnja 2004.), hrvatski političar komunist, sociolog i sveučilišni profesor.

Novi!!: Hrvatski jezik i Stipe Šuvar · Vidi više »

Stjepan Babić

Stjepan Babić (Oriovac, 29. studenoga 1925.), hrvatski jezikoslovac i akademik.

Novi!!: Hrvatski jezik i Stjepan Babić · Vidi više »

Stjepan Konzul Istranin

Kukuljević: ''Glasoviti Hrvati'', 1886.) Stjepan Konzul Istranin (Stipan Konzul Istrijan) (* Buzet, 1521. - † vjerojatno Željezno, poslije 1568.), hrvatski pisac i prevoditelj iz Buzeta.

Novi!!: Hrvatski jezik i Stjepan Konzul Istranin · Vidi više »

Stjepan Krasić

Fr. Stjepan Krasić.

Novi!!: Hrvatski jezik i Stjepan Krasić · Vidi više »

Stogodišnji hrvatsko-turski rat

Stogodišnji hrvatsko-turski rat,Dragutin Pavličević,, u:, pristupljeno 3.

Novi!!: Hrvatski jezik i Stogodišnji hrvatsko-turski rat · Vidi više »

Supin

U gramatici, supin ili namjenik je vrsta glagolske imenice.

Novi!!: Hrvatski jezik i Supin · Vidi više »

Sveučilište u Zadru

Sveučilište u Zadru (Universitas Studiorum Jadertina) je hrvatsko sveučilište sa sjedištem u Zadru.

Novi!!: Hrvatski jezik i Sveučilište u Zadru · Vidi više »

Sveučilište u Zagrebu

Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.

Novi!!: Hrvatski jezik i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »

Talijanski jezik

Talijanski jezik (ISO 639-3:; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.

Novi!!: Hrvatski jezik i Talijanski jezik · Vidi više »

Tekst

Tekst (lat. textum: tkivo) je ograničena, povezana izjava pisanim jezikom, u širem smislu, i nepisanim jezikom, kao što je pjesma, film ili kazalište.

Novi!!: Hrvatski jezik i Tekst · Vidi više »

Tin Ujević

Tin Ujević (Vrgorac, 5. srpnja 1891. – Zagreb, 12. studenog 1955.), hrvatski pjesnik.

Novi!!: Hrvatski jezik i Tin Ujević · Vidi više »

Toki pona

Toki pona jest umjetni jezik kojega je stvorila jezikoslovka i prevoditeljica Sonja Elen Kisa iz Toronta i objavila u 2001. Ovaj se minimalistički jezik svega sastoji od 118 riječi i 14 fonema (a,i,n,l,o,e,k,t,m,s,p,u,j,w).

Novi!!: Hrvatski jezik i Toki pona · Vidi više »

Tomislav Maretić

Tomislav Maretić Tomislav Maretić (Virovitica, 13. prosinca 1854. - Zagreb, 15. siječnja 1938.), hrvatski jezikoslovac i leksikograf, član plemićke obitelji Maretić.

Novi!!: Hrvatski jezik i Tomislav Maretić · Vidi više »

Tuđice

Tuđice su riječi koje se nisu prilagodile hrvatskome jeziku barem jednom svojom značajkom.

Novi!!: Hrvatski jezik i Tuđice · Vidi više »

Turska

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i Turska · Vidi više »

Ukrajinski jezik

Ukrajinski jezik (ukr. украї́нська мо́ва - ukrayins'ka mova; ISO 639-3) je po broju govornika drugi slavenski jezik i pripada skupini istočnoslavenskih jezika.

Novi!!: Hrvatski jezik i Ukrajinski jezik · Vidi više »

Unitarističko jugoslavenstvo

Jugounitarizam je skup ideja koji se zalaže za ideje centralizirane i unitarne jugoslavenske države preko poticanja osjećaja jugoslavenskog nacionalizma (jugoslavenstvo).

Novi!!: Hrvatski jezik i Unitarističko jugoslavenstvo · Vidi više »

Urban VIII.

Urban VIII., lat. Urbanus PP.

Novi!!: Hrvatski jezik i Urban VIII. · Vidi više »

Varaždinske Toplice

Varaždinske Toplice su grad u Hrvatskoj, u Varaždinskoj županiji.

Novi!!: Hrvatski jezik i Varaždinske Toplice · Vidi više »

Vatikanski hrvatski molitvenik

Vatikanski molitvenik Vatikanski hrvatski molitvenik je najstariji poznati hrvatski molitvenik na narodnom jeziku.

Novi!!: Hrvatski jezik i Vatikanski hrvatski molitvenik · Vidi više »

Vatroslav Murvar

Vatroslav Murvar, (Mostar, 21. ožujka 1920. - Brookfield, 12. lipnja 1997.), preuzeto 26.

