Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Uskrs

Indeks Uskrs

Bibliji, česta su umjetnička djela s vlastitim prikazom Uskrs je najveći blagdan kršćanstva, to je dan Uskrsnuća Isusa Krista.

154 odnosi: Aleksandrija, Alfa, Anicet, Azija, Šarana jaja bojama grada, Škotska, Španjolska, Švedska, Židovi, Žudije, Čista srijeda, Ćiril i Metod, Bazga, Belgija, Biblija, Bijela, Bog, Brazil, Bugarska, Cikla, Crna, Crvena, Crveni luk, Cvijet, Cvjetnica, Damska, Djetelina, Dubrovnik, Engleski jezik, Etimologija, Evanđelje, Evanđelje po Ivanu, Finska, Germanski jezici, Golubovi, Grčki alfabet, Grčki jezik, Hebrejski jezik, Hrast, Hrvatska, Hrvatski uskrsni običaji, Ime, Indoeuropski prajezik, Isus, Italija, Ivan Evanđelist, Jaje, Jezik, Juda Iškariotski, Kajkavsko narječje, ..., Katolička crkva, Kopriva, Korizma, Kršćanstvo, Križ, Kruh, Kvarc, Laponija, Latinski jezik, Ljubica, Međimurska županija, Meksiko, Murva, Nada, Nizozemska, Njemački jezik, Norveška, Omega, Pasha, Pasji zub, Petar Skok, Pisanica, Podravina, Polinezija, Poljska, Poriluk, Povijest, Proljeće, Prva poslanica Korinćanima, Prvi nicejski sabor, Ravnodnevica, Riječ, Rim, Rumunjska, Rusija, Sicilija, Sinegdoha, Sirija, Sjeverna Amerika, Smeđa, Sokrat Skolastik, Srednji vijek, Stari zavjet, Staroslavenski jezik, Svijet, Uskrsnuće Isusa Krista, Vatra, Vazmeno trodnevlje, Velika Uskrsna jaja, Veliki tjedan, Vikinzi, Vosak, Zečevi, Zelena, 1. svibnja, 1. travnja, 11. travnja, 12. travnja, 15. travnja, 16. stoljeće, 16. travnja, 19. travnja, 1912., 1997., 2. stoljeće, 20. travnja, 2000., 2001., 2002., 2003., 2004., 2005., 2006., 2007., 2008., 2009., 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015., 2016., 2017., 2018., 2019., 2020., 21. ožujka, 21. travnja, 23. ožujka, 23. travnja, 24. travnja, 27. ožujka, 27. travnja, 28. travnja, 30. travnja, 31. ožujka, 325., 4. stoljeće, 4. travnja, 5. svibnja, 5. travnja, 6. stoljeće, 8. travnja. Proširite indeks (104 više) »

Aleksandrija

Aleksandrija (grčki: Αλεξάνδρεια, koptski: Ⲣⲁⲕⲟⲧⲉ Rakotə, arapski: الإسكندرية Al-ʼIskandariya, egipatski arapski: Iskindireyya) je najveća egipatska luka i drugi po veličini grad u Egiptu, sa stanovništvom od 3.5 do 5 milijuna.

Novi!!: Uskrs i Aleksandrija · Vidi više »

Alfa

Alfa (grčki srednji rod: Άλφα; veliko slovo Α; malo slovo α); je prvo slovo grčkog alfabeta i ima brojčanu vrijednost 1.

Novi!!: Uskrs i Alfa · Vidi više »

Anicet

Anicet, papa od 154.

Novi!!: Uskrs i Anicet · Vidi više »

Azija

Zemljovid Azije veći prikaz. Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.

Novi!!: Uskrs i Azija · Vidi više »

Šarana jaja bojama grada

Šarana jaja bojama grada, manifestacija koju od 2001.

Novi!!: Uskrs i Šarana jaja bojama grada · Vidi više »

Škotska

Škotska (škotski gaelski Alba, latinski: Caledonia, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je kerakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio zaprema Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se ležišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.

