Brže od pregledniku!
48 odnosi: Abdikacija, Ana Savojska (Bizant), Andronik II. Paleolog, Andronik III. Paleolog, Edirne, Epir, Građanski rat, Grčki jezik, Grci, Istanbul, Ivan V. Paleolog, Kumani, Osmansko Carstvo, Paleolozi, Patrijarh, Peloponez, Plemstvo, Pravosuđe, Proljeće, Seldžuci, Siječanj, Sjeverna Makedonija, Solun, Srbija, Srpsko Carstvo, Stefan Uroš IV. Dušan, Tesalija, Tracija, Uskrs, Uzurpacija, 1235., 1293., 1321., 1322., 1327., 1328., 1337., 1341., 1342., 1345., 1346., 1347., 1353., 1354., 1383., 15. lipnja, 2. veljače, 21. svibnja.
Abdikacija
Abdikacija (lat. ab... + dicere – reći, kazati) označava odricanje (od prijestolja), odstup, zahvalu, ostavku.
Novi!!: Ivan VI. Kantakuzen i Abdikacija · Vidi više »
Ana Savojska (Bizant)
desno Ana Savojska (1306. – 1365.) bila je bizantska carica, a rođena je kao Ivana.
Novi!!: Ivan VI. Kantakuzen i Ana Savojska (Bizant) · Vidi više »
Andronik II. Paleolog
Andronik II.
Novi!!: Ivan VI. Kantakuzen i Andronik II. Paleolog · Vidi više »
Andronik III. Paleolog
Andronik III.
Novi!!: Ivan VI. Kantakuzen i Andronik III. Paleolog · Vidi više »
Edirne
Edirne, u hrvatskom jeziku znan i kao Drinopolje, (grčki: Αδριανουπολις, bugarski: Одрин (Odrin), latinski: Hadrianopolis, srpski: Jedrene) je najzapadniji turski grad u turskoj Trakiji, blizu granice s Grčkom (7 km) i Bugarskom (20 km).
Novi!!: Ivan VI. Kantakuzen i Edirne · Vidi više »
Epir
Epir je povijesna i zemljopisna regija, danas podijeljena između Albanije i Grčke.
Novi!!: Ivan VI. Kantakuzen i Epir · Vidi više »
Građanski rat
Građanski rat je oružana borba suprotstavlienih društvenih grupa unutar jedne države, borba građana koji su bili podčinjeni istoj državnoj vlasti.
Novi!!: Ivan VI. Kantakuzen i Građanski rat · Vidi više »
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Novi!!: Ivan VI. Kantakuzen i Grčki jezik · Vidi više »
Grci
Grčki tradicionalni plesači iz Sfakie s Krete. Grci (Heleni; Hellenes; grč. Έλληνες), jedini narod iz helenske grane Indoeuropljana nastanjen na području današnje Grčke, kojoj pripadaju osim kopnenog dijela, Peloponeza, Krete i otočja i otočići u Egejskom moru.Grci su se nazivali Heleni.
Novi!!: Ivan VI. Kantakuzen i Grci · Vidi više »
Istanbul
Istanbul (turski: İstanbul), na hrvatskom se još naziva ili nazivao Carigrad, Stambol ili Stambul, grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava – rimskog (330. – 395.), bizantskog (395. – 1453.) i osmanskog (1453. – 1923.). Nakon osnivanja moderne Republike Turske, Ankara je proglašena njezinim glavnim gradom.
Novi!!: Ivan VI. Kantakuzen i Istanbul · Vidi više »
Ivan V. Paleolog
Ivan V. Paleolog (starogrč. Ἰωάννης Παλαıολόγος) (Didimóteihon, Trakija, 18. lipnja 1332. – Carigrad, 16. veljače 1391.), bizantski car od 1341. godine do smrti, uz prekide.
Novi!!: Ivan VI. Kantakuzen i Ivan V. Paleolog · Vidi više »
Kumani
Dnjipro Kumani ili prema istočnoeuropskom izvorniku Polovci (grčki: Κο(υ)μάνοι, Ko(u)manoi; mađarski: kun / plural kunok; turski: kuman / plural kumanlar) su turkijski nomadski narod s prostora središnje Azije, koji je sredinom 11.
Novi!!: Ivan VI. Kantakuzen i Kumani · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Ivan VI. Kantakuzen i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Paleolozi
Dinastija Paleolog (grč. Παλαιολογος, mn. Παλαιολογοι, lat. Paleologus), bizantska velikaška obitelj i posljednja carska dinastija koja je vladala od 1258. do propasti Bizantskog Carstva 1453. godine.
Novi!!: Ivan VI. Kantakuzen i Paleolozi · Vidi više »
Patrijarh
* Patrijarhat, u antropologiji, je patrijarh naziv za onog koji drži vlast u patrijarhalnoj obitelji ili većoj društvenoj zajednici.
Novi!!: Ivan VI. Kantakuzen i Patrijarh · Vidi više »
Peloponez
Automapa Paloponeza 2007. Reljefna mapa Peloponeza s pokrajinama. Peloponez (grčki: Pelopónnēsos.