Novi!!: Hrvatski jezik i Vatroslav Murvar · Vidi više »

Velški jezik

upravnim dijelovima Velški jezik je (ISO 639-3:; zajedno s bretonskim i kornijskim) pripadnik britonske grane keltskih jezika.

Novi!!: Hrvatski jezik i Velški jezik · Vidi više »

Venecija

Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).

Novi!!: Hrvatski jezik i Venecija · Vidi više »

Venetski jezik

Romanski jezici u Europi u 20. stoljeću. Venetski je pod brojem 14. Venetski jezik (talian, venet, veneto, vèneto; ISO 639-3), jezik Venecijanaca, jedan od pet galoitalskih jezika iz sjeveroistočne Italije (u regijama Veneto, Trident, Furlanija-Julijska krajina) i susjednim krajevima Slovenije i poluotoku Istri u Hrvatskoj i Brazilu.

Novi!!: Hrvatski jezik i Venetski jezik · Vidi više »

Veznici

Veznici su nepromjenjiva vrsta riječi, jezični pomoćni element (najčešće jedna ili dvije riječi).

Novi!!: Hrvatski jezik i Veznici · Vidi više »

Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika

Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika bilo je savjetodavnim vijećem pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, poslije Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, koje je osnovano za skrb o hrvatskom standardnom jeziku, te poradi skrbi za veliku jezičnu stečevinu i raspravljanje o pitanjima što se postavljaju u svezi s njom.

Novi!!: Hrvatski jezik i Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika · Vidi više »

Vijenac (časopis)

Vienac, kasnije Vijenac, dvotjednik je za kulturu Matice hrvatske.

Novi!!: Hrvatski jezik i Vijenac (časopis) · Vidi više »

Vinko Grubišić

Vinko Grubišić (Posuški Gradac, Posušje, 5. travnja 1943.), je hrvatski književnik, antologičar i jezikoslovac iz BiH.

Novi!!: Hrvatski jezik i Vinko Grubišić · Vidi više »

Vinodolski zakonik

Kaštel Frankopan, u kojemu je 1288. napisan Vinodolski zakon. Vinodolski zakonik Vinodolski zakonik je hrvatski pisani popis običajnog prava koji datira iz 1288. godine.

Novi!!: Hrvatski jezik i Vinodolski zakonik · Vidi više »

Vjekoslav Babukić

Vjekoslav Babukić (Požega, 16. lipnja 1812. – Zagreb, 20. prosinca 1875.), bio je hrvatski jezikoslovac, prevoditelj i preporoditelj.

Novi!!: Hrvatski jezik i Vjekoslav Babukić · Vidi više »

Vladimir Nazor

Vladimir Nazor (Postira, 30. svibnja 1876. – Zagreb, 19. lipnja 1949.) bio je hrvatski pjesnik, prozaist i prevoditelj te političar za vrijeme Nove Jugoslavije.

Novi!!: Hrvatski jezik i Vladimir Nazor · Vidi više »

Vojvodina

Ovo je članak o pokrajini u današnjoj Srbiji.

Novi!!: Hrvatski jezik i Vojvodina · Vidi više »

Vokativ

Vokativ (lat. vocare.

Novi!!: Hrvatski jezik i Vokativ · Vidi više »

Vuk Karadžić

Vuk Stefanović Karadžić, oko 1850. Vuk Stefanović Karadžić (Tršić, 7. studenoga 1787. – Beč, 7. veljače 1864.), bio je srpski jezikoslovac i reformator srpskoga jezika, folklorist i skupljač narodnih umotvorina.

Novi!!: Hrvatski jezik i Vuk Karadžić · Vidi više »

Wikipedija na hrvatskome jeziku

Wikipedija na hrvatskome jeziku, inačica wikipedije na hrvatskome jeziku, započeta je 16.

Novi!!: Hrvatski jezik i Wikipedija na hrvatskome jeziku · Vidi više »

Zadar

Zadar, 2007. Zadar je hrvatski grad na Jadranskom moru, središte Zadarske županije i šireg regionalnog kompleksa sjeverne Dalmacije i Like, unutar europske NUTS 2 regije Jadranske Hrvatske.

Novi!!: Hrvatski jezik i Zadar · Vidi više »

Zagreb

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i Zagreb · Vidi više »

Zapadni dijalekt

Povijesno rasprostiranje hrvatskih štokavskih dijalekata Današnje rasprostiranje hrvatskih zapadnoštokavskih dijalekata Zapadni dijalekt je novoštokavski dijalekt hrvatskoga jezika i najrasprostranjeniji je među Hrvatima od sva četiri hrvatska zapadnoštokavska dijalekta štokavskoga narječja.

Novi!!: Hrvatski jezik i Zapadni dijalekt · Vidi više »

Zapadnoštokavsko narječje

Povijesno rasprostiranje hrvatskih štokavskih dijalekata Zapadnoštokavsko narječje bilo je jedno od triju narječja hrvatskoga jezika koje su razvili Hrvati iz dinarske skupine uz panonsku (kajkavsko narječje) i primorsku skupinu (čakavsko narječje).