Novi!!: Uskrs i Škotska · Vidi više »

Španjolska

Kraljevina Španjolska (španjolski: Reino de España, katalonski: Regne d'Espanya, baskijski: Espainiako Erresuma, okcitanski: Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom, te s britanskom kolonijom Gibraltar na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga.

Novi!!: Uskrs i Španjolska · Vidi više »

Švedska

Švedska (švedski), službeno Kraljevina Švedska (švedski), je država na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.

Novi!!: Uskrs i Švedska · Vidi više »

Židovi

Židovi iz Samarkanda. Židovi su semitski (vidi Sem) narod koji živi u Izraelu, te raspršeno u Europi, Americi i po svijetu.

Novi!!: Uskrs i Židovi · Vidi više »

Žudije

Žudije, čuvari Kristova groba Žudije iz župe Sv. Ilije iz Metkovića, nastarije žudije, osnovane 1857. godine Vidu 2007. godine Žudije župe Sv. Nikole iz Metkovića Žudije su čuvari Kristova groba u dane Velikog tjedna, u dalmatinskom tradicijskom običaju uprizorenja događaja oko Isusovog uskrsnuća.

Novi!!: Uskrs i Žudije · Vidi više »

Čista srijeda

Carl Spitzweg: Pepelnica, kraj karnevala. Pepelnica ili Čista srijeda je kršćanski spomendan kojim započinje korizma.

Novi!!: Uskrs i Čista srijeda · Vidi više »

Ćiril i Metod

Metod, freska. Ohrid. Sveti Ćiril (grč.: Κύριλλος; 826./827. - 14. veljače 869.) i Sveti Metod (grčki: Μεθόδιος; 815. - 6. travnja 885.), kršćanski misionari i sveci.

Novi!!: Uskrs i Ćiril i Metod · Vidi više »

Bazga

Bazga (ili zovina; lat. Sambucus) je biljni rod listopadnih grmova ili niskog drveća.

Novi!!: Uskrs i Bazga · Vidi više »

Belgija

Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 10,8 milijuna stanovnika. Sa 355 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Većinu stanovnika čine Flamanci (oko 60%) i Valonci (30%). Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.

Novi!!: Uskrs i Belgija · Vidi više »

Biblija

Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere; nastali su u vremenu između 1513.

Novi!!: Uskrs i Biblija · Vidi više »

Bijela

Bijela boja Bijela je boja.

Novi!!: Uskrs i Bijela · Vidi više »

Bog

ateizmu u svrhu aludiranja na Boga ili ismijavanja njegova postojanja. Bog je jedan od termina koji opisuje savršeno, nadljudsko biće, za koje se vjeruje da je stvoritelj svijeta i upravljač čovjekove sudbine.

Novi!!: Uskrs i Bog · Vidi više »

Brazil

Brazil (port. Brasil IPA bɾaˈziw), službeno Savezna Republika Brazil (port.

Novi!!: Uskrs i Brazil · Vidi više »

Bugarska

Bugarska (bug. България (Bǎlgarija)) država je u jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Uskrs i Bugarska · Vidi više »

Cikla

Cikla (lat. Beta vulgaris subsp. vulgaris var. conditiva) povrće je zadebljanog korijena crvene boje koje se koristi u kulinarstvu i prehrani.

Novi!!: Uskrs i Cikla · Vidi više »

Crna

Crna boja Crna boja.

Novi!!: Uskrs i Crna · Vidi više »

Crvena

Crvena boja Crvena boja.

Novi!!: Uskrs i Crvena · Vidi više »

Crveni luk

Crveni luk (obični luk, pravi luk, kapula, lat. Allium cepa) biljka je iz polrodice Amaryllidaceae, nekada u porodici Alliaceae.

