Brže od pregledniku!
44 odnosi: Antibirokratska revolucija, Čačak, B92, Budva, Crvene beretke, Dobrica Ćosić, Dragiša Pavlović, Fruška gora, Ivanjica, Kosovo Polje, Memorandum SANU, Milorad Ulemek Legija, Pravni fakultet Sveučilišta u Beogradu, Rakovica, Savezna Republika Jugoslavija, Savezno izvršno vijeće, Slavko Ćuruvija, Slobodan Milošević, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Srbija, Srpska akademija znanosti i umjetnosti, Vasilije Krestić, Vojvodina, 14. prosinca, 1936., 1965., 1975., 1976., 1978., 1982., 1984., 1986., 1987., 1988., 1997., 2000., 2003., 23. rujna, 24. rujna, 24. travnja, 25. kolovoza, 28. ožujka, 5. studenoga, 8. travnja.
Antibirokratska revolucija
Antibirokratska revolucija označava politički razvoj u Srbiji i Jugoslaviji tijekom kojih su 1988. i 1989. organizirane velike demonstracije po svim većim gradovima u Srbiji.
Novi!!: Ivan Stambolić i Antibirokratska revolucija · Vidi više »
Čačak
Čačak (srp. ćir. Чачак) je grad i središte istoimene općine u Moravičkom okrugu u Srbiji.
Novi!!: Ivan Stambolić i Čačak · Vidi više »
B92
Bivše sjednište B92 u Beogradu B92 je medijska kuća iz Srbije sa sjedištem u Beogradu, koja obuhvaća radio produkciju, TV produkciju iz koje je kasnije nastala Televizija B92, izdavačku djelatnost (časopise, knjige, kompakt diskove), kulturni centar „Reks“, pružanje usluga interneta i web portal.
Novi!!: Ivan Stambolić i B92 · Vidi više »
Budva
Budva (crnogor. ćiril. Будва, tal. Budua) je grad i općina na Crnogorskom primorju, Crna Gora.
Novi!!: Ivan Stambolić i Budva · Vidi više »
Crvene beretke
Oznaka Jedinice za specijalne operacije Crvene beretke su bili posebna postrojba Službe državne bezbednosti (od 1992. godine "Resor državne bezbednosti") Republike Srbije.
Novi!!: Ivan Stambolić i Crvene beretke · Vidi više »
Dobrica Ćosić
Dobrica Ćosić (rođen kao Dobrosav Ćosić, poznat kao Otac nacije; Velika Drenova, Trstenik, 29. prosinca 1921. – Beograd, 18. svibnja 2014.), srbijanski književnik, akademik, političar i politički teoretičar, smatra se ocem modernog srpskog nacionalizma.
Novi!!: Ivan Stambolić i Dobrica Ćosić · Vidi više »
Dragiša Pavlović
Dragiša Pavlović (Kragujevac, 1943. – Beograd, 1996.) je bivši srpski političar, funkcionar Saveza komunista Srbije u doba SFRJ.
Novi!!: Ivan Stambolić i Dragiša Pavlović · Vidi više »
Fruška gora
Fruška gora (srp. Фрушка гора, mađ. Tarcal, lat. Alma Mons) planina je u sjevernom Srijemu.
Novi!!: Ivan Stambolić i Fruška gora · Vidi više »
Ivanjica
Ivanjica (ćir.: Ивањица) je grad i središte istoimene općine u Moravičkom okrugu u Srbiji.
Novi!!: Ivan Stambolić i Ivanjica · Vidi više »
Kosovo Polje
Položaj općine Kosovo Polje u okviru Kosova Kosovo Polje (alb. Fushë ë Kosovës, odnosno Fushë Kosova) je gradić u sjeveroistočnom središnjem dijelu Kosova u blizini Prištine.
Novi!!: Ivan Stambolić i Kosovo Polje · Vidi više »
Memorandum SANU
Memorandum SANU je dokument koji je stvorila Srpska akademija znanosti i umjetnosti - SANU kao strateški program srpske inteligencije.