Novi!!: Ivan VI. Kantakuzen i Peloponez · Vidi više »
Plemstvo
Dvorac Trakošćan, rezidencija hrvatske plemićke obitelji Drašković Viteški oklopi, Dvorac Trakošćan Plemstvo označava poseban društveni sloj.
Novi!!: Ivan VI. Kantakuzen i Plemstvo · Vidi više »
Pravosuđe
vlade, 5. travnja 2017. Pravosuđe je skupni naziv za ukupnost tijela pravnog sustava i njihove djelatnosti.
Novi!!: Ivan VI. Kantakuzen i Pravosuđe · Vidi više »
Proljeće
Proljeće Proljeće ili pramaljeće, jedno je od četiriju godišnjih doba.
Novi!!: Ivan VI. Kantakuzen i Proljeće · Vidi više »
Seldžuci
Seldžučki sultanat na svom vrhuncu, 1092 Turci Seldžuci (na turskom, Selçuklu, mn. Selçuklular; na arapskom Saljūq, ili al-Salājiqa; perz., Saljūqiyān) bili su glavni ogranak Oguza i loza koja je vladala dijelovima Srednje Azije i Bliskog Istoka od 11. do 14. stoljeća, kao moćni Seldžučki sultanat.
Novi!!: Ivan VI. Kantakuzen i Seldžuci · Vidi više »
Siječanj
Siječanj Siječanj (lat. Ianuarius) prvi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Ivan VI. Kantakuzen i Siječanj · Vidi više »
Sjeverna Makedonija
Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.
Novi!!: Ivan VI. Kantakuzen i Sjeverna Makedonija · Vidi više »
Solun
Solun (grčki: Θεσσαλονίκη, latinično: Thessaloníki) je drugi po veličini grad u Grčkoj.
Novi!!: Ivan VI. Kantakuzen i Solun · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Ivan VI. Kantakuzen i Srbija · Vidi više »
Srpsko Carstvo
Dušanovo Carstvo ili Srpsko Carstvo bila je srednjovjekovna država u Jugoistočnoj Europi, proglašena 1346. godine čime Srpsko kraljevstvo, koje je nastalo 1217.
Novi!!: Ivan VI. Kantakuzen i Srpsko Carstvo · Vidi više »
Stefan Uroš IV. Dušan
Stefan Uroš IV.
Novi!!: Ivan VI. Kantakuzen i Stefan Uroš IV. Dušan · Vidi više »
Tesalija
Današnja Periferija Tesalija Tesalija (Θεσσαλια, suvremeni grčki: Thessalía, vidi Popis tradicionalnih grčkih toponima) područje je u sjevernoj središnjoj Grčkoj, a graniči s egejskom Makedonijom na sjeveru, Epirom na zapadu, Središnjom Grčkom na jugu (u izvorniku: Sterea Hellas, doslovno: stara Grčka) i Egejskim morem na istoku.
Novi!!: Ivan VI. Kantakuzen i Tesalija · Vidi više »
Tracija
Tracija (iz lat. Thracia) ili Trakija (iz grč. Θράκη - Thráki), rjeđe i Tračka može podrazumijevati.
Novi!!: Ivan VI. Kantakuzen i Tracija · Vidi više »
Uskrs
Uskrs, službeno Nedjelja Uskrsnuća Gospodnjeg (Gospodinova), također i Uskrsna nedjelja, najveća je kršćanska svetkovina.
Novi!!: Ivan VI. Kantakuzen i Uskrs · Vidi više »
Uzurpacija
Uzurpacija (latinski usurpatio.
Novi!!: Ivan VI. Kantakuzen i Uzurpacija · Vidi više »
1235.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan VI. Kantakuzen i 1235. · Vidi više »
1293.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan VI. Kantakuzen i 1293. · Vidi više »
1321.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan VI. Kantakuzen i 1321. · Vidi više »
1322.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan VI. Kantakuzen i 1322. · Vidi više »
1327.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan VI. Kantakuzen i 1327. · Vidi više »
1328.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan VI. Kantakuzen i 1328. · Vidi više »
1337.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan VI. Kantakuzen i 1337. · Vidi više »
1341.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan VI. Kantakuzen i 1341. · Vidi više »
1342.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan VI. Kantakuzen i 1342. · Vidi više »
1345.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan VI. Kantakuzen i 1345. · Vidi više »
1346.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan VI. Kantakuzen i 1346. · Vidi više »
1347.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan VI. Kantakuzen i 1347. · Vidi više »
1353.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan VI. Kantakuzen i 1353. · Vidi više »
1354.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan VI. Kantakuzen i 1354. · Vidi više »
1383.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan VI. Kantakuzen i 1383. · Vidi više »
15. lipnja
15.
Novi!!: Ivan VI. Kantakuzen i 15. lipnja · Vidi više »
2. veljače
2.
Novi!!: Ivan VI. Kantakuzen i 2. veljače · Vidi više »
21. svibnja
21.
Novi!!: Ivan VI. Kantakuzen i 21. svibnja · Vidi više »