Novi!!: Uskrs i Crveni luk · Vidi više »

Cvijet

Cvijet suncokreta oprašuje pčela Cvijet (lat. flos), preobraženi je dio izdanka, koji nosi rasplodne organe biljaka i ima organe za primamljivanje kukaca, radi oprašivanja.

Novi!!: Uskrs i Cvijet · Vidi više »

Cvjetnica

Grégoire Huret: Isusov svečani ulazak u Jeruzalem Cvjetnica ili Nedjelja Muke Gospodnje je kršćanski blagdan, slavi se u nedjelju prije Uskrsa.

Novi!!: Uskrs i Cvjetnica · Vidi više »

Damska

Danska - najmanja nordijska zemlja. Danska je dio Skandinavije, na sjeveru Europe, graniči s Njemačkom.

Novi!!: Uskrs i Damska · Vidi više »

Djetelina

Djetelina (lat. Trifolium) je rod biljaka s 245 vrste.

Novi!!: Uskrs i Djetelina · Vidi više »

Dubrovnik

Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na jugu Hrvatske.

Novi!!: Uskrs i Dubrovnik · Vidi više »

Engleski jezik

aquaDržave u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3), jedan od dva jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori preko 328.008.000 milijuna ljudi, a poznaje ga 508,000,000 širom svijeta, od čega većina živi na području UK-a (55.000.000; 1984)), SAD-a (210.000.000; 1984), Australija (15.682.000; 1987), Novi Zeland (3.213.000; 1987), Irska (2.600.000; 1983), Zimbabve (375.490; 1969), Singapur (227.000; 1985), Liberija (69.000; 1993), Izrael (100.000; 1993), etc. U svakoj od nabrojanih država govori se zasebna nacionalna standardna varijanta engleskog jezika i svaka ima određene jezične posebnosti koje su zabilježene i u kodificirajućim knjigama pojedine države (rječniku, gramatici i pravopisu). Stoga se engleski jezik u sociolingvistici klasificira kao policentrični standardni jezik, kakvi su i drugi veći europski jezici.

Novi!!: Uskrs i Engleski jezik · Vidi više »

Etimologija

Etimologija ili iskonoslovlje je grana lingvistike (jezikoslovlja) koja proučava porijeklo riječi.

Novi!!: Uskrs i Etimologija · Vidi više »

Evanđelje

Evanđelje (grč., dobra vijest, radosna vijest;, donositelj dobre vijesti) najčešći je naziv za kršćansku poruku.

Novi!!: Uskrs i Evanđelje · Vidi više »

Evanđelje po Ivanu

El Greco: Ivan Evanđelist Evanđelje po Ivanu (kratica: Iv) četvrto je evanđelje po redu i u većoj se mjeri razlikuje od prva tri evanđelja, takozvanih Sinoptika (po Mateju, Marku i Luki).

Novi!!: Uskrs i Evanđelje po Ivanu · Vidi više »

Finska

Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci, uz jugozapadnu obalu, su pod Finskom vrhovnom vlašću dok uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187,888 jezera (većih od 500 m²) te 179,584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. 1995. godine postala je članica Europske unije.

Novi!!: Uskrs i Finska · Vidi više »

Germanski jezici

Germanski jezici. Germanski jezici skupina su indoeuropskih jezika koji pripadaju grani Centum.

Novi!!: Uskrs i Germanski jezici · Vidi više »

Golubovi

Golubovi pasmine Međimurska lastavica na jednoj izložbi malih životinja Golubovi (lat. Columbidae) su porodica ptica iz reda golupčarki (Columbiformes).

Novi!!: Uskrs i Golubovi · Vidi više »

Grčki alfabet

Grčki alfabet najstarije je pismo koje se danas još upotrebljava (en).

Novi!!: Uskrs i Grčki alfabet · Vidi više »

Grčki jezik

Grčki jezik je jedna grana indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.

