Brže od pregledniku!
32 odnosi: Artur Gavazzi, Atlas (kartografija), Državni zavod za statistiku, Fizička geografija, Geografija, Geografski časopisi, Geografski horizont, Hrvatska, Hrvatski jezik, Ivo Rubić, Josip Roglić, Jugoistočna Europa, Međunarodna geografska unija, Petar Matković, Popis osnovnih zemljopisnih tema, Prvi svjetski rat, Statistika, Sveučilište, Zagreb, Znanost, 1883., 1897., 1899., 1929., 1939., 1947., 1950., 1982., 1991., 1996., 1997., 1998..
Artur Gavazzi
Artur (Franović) Gavazzi (Split, 14. listopada 1861. – Zagreb, 12. ožujka 1944.), hrvatski geograf talijanskog podrijetla.
Novi!!: Hrvatsko geografsko društvo i Artur Gavazzi · Vidi više »
Atlas (kartografija)
Atlas, zbirka astronomskih i geografskih karata sustavno sređenih u sadržajnu cjelinu (naziv po mitološkom liku koji se javlja u 16. stoljeću na naslovnoj stranici Mercatorove zbirke karata).
Novi!!: Hrvatsko geografsko društvo i Atlas (kartografija) · Vidi više »
Državni zavod za statistiku
Državni zavod za statistiku (DZS) je hrvatski državni statistički zavod.
Novi!!: Hrvatsko geografsko društvo i Državni zavod za statistiku · Vidi više »
Fizička geografija
Fizička geografija odnosno fizikalni zemljopis, Zagreb, 1850., Tiskom Franje Župana, Hrvatski školski muzej.
Novi!!: Hrvatsko geografsko društvo i Fizička geografija · Vidi više »
Geografija
Geografija (grč. γεωγραφία), znanost koja proučava prostornu stvarnost Zemljine površine.
Novi!!: Hrvatsko geografsko društvo i Geografija · Vidi više »
Geografski časopisi
Geografski časopisi pokrivaju raznolike predmete povezane s geografijom, uključujući fizičku geografiju i antropogeografiju.
Novi!!: Hrvatsko geografsko društvo i Geografski časopisi · Vidi više »
Geografski horizont
Geografski horizont je stručno-informativni časopis Hrvatskog geografskog društva.
Novi!!: Hrvatsko geografsko društvo i Geografski horizont · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Hrvatsko geografsko društvo i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Hrvatsko geografsko društvo i Hrvatski jezik · Vidi više »
Ivo Rubić
Ivo Rubić (Sumartin, 15. siječnja 1897. – Rogač (Šolta), 2. travnja 1961.), hrvatski zemljopisac i antropogeograf.
Novi!!: Hrvatsko geografsko društvo i Ivo Rubić · Vidi više »
Josip Roglić
Josip Roglić (Roglići u Župi Biokovskoj, 14. ožujka 1906. – Zagreb, 18. listopada 1987.), istaknuti hrvatski geograf i akademik.
Novi!!: Hrvatsko geografsko društvo i Josip Roglić · Vidi više »
Jugoistočna Europa
date.
Novi!!: Hrvatsko geografsko društvo i Jugoistočna Europa · Vidi više »
Međunarodna geografska unija
Međunarodna geografska unija (IGU, engl. International Geographical Union; UGI, franc. Union Géographique Internationale) je međunarodno geografsko društvo.
Novi!!: Hrvatsko geografsko društvo i Međunarodna geografska unija · Vidi više »
Petar Matković
Petar Matković (Senj, 18. lipnja 1830. – Beč, 25. ožujka 1898.), hrvatski geograf i akademik.
Novi!!: Hrvatsko geografsko društvo i Petar Matković · Vidi više »
Popis osnovnih zemljopisnih tema
Zemljopis je znanost o Zemlji i njenim obilježjima, stanovnicima i pojavama.
Novi!!: Hrvatsko geografsko društvo i Popis osnovnih zemljopisnih tema · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Hrvatsko geografsko društvo i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Statistika
Statistika je grana primijenjene matematike koja se bavi analizom podataka.
Novi!!: Hrvatsko geografsko društvo i Statistika · Vidi više »
Sveučilište
Sveučilištu tehnologije u Helsinkiju Sveučilište (lat. universitas studiorum), institucija koja provodi visoko obrazovanje.
Novi!!: Hrvatsko geografsko društvo i Sveučilište · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Hrvatsko geografsko društvo i Zagreb · Vidi više »
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Novi!!: Hrvatsko geografsko društvo i Znanost · Vidi više »
1883.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko geografsko društvo i 1883. · Vidi više »
1897.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko geografsko društvo i 1897. · Vidi više »
1899.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko geografsko društvo i 1899. · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko geografsko društvo i 1929. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko geografsko društvo i 1939. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko geografsko društvo i 1947. · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko geografsko društvo i 1950. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko geografsko društvo i 1982. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko geografsko društvo i 1991. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko geografsko društvo i 1996. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Hrvatsko geografsko društvo i 1997. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Hrvatsko geografsko društvo i 1998. · Vidi više »
