Brže od pregledniku!
48 odnosi: Akademizam, Alexander Maximilian Seitz, Đakovačka katedrala, Đakovo, Beč, Grkokatolička Crkva, Hermann Bollé, Hrvatska, Hrvatska moderna likovna umjetnost, Hrvatski školski muzej, Hrvatski državni arhiv, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, Impresionizam, Izidor Kršnjavi, Johannes Clausen, Josip Juraj Strossmayer, Klasicizam, Križevačka eparhija, Lodovico Seitz, München, Mitologija, Osijek, Pariz, Posavina, Realizam, Renesansa, Secesija, Simbolizam, Slavonija, Slikarstvo, Svjetska izložba, Venecija, Viškovci, Vlaho Bukovac, Zagreb, Zagrebačka katedrala, 1870., 1883., 1891., 1893., 1900., 1902., 1904., 1913., 1914., 1928., 20. rujna, 8. veljače.
Akademizam
''Studenti slikaju "po modelu" u pariškoj akademiji (École)''. Fotografija s kraja 19. st. Alexandre Cabanel, '''Rođenje Venerino''', 1863., ulje na platnu, 130 x 225 cm, Muzej d'Orsay, Pariz. William-Adolphe Bouguereau, '''Rođenje Venerino''', 1879., 300 × 218 cm, Muzej d'Orsay, Pariz. Honoré Daumier, ''Ove godine opet Venere... uvijek Venere!''. Grafika br. 2 iz serije''Le Charivati'', 1864. Akademizam u likovnoj umjetnosti (slikarstvu, kiparstvu i arhitekturi) je naziv za korištenje ustaljenih školskih, tradicionalnih postupaka; tehničkih vještina bez istinskog nadahnuća.
Novi!!: Ivan Tišov i Akademizam · Vidi više »
Alexander Maximilian Seitz
Alexander Maximilian Seitz (München, 1811. – Rim, 1888.), njemački i talijanski slikar sakralnih kompozicija iz razdoblja historicizma.
Novi!!: Ivan Tišov i Alexander Maximilian Seitz · Vidi više »
Đakovačka katedrala
Đakovačka katedrala Svetog Petra u neoromaničkom stilu stolna je crkva Đakovačko-osječke nadbiskupije.
Novi!!: Ivan Tišov i Đakovačka katedrala · Vidi više »
Đakovo
Đakovo je grad u istočnoj Hrvatskoj, koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Ivan Tišov i Đakovo · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Ivan Tišov i Beč · Vidi više »
Grkokatolička Crkva
Metliki, Slovenija Grkokatoličanstvo ili Unijatska Crkva.
Novi!!: Ivan Tišov i Grkokatolička Crkva · Vidi više »
Hermann Bollé
Hermann Bollé (Köln, 18. listopada 1845. – Zagreb, 17. travnja 1926.), austrijski arhitekt.
Novi!!: Ivan Tišov i Hermann Bollé · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ivan Tišov i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska moderna likovna umjetnost
HNK u Zagrebu. Hrvatska moderna umjetnost podrazumijeva umjetničku produkciju u Republici Hrvatskoj u 20.
Novi!!: Ivan Tišov i Hrvatska moderna likovna umjetnost · Vidi više »
Hrvatski školski muzej
Hrvatski školski muzej jedini je muzej u Hrvatskoj specijaliziran za povijest školstva.
Novi!!: Ivan Tišov i Hrvatski školski muzej · Vidi više »
Hrvatski državni arhiv
Zgrada Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu Zgrada Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu Hrvatski državni arhiv (skraćeno HDA) je središnja arhivska ustanova nadležna za prikupljanje informacija o arhivskom gradivu u Hrvatskoj i svijetu.
Novi!!: Ivan Tišov i Hrvatski državni arhiv · Vidi više »
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu
Izgradnja Hrvatskog narodnog kazališta 1894. godine Fellner i Helmer Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu (nekada: Narodno zemaljsko kazalište u Zagrebu) Dana 14. listopada 1895. u Zagrebu svečano je otvorena kazališna zgrada za oko 750 gledatelja u kojoj danas djeluje Hrvatsko narodno kazalište.
Novi!!: Ivan Tišov i Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu · Vidi više »
Impresionizam
Impresionizam(francuski: impressionnisme, prema impression: „dojam”, „utisak” iz lat. impressio, Hrvatska enciklopedija LZMK, Pristupljeno 25. srpnja 2017.) je prije svega umjetnički pokret u slikarstvu (1867.–'86), a potom i u glazbi i književnosti, nastao krajem 19. stoljeća u težnji da se u umjetničko stvaralaštvo unesu osobna raspoloženja i dojmovi s obzirom na formu izlaganja i izražavanja.
Novi!!: Ivan Tišov i Impresionizam · Vidi više »
Izidor Kršnjavi
Isidor Iso Kršnjavi (Našice, 22. travnja 1845. – Zagreb, 3. veljače 1927.), hrvatski slikar, povjesničar umjetnosti, književnik i političar.
Novi!!: Ivan Tišov i Izidor Kršnjavi · Vidi više »
Johannes Clausen
Johannes Clausen (Garding, Schleswig-Holstein, 31. srpnja 1855. Graz, 10. prosinca 1927.) je danski slikar i dekorater koji je živio i radio u Hrvatskoj i Austriji.
Novi!!: Ivan Tišov i Johannes Clausen · Vidi više »
Josip Juraj Strossmayer
Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 4. veljače 1815. – Đakovo, 8. travnja 1905.), bio je hrvatski biskup, teolog, političar, utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija te pisac i mecena.
Novi!!: Ivan Tišov i Josip Juraj Strossmayer · Vidi više »
Klasicizam
Klasicizam je naziv za razdoblje, stil ili smjer u europskim umjetnostima.
Novi!!: Ivan Tišov i Klasicizam · Vidi više »
Križevačka eparhija
Križevačka eparhija ili Križevačka biskupija je biskupija grkokatoličke crkve u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Sloveniji, sa sjedištem u Križevcima.
Novi!!: Ivan Tišov i Križevačka eparhija · Vidi više »
Lodovico Seitz
Lodovico Seitz (Rim, 1844. – Rim, 1908.), talijanski slikar njemačkog porijekla.
Novi!!: Ivan Tišov i Lodovico Seitz · Vidi više »
München
München (Zemaljski glavni grad München,: Landeshauptstadt München, bavarski: Landeshaptstod Minga), glavni grad savezne pokrajine Bavarske.
Novi!!: Ivan Tišov i München · Vidi više »
Mitologija
Mitologija je ukupnost mitova nekog naroda, kulture, civilizacije, religije, etničke skupine ili geografskih cjelina.
Novi!!: Ivan Tišov i Mitologija · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Ivan Tišov i Osijek · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Ivan Tišov i Pariz · Vidi više »
Posavina
Zagreb Vijećnica Plemenite općine turopoljske, danas Muzej Turopolja Slavonskog Broda. Park prirode Lonjsko polje Posavina je naziv za područje uz rijeku Savu koje se proteže kroz četiri države: Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, te Srbiju.
Novi!!: Ivan Tišov i Posavina · Vidi više »
Realizam
* Realizam (književnost) – stil književnosti u XIX. st.
Novi!!: Ivan Tišov i Realizam · Vidi više »
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Novi!!: Ivan Tišov i Renesansa · Vidi više »
Secesija
Secesija (od njem. Sezession) ili art nouveau (francuski: „nova umjetnost”) je stilski pravac u umjetnosti koji se javio kao reakcija na akademizam i eklekticizam zadnjih desetljeća 19.
Novi!!: Ivan Tišov i Secesija · Vidi više »
Simbolizam
Simbolizam (francuski: symbolisme, Hrvatska enciklopedija LZMK, Pristupljeno 25. srpnja 2017.) je umjetnički pokret 19.
Novi!!: Ivan Tišov i Simbolizam · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Ivan Tišov i Slavonija · Vidi više »
Slikarstvo
Slikarstvo je likovna umjetnost oblikovanja plohe bojom (sve što nastaje umjetničkim slikanjem).
Novi!!: Ivan Tišov i Slikarstvo · Vidi više »
Svjetska izložba
Svjetska izložba je naziv manifestacije koja se u obliku sajma ili izložbe održava od sredine 19. stoljeća pa do danas.
Novi!!: Ivan Tišov i Svjetska izložba · Vidi više »
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Novi!!: Ivan Tišov i Venecija · Vidi više »
Viškovci
Viškovci su općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Ivan Tišov i Viškovci · Vidi više »
Vlaho Bukovac
Vlaho Bukovac (Biagio Faggioni) (Cavtat, 4. srpnja 1855. – Prag, 23. travnja 1922.), bio je hrvatski slikar.
Novi!!: Ivan Tišov i Vlaho Bukovac · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Ivan Tišov i Zagreb · Vidi više »
Zagrebačka katedrala
Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava ili Zagrebačka katedrala najveća je hrvatska sakralna građevina i jedan od najvrjednijih spomenika hrvatske kulturne baštine.
Novi!!: Ivan Tišov i Zagrebačka katedrala · Vidi više »
1870.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Tišov i 1870. · Vidi više »
1883.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Tišov i 1883. · Vidi više »
1891.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Tišov i 1891. · Vidi više »
1893.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Tišov i 1893. · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: Ivan Tišov i 1900. · Vidi više »
1902.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Tišov i 1902. · Vidi više »
1904.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Tišov i 1904. · Vidi više »
1913.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Tišov i 1913. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: Ivan Tišov i 1914. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: Ivan Tišov i 1928. · Vidi više »
20. rujna
20.
Novi!!: Ivan Tišov i 20. rujna · Vidi više »
8. veljače
8.
Novi!!: Ivan Tišov i 8. veljače · Vidi više »