Novi!!: Uskrs i Grčki jezik · Vidi više »

Hebrejski jezik

Hebrejski jezik (עברית); ISO 639-3) spada u semitski jezik afro-azijsku skupinu jezika kojim govori 5.300.000 ljudi, uglavnom u Izraelu, dijelovima palestinskih područja, SAD-u i u židovskim zajednicama širom svijeta. Korijen mu dolazi od klasičnog hebrejskog jezika, koji je korišten pri pisanju Starog zavjeta prije više od 3300 godina. Židovi su za njega koristili izraz לשון הקודש Lashon ha-Qodesh ("Sveti jezik"), jer su njime pisane knjige koje se smatraju svetima. Većina znanstvenika se slaže da je nakon prvog uništenja Jeruzalema koje je zapovjedio babilonski kralj Nabukodonozor II. godine 607. pr. Kr. klasični hebrejski počeo nestajati u korist mišnajskog hebrejskog i lokalnih inačica aramejskog jezika. Nakon što se židovsko stanovništvo Judeje pod rimskom okupacijom počelo smanjivati, smatra se da je hebrejski u potpunosti iščezao iz svakodnevnog govora oko 200. godine. No, ostao je u upotrebi kao pisani jezikom kroz vijekove. Njime su se pisali ne samo vjerski, nego i svjetovni tekstovi kao što su pisma, poslovni ugovori, znanstveni i filozofski spisi, poezija itd. Hebrejski je ponovno ušao u svakodnevni govor krajem 19. i početkom 20. stoljeća kao moderni hebrejski jezik, a definirao ga je bjeloruski Židov Eliezer Ben Jehuda. To je bila posljedica nastojanja Židova da se profiliraju kao moderna nacija, što nije bilo lako postići uz cijeli niz jezika - arapski, judezmo (ladino), jidiš, ruski i drugi jezici kojima su se koristile različite židovske zajednice u svijetu. Moderni hebrejski je godine 1921. postao službenim jezikom u britanskom mandatu Palestine, a nakon toga i službeni jezik Države Izrael. Hebrejsko ime za jezik je עברית, ili Ivrit (IPA: /ivʲrit/).

Novi!!: Uskrs i Hebrejski jezik · Vidi više »

Hrast

Hrast ili dub je rod drveća iz porodice bukovki (Fagaceae) kojoj pripada preko 600 priznatih vrsta; sinonim su otpornosti i čvrstoće.

Novi!!: Uskrs i Hrast · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Uskrs i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatski uskrsni običaji

Trgu sv. Marka u Zagrebu 2009. godine. Hrvatski uskrsni običaji dio su hrvatske tradicije.

Novi!!: Uskrs i Hrvatski uskrsni običaji · Vidi više »

Ime

Ime je oznaka (riječ) koja označava, osobu, stvar, mjesto ili proizvod, a koristi se za razlikovanje jednog od drugog.

Novi!!: Uskrs i Ime · Vidi više »

Indoeuropski prajezik

Franz Bopp, osnivač moderne indoeuropeistike Indoeuropski prajezik hipotetski je zajednički predak indoeuropskih jezika.

Novi!!: Uskrs i Indoeuropski prajezik · Vidi više »

Isus

Proslavljeni Krist, Ravenna (Italija) Isus Krist (grč.:, lat.: Iesus Christus, heb. i aram.: ישוע, latinično: Ješua) (Betlehem, oko 4. pr. Kr. − Jeruzalem, 30.), također Isus iz Nazareta ili Isus Nazarećanin, utemeljitelj kršćanstva i važna figura u nekoliko drugih religija.

Novi!!: Uskrs i Isus · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje EU.

Novi!!: Uskrs i Italija · Vidi više »

Ivan Evanđelist

Sveti Ivan Evanđelist (grč. Εὐαγγελιστής Ἰωάννης, heb. יוחנן Johanan, "Gospodin je milostiv"; Betsaida, oko 15. - Patmos, oko 100.), apostol i evanđelist, svetac, pisac Evanđelja po Ivanu, Prve, Druge i Treće Ivanove poslanice te knjige Otkrivenja.