Novi!!: Hrvatski jezik i Zapadnoštokavsko narječje · Vidi više »

Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov

Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov (Wissenschaftliches Institut der Burgenländischen Kroaten s kraticom ZIGH) je u Austriji 1994.

Novi!!: Hrvatski jezik i Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov · Vidi više »

Zora dalmatinska

Zora dalmatinska bio je prvi hrvatski preporodni književni časopis na hrvatskom jeziku koji je izlazio u Dalmaciji.

Novi!!: Hrvatski jezik i Zora dalmatinska · Vidi više »

Zvonimir Bartolić

Dr.

Novi!!: Hrvatski jezik i Zvonimir Bartolić · Vidi više »

1. rujna

1.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1. rujna · Vidi više »

10. prosinca

10.

Novi!!: Hrvatski jezik i 10. prosinca · Vidi više »

11. stoljeće

11.

Novi!!: Hrvatski jezik i 11. stoljeće · Vidi više »

1100.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1100. · Vidi više »

1184.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1184. · Vidi više »

1250.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1250. · Vidi više »

1275.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1275. · Vidi više »

1288.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1288. · Vidi više »

1309.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1309. · Vidi više »

1345.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1345. · Vidi više »

1368.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1368. · Vidi više »

14. stoljeće

14.

Novi!!: Hrvatski jezik i 14. stoljeće · Vidi više »

1400.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1400. · Vidi više »

1404.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1404. · Vidi više »

1457.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1457. · Vidi više »

1461.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1461. · Vidi više »

15. stoljeće

15.

Novi!!: Hrvatski jezik i 15. stoljeće · Vidi više »

1501.

1501. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u petak.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1501. · Vidi više »

1527.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1527. · Vidi više »

16. stoljeće

16.

Novi!!: Hrvatski jezik i 16. stoljeće · Vidi više »

1604.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1604. · Vidi više »

1622.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1622. · Vidi više »

1623.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1623. · Vidi više »

1640.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1640. · Vidi više »

1649.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1649. · Vidi više »

1651.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1651. · Vidi više »

1655.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1655. · Vidi više »

17. lipnja

17.

Novi!!: Hrvatski jezik i 17. lipnja · Vidi više »

17. stoljeće

17.

Novi!!: Hrvatski jezik i 17. stoljeće · Vidi više »

1756.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1756. · Vidi više »

1759.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1759. · Vidi više »

1762.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1762. · Vidi više »

1779.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1779. · Vidi više »

18. stoljeće

18.

Novi!!: Hrvatski jezik i 18. stoljeće · Vidi više »

18. studenog

18.

Novi!!: Hrvatski jezik i 18. studenog · Vidi više »

1809.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1809. · Vidi više »

1816.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1816. · Vidi više »

1825.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1825. · Vidi više »

1830.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1830. · Vidi više »

1835.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1835. · Vidi više »

1847.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1847. · Vidi više »

1854.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1854. · Vidi više »

1872.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1872. · Vidi više »

1889.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1889. · Vidi više »

1892.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1892. · Vidi više »

1895.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1895. · Vidi više »

1899.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1899. · Vidi više »

19. stoljeće

19.

Novi!!: Hrvatski jezik i 19. stoljeće · Vidi više »

1901.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1901. · Vidi više »

1931.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1931. · Vidi više »

1938.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1938. · Vidi više »

1939.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1939. · Vidi više »

1942.

Važni događaji neodređenog datuma.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1942. · Vidi više »

1954.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1954. · Vidi više »

1960.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1960. · Vidi više »

1963.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1963. · Vidi više »

1967.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1967. · Vidi više »

1971.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1971. · Vidi više »

1972.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1972. · Vidi više »

1973.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1973. · Vidi više »

1974.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1974. · Vidi više »

1979.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1979. · Vidi više »

1986.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1986. · Vidi više »

1988.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1988. · Vidi više »

1989.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1989. · Vidi više »

1990.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1990. · Vidi više »

1997.

Bez opisa.

Novi!!: Hrvatski jezik i 1997. · Vidi više »

20. stoljeće

20.

Novi!!: Hrvatski jezik i 20. stoljeće · Vidi više »

2000.

2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.

Novi!!: Hrvatski jezik i 2000. · Vidi više »

2008.

2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.

Novi!!: Hrvatski jezik i 2008. · Vidi više »

23. listopada

23.

Novi!!: Hrvatski jezik i 23. listopada · Vidi više »

7. prosinca

7.

Novi!!: Hrvatski jezik i 7. prosinca · Vidi više »

9. stoljeće

9.

Novi!!: Hrvatski jezik i 9. stoljeće · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Hrvatski, Hrvatski ili srpski jezik.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »