Brže od pregledniku!
41 odnosi: Anđele moj dragi (1995.), Balkan Inc., Danas, Dobre namjere, Film, Fine mrtve djevojke (2002.), Glumac, Hitna 94, Hrvatska, Kauboji, Kazalište, Mamutica, Moja 3 zida, Mondo Bobo (1997.), Mrkomir Prvi, Naša mala klinika, Osijek, Pod sretnom zvijezdom (telenovela), Televizija, Zlatni dvori (televizijska serija), 14. rujna, 1971., 1995., 1996., 1997., 2001., 2002., 2005., 2006., 2007., 2008., 2009., 2010., 2011., 2013., 2014., 2015., 2016., 2017., 2019., 2023..
Anđele moj dragi (1995.)
Anđele moj dragi, hrvatski dugometražni film iz 1995. godine.
Novi!!: Hrvoje Barišić i Anđele moj dragi (1995.) · Vidi više »
Balkan Inc.
Balkan Inc. je slovensko-hrvatsko-srbijanska televizijska kriminalistička serija, koja je premijerno izvedena 2006. godine.
Novi!!: Hrvoje Barišić i Balkan Inc. · Vidi više »
Danas
* Danas (časopis), časopis koji je pokrenuo i uređivao Miroslav Krleža.
Novi!!: Hrvoje Barišić i Danas · Vidi više »
Dobre namjere
Dobre namjere je hrvatska dramska serija koja je s emitiranjem krenula 6. studenog 2007. godine na HRT-u. Emitirala se dvaput tjedno, utorkom i petkom u večernjem terminu.
Novi!!: Hrvoje Barišić i Dobre namjere · Vidi više »
Film
Film (eng. film - kožica, opna, tanki sloj) vizualna je projekcija u pokretu, najčešće ozvučena.
Novi!!: Hrvoje Barišić i Film · Vidi više »
Fine mrtve djevojke (2002.)
Fine mrtve djevojke je hrvatski igrani film Dalibora Matanića iz 2002.
Novi!!: Hrvoje Barišić i Fine mrtve djevojke (2002.) · Vidi više »
Glumac
Glumac ili glumica je osoba koja glumi ili igra ulogu u nekoj umjetničkoj izvedbi.
Novi!!: Hrvoje Barišić i Glumac · Vidi više »
Hitna 94
"Hitna 94" je hrvatska dramska televizijska serija autora Mila Grisogona i Ljube Lasija.
Novi!!: Hrvoje Barišić i Hitna 94 · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Hrvoje Barišić i Hrvatska · Vidi više »
Kauboji
Kauboji Saše Anočića kultna je predstava Teatra Exit te jedna od najigranijih i najnagrađivanijih predstava tog kazališta u povijesti.
Novi!!: Hrvoje Barišić i Kauboji · Vidi više »
Kazalište
Kazalište Boljšoj u Moskvi Kazalište je kulturno umjetnička ustanova, namijenjena održavanju priredbi scenske umjetnosti.
Novi!!: Hrvoje Barišić i Kazalište · Vidi više »
Mamutica
Stube prema platou ispred Mamutice Mamutica je najveća stambena zgrada tzv.
Novi!!: Hrvoje Barišić i Mamutica · Vidi više »
Moja 3 zida
Moja 3 zida je hrvatska humoristična serija, spoj teatralnog i filmskog nastupa.
Novi!!: Hrvoje Barišić i Moja 3 zida · Vidi više »
Mondo Bobo (1997.)
Mondo Bobo, hrvatski dugometražni film iz 1997. godine.
Novi!!: Hrvoje Barišić i Mondo Bobo (1997.) · Vidi više »
Mrkomir Prvi
Mrkomir Prvi (poznata i kao Mrkomir I.) je hrvatska humoristična televizijska serija koja se prikazuje na programu HTV 1 od 19. prosinca 2021. Pilot epizoda pod nazivom Novogodišnja epizoda prikazala se 31. prosinca 2020. na HTV 2.
Novi!!: Hrvoje Barišić i Mrkomir Prvi · Vidi više »
Naša mala klinika
Naša mala klinika je hrvatska humoristična serija koja je prikazivana na programu Nove TV, koja je snimljena nakon slovenske originalne serije u produkciji POP TV.
Novi!!: Hrvoje Barišić i Naša mala klinika · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvoje Barišić i Osijek · Vidi više »
Pod sretnom zvijezdom (telenovela)
"Pod sretnom zvijezdom" je hrvatska telenovela autorice Diane Pečkaj Vuković.
Novi!!: Hrvoje Barišić i Pod sretnom zvijezdom (telenovela) · Vidi više »
Televizija
Televizijski prijamnik iz 1958. Televizijski prijamnici iz 2008. kamere. Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. fotokatodom. brzinom putem 1-1, zatim preskoči na suprotnu stranu, te ide putem 3-3, opet preskoči pa ide putem 5-5, zatim putem 7-7 i tako dalje uzduž neparnih redova. Presjek kroz plazma TV. fluorescentnog premaza na unutrašnjem dijelu zaslona. Niskofrekventni signal (na vrhu) može biti prenesen s AM (amplitudna modulacija) ili FM (frekvencijska modulacija) radio valovima. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. fotodiode, koje su vidljive u sredini. Sustavi NTSC-PAL-SECAM u svijetu. Stup s antenama (radio, televizijska UHF i VHF, te satelitska antena). Usporedba rezolucija za televizije visoke kvalitete ili HDTV. Satelitska antena se obično smješta na krov kuće. putanji. koaksijalnog kabela RG-59: A: vanjska zaštitna izolacijaB: bakreni opletC: unutarnja dielektrična izolacijaD: pobakrena čelična žica. Televizija (engl. television, od grč. tele: daleko + lat. visio: gledanje, pojava, predstava; hrv. dalekovidnica), skraćeno TV, općeniti je naziv za skup tehnologija koje omogućuju snimanje, emitiranje i prijam pokretnih slika, bilo u crno-bijeloj tehnici ili u boji, popraćenih zvukom.
Novi!!: Hrvoje Barišić i Televizija · Vidi više »
Zlatni dvori (televizijska serija)
Zlatni dvori su hrvatska telenovela nastala prema ideji Branka Ivande.
Novi!!: Hrvoje Barišić i Zlatni dvori (televizijska serija) · Vidi više »
14. rujna
14.
Novi!!: Hrvoje Barišić i 14. rujna · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvoje Barišić i 1971. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvoje Barišić i 1995. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvoje Barišić i 1996. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Hrvoje Barišić i 1997. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Hrvoje Barišić i 2001. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Hrvoje Barišić i 2002. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Hrvoje Barišić i 2005. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Hrvoje Barišić i 2006. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Hrvoje Barišić i 2007. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Hrvoje Barišić i 2008. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Hrvoje Barišić i 2009. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Hrvoje Barišić i 2010. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvoje Barišić i 2011. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvoje Barišić i 2013. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Hrvoje Barišić i 2014. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: Hrvoje Barišić i 2015. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: Hrvoje Barišić i 2016. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Hrvoje Barišić i 2017. · Vidi više »
2019.
2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Hrvoje Barišić i 2019. · Vidi više »
2023.
200px 2023. (rimski: MMXXIII), dvadeset i druga je godina 21. stoljeća.
Novi!!: Hrvoje Barišić i 2023. · Vidi više »