Novi!!: Uskrs i Ivan Evanđelist · Vidi više »

Jaje

kokošjeg jaja 1. ljuska od kalcijevog karbonata 2. membrana ispod ljuske 3. membrana bjelanjka 4. helaza, "pupčana vrpca" 5. vanjski tekući bjelanjak 6. gusti (želatinozni) bjelanjak) 7. unutarnji tekućibjelanjak 8. tvorbeni dio žumanjka 9. blastoderm, klicna pjega 10. žuti žumanjak (više masti) 11. bijeli žumanjak (manje masti) 12. unutrašnji albumen, unutrašnji dio bjelanjka (tekući) 13. helaza, "pupčana vrpca" 14. zračna komora 15. kutikula Jaje je oblik a istovremeno i rani stadij samostalnog razvoja novog živog bića.

Novi!!: Uskrs i Jaje · Vidi više »

Jezik

Jezik je komunikacijski sustav sastavljen od znakova i pravila koji se koristi za međusobnu komunikaciju i razmjenu značenja.

Novi!!: Uskrs i Jezik · Vidi više »

Juda Iškariotski

Carla Blocha, kasno 19. stoljeće Juda Iškariotski (ili samo Juda) (hebrejski: יהודה איש־קריות) bio je, prema Novom zavjetu, jedan od dvanaestorice apostola, a poznat je po izdaji Isusa Krista.

Novi!!: Uskrs i Juda Iškariotski · Vidi više »

Kajkavsko narječje

Kajkavsko narječje (kajkavština, kajkavica) jedno je od triju glavnih narječja hrvatskoga jezika, uz čakavsko i štokavsko.

Novi!!: Uskrs i Kajkavsko narječje · Vidi više »

Katolička crkva

Papa Benedikt XVI., rimski biskup u miru i poglavar Katoličke crkve u razdoblju 2005.-2013. Katolička crkva (lat. Ecclesia Catholica) najveća je kršćanska vjerska zajednica.

Novi!!: Uskrs i Katolička crkva · Vidi više »

Kopriva

Urtica dioica Urtica membranacea (sin. Urtica dubia) Urtica incisa (nije priznata) Urtica kioviensis Urtica atrovirens Kopriva (lat. Urtica), rod biljaka iz porodice koprivovki (Urticaceae), red ružolike (Rosales), čije su stabljike i listovi pokriveni dlakama žarnicama koje se pri dodiru lome izlučujući mravlju kiselinu.

Novi!!: Uskrs i Kopriva · Vidi više »

Korizma

nedjelju običaj je da se ljubičastim platnom pokrivaju križevi i slike po crkvama. Korizma ili četrdesetnica (lat. quadragesima) dio je liturgijske godine u kojem se kršćani pokornički pripremaju za blagdan Uskrsa.

Novi!!: Uskrs i Korizma · Vidi više »

Kršćanstvo

Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.

Novi!!: Uskrs i Kršćanstvo · Vidi više »

Križ

Križ Križ je geometrijski lik koji se sastoji od dvije crte ili pruge koje se sijeku pod kutom od 90°, pri čemu se jedna ili obje crte dijele popola.

Novi!!: Uskrs i Križ · Vidi više »

Kruh

Kruh je proizvod koji se dobiva mješanjem brašna s vodom, mlijekom, sirutkom, ili nekom drugom tekućinom uz dodatak kuhinjske soli ili šećera, masnoća, jaja i sredstva za dizanje tijesta.

Novi!!: Uskrs i Kruh · Vidi više »

Kvarc

Kremen (njem. Quartz; ili kvarc) je polimorfna modifikacija (kristalni oblik) silicijeva dioksida (SiO2) i jedan je od najrasprostranjenijih minerala u prirodi.