Novi!!: Ivan Stambolić i Memorandum SANU · Vidi više »
Milorad Ulemek Legija
Milorad Ulemek Legija (Beograd, 15. ožujka 1968.) je bivši pripadnik francuske Legije stranaca (u istoj poznat kao Brasil), član Srpske dobrovoljačke garde (poznat kao Legija), vojnik a zatim i zapovjednik Crvenih beretki.
Novi!!: Ivan Stambolić i Milorad Ulemek Legija · Vidi više »
Pravni fakultet Sveučilišta u Beogradu
Pravni fakultet Sveučilišta u Beogradu Pravni Fakultet Sveučilišta u Beogradu i najstarija pravna škola u Srbiji osnovana 1808. godine u okviru Velike škole.
Novi!!: Ivan Stambolić i Pravni fakultet Sveučilišta u Beogradu · Vidi više »
Rakovica
Rakovica je općina u Karlovačkoj županiji u Hrvatskoj.
Novi!!: Ivan Stambolić i Rakovica · Vidi više »
Savezna Republika Jugoslavija
Savezna Republika Jugoslavija (skraćeno SRJ) stvorena je 27. travnja 1992. odlukom Saveznog vijeća SFRJ, kao zajednička država Srbije i Crne Gore.
Novi!!: Ivan Stambolić i Savezna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Savezno izvršno vijeće
Novom Beogradu. Savezno izvršno vijeće je bilo izvršni organ Savezne narodne skupštine Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
Novi!!: Ivan Stambolić i Savezno izvršno vijeće · Vidi više »
Slavko Ćuruvija
Slavko Ćuruvija (Zagreb, 9. kolovoza 1949. — Beograd, 11. travnja 1999.) bio je srbijanski novinar i nakladnik, osnivač listova Nedeljni telegraf, Dnevni telegraf i Evropljanin.
Novi!!: Ivan Stambolić i Slavko Ćuruvija · Vidi više »
Slobodan Milošević
Slobodan Milošević (Požarevac, Srbija, 20. kolovoza 1941. – Haag, Nizozemska, 11. ožujka 2006.), društveno-politički radnik SFRJ, srbijanski političar, bivši predsjednik Srbije, Savezne Republike Jugoslavije i vođa Socijalističke partije Srbije te haški optuženik za ratne zločine i genocid.
Novi!!: Ivan Stambolić i Slobodan Milošević · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Ivan Stambolić i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Ivan Stambolić i Srbija · Vidi više »
Srpska akademija znanosti i umjetnosti
Beogradu Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU) je najviša znanstvena i umjetnička institucija u Srbiji.
Novi!!: Ivan Stambolić i Srpska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Vasilije Krestić
Vasilije Krestić (Đala kod Krstura, na krajnjem sjeveru Banata, 20. srpnja 1932.), srbijanski je povjesničar poznat po svojim imperijalističkim stavovima.
Novi!!: Ivan Stambolić i Vasilije Krestić · Vidi više »
Vojvodina
Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.
Novi!!: Ivan Stambolić i Vojvodina · Vidi više »
14. prosinca
14.
Novi!!: Ivan Stambolić i 14. prosinca · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Stambolić i 1936. · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: Ivan Stambolić i 1965. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Stambolić i 1975. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Stambolić i 1976. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Stambolić i 1978. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Stambolić i 1982. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Stambolić i 1984. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Stambolić i 1986. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Stambolić i 1987. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Stambolić i 1988. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Ivan Stambolić i 1997. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Ivan Stambolić i 2000. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Ivan Stambolić i 2003. · Vidi više »
23. rujna
23.
Novi!!: Ivan Stambolić i 23. rujna · Vidi više »
24. rujna
24.
Novi!!: Ivan Stambolić i 24. rujna · Vidi više »
24. travnja
24.
Novi!!: Ivan Stambolić i 24. travnja · Vidi više »
25. kolovoza
25.
Novi!!: Ivan Stambolić i 25. kolovoza · Vidi više »
28. ožujka
28.
Novi!!: Ivan Stambolić i 28. ožujka · Vidi više »
5. studenoga
5.
Novi!!: Ivan Stambolić i 5. studenoga · Vidi više »
8. travnja
8.
Novi!!: Ivan Stambolić i 8. travnja · Vidi više »