Novi!!: Uskrs i Kvarc · Vidi više »

Laponija

Laponija (Lappland, Lappi, Sápmi, Sameland, i Saamiland), je naziv za kulturnu regiju koju tradicionalno naseljava narod Saami.

Novi!!: Uskrs i Laponija · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana latinskim pismom Latinski jezik (ISO 639-3) je izumrli jezik koji spada u skupinu italskih jezika, a javlja se kao predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Uskrs i Latinski jezik · Vidi više »

Ljubica

Ljubica (viola, viojla, lat. Viola) rod je cvjetnica iz porodice Violaceae, s 478 priznatih vrsta raširenih diljem svijeta.

Novi!!: Uskrs i Ljubica · Vidi više »

Međimurska županija

Zemljovid Međimurske županije Etnografskom muzeju u Zagrebu Međimurska županija, u administrativnom, a u zemljopisnom smislu Međimurje, područje je na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom.

Novi!!: Uskrs i Međimurska županija · Vidi više »

Meksiko

Sjedinjene Meksičke Države (španj. Estados Unidos Mexicanos), ili kraće Meksiko, je država u Sjevernoj Americi koja graniči na sjeveru sa Sjedinjenim Američkim Državama, na jugoistoku sa Gvatemalom, Belizeom i Karipskim morem, dok na zapadu ima izlaz na Tihi ocean, a na istoku na Meksički zaljev.

Novi!!: Uskrs i Meksiko · Vidi više »

Murva

Murva (dud, lat. Morus), rod listopadnog drveća ili grmlja srednje veličine, od 6 do 15 metara, rasprostranjen u svim umjerenim i suptropskim područjima sjeverne polutke, osim Europe.

Novi!!: Uskrs i Murva · Vidi više »

Nada

Nada može značiti.

Novi!!: Uskrs i Nada · Vidi više »

Nizozemska

Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568-1648) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Niskih Zemalja. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno sa Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.

Novi!!: Uskrs i Nizozemska · Vidi više »

Njemački jezik

Njemački jezik pripada grupi zapadnogermanskih jezika, spada među svjetske jezike.

Novi!!: Uskrs i Njemački jezik · Vidi više »

Norveška

Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) je država Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen, te arktičko otočje Svalbard.

Novi!!: Uskrs i Norveška · Vidi više »

Omega

Omega (grčki srednji rod: Ωμέγα; veliko slovo Ω; malo slovo ω) je 24.

Novi!!: Uskrs i Omega · Vidi više »

Pasha

Pasha (grč. pasha, aram. pasha', hebr. pesa'h, hrv. "proći mimo") jedan je od židovskih blagdana.

Novi!!: Uskrs i Pasha · Vidi više »

Pasji zub

Pasji zub (lat. Erythronium dens-canis), zeljasta je trajnica iz porodice ljiljanovki ili Liliaceae.

Novi!!: Uskrs i Pasji zub · Vidi više »

Petar Skok

Petar Skok Petar Skok (Jurkovo Selo na Žumberku, 1. ožujka 1881. - Zagreb, 3. veljače 1956.), hrvatski jezikoslovac, jedan od najuglednijih svjetskih stručnjaka za onomastiku Od 1892.

Novi!!: Uskrs i Petar Skok · Vidi više »

Pisanica

Tgu bana Jelačića u Zagrebu 2009. godine. Pisanica je bojom ukrašeno jaje.

Novi!!: Uskrs i Pisanica · Vidi više »

Podravina

KoprivnicaPodručje Podravine za razliku od istoimenog geografskog pojma obuhvaća uže područje, tj.

Novi!!: Uskrs i Podravina · Vidi više »

Polinezija

Polinezija je prema općoj definiciji sastavljena od otoka koji se nalaze unutar trokuta Polinezija (grč., mnogo;, otok), naziv za otočne skupine u Tihom oceanu istočno od Melanezije i Mikronezije.

Novi!!: Uskrs i Polinezija · Vidi više »

Poljska

Poljska (polj. Polska), službeno Republika Poljska (polj. Rzeczpospolita Polska), je država u srednjoj Europi. Geopolitički pripada istočnoj Europi. Graniči s Njemačkom na zapadu, Češkom na jugozapadu, Slovačkom na jugu, Ukrajinom na jugoistoku, Bjelorusijom na istoku, Litvom na sjeveroistoku, te Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem na sjeveru. Poljska je članica Europske unije i NATO saveza. Ukupna površina Poljske je 312.679 km², što je čini 69. na spisku najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez sa Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritoriju Poljske su podijelile Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvog svjetskog rata, a ponovo je izgubila početkom Drugog svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u značajno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnog bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.

Novi!!: Uskrs i Poljska · Vidi više »

Poriluk

Poriluk je biljka je iz porodice Amaryllidaceae, potporodica Allioideae.

Novi!!: Uskrs i Poriluk · Vidi više »

Povijest

Povijest i historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.

Novi!!: Uskrs i Povijest · Vidi više »

Proljeće

Proljeće Proljeće je jedno od četiri godišnja doba.

Novi!!: Uskrs i Proljeće · Vidi više »

Prva poslanica Korinćanima

Prva poslanica Korinćanima knjiga je Novog zavjeta i pripada Pavlovim poslanicama.

Novi!!: Uskrs i Prva poslanica Korinćanima · Vidi više »

Prvi nicejski sabor

Prvi nicejski sabor ujedno je i prvi ekumenski crkveni sabor, a održan je u Niceji u Bitiniji (današnja Turska).

Novi!!: Uskrs i Prvi nicejski sabor · Vidi više »

Ravnodnevica

Ravnodnevica ili ekvinocij. Sunca za 4 godišnja doba. Nebeski ekvator i ekliptika. Zemlje. Ravnodnevica, ravnodnevnica ili ekvinocij (lat. aequinoctium: jednakonoćje) je u astronomiji trenutak kada Sunce u prividnom godišnjem gibanju nebom stigne na nebeski ekvator, tj.

Novi!!: Uskrs i Ravnodnevica · Vidi više »

Riječ

Riječ je glas ili skup glasova kojem je pridruženo neko značenje te je osnovna jedinica svakog jezika; odgovara predodžbi najosnovnije pojedinosti u jeziku.

Novi!!: Uskrs i Riječ · Vidi više »

Rim

Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.

Novi!!: Uskrs i Rim · Vidi više »

Rumunjska

Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.

Novi!!: Uskrs i Rumunjska · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: Uskrs i Rusija · Vidi više »

Sicilija

Sicilija (talijanski i sicilijanski: Sicilia) je autonomna regija u Italiji i najveći otok u Sredozemnom moru.

Novi!!: Uskrs i Sicilija · Vidi više »

Sinegdoha

Sinegdoha (grč. συνεκδοχή, syn-.

Novi!!: Uskrs i Sinegdoha · Vidi više »

Sirija

Sirija, službeno Sirijska Arapska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku.

Novi!!: Uskrs i Sirija · Vidi više »

Sjeverna Amerika

Sjeverna Amerika na karti svijeta Sjeverna Amerika - kontinent na sjevernoj polutci, površine 24,230.000 četvornih kilometara.

Novi!!: Uskrs i Sjeverna Amerika · Vidi više »

Smeđa

Smeđe boje Smeđa boja.

Novi!!: Uskrs i Smeđa · Vidi više »

Sokrat Skolastik

Sokrat Skolastik ili Sokrat iz Konstantinopola (grč. Σωϰράτης Σχολαστιϰός, Sōkrátēs Skholastikós; Konstantinopol, oko 370. – ?, oko 440.), bizantski pravnik i crkveni povjesničar.

Novi!!: Uskrs i Sokrat Skolastik · Vidi više »

Srednji vijek

Karta Europe oko 1000. godine. Srednji vijek označava središnje razdoblje u tradicionalnoj shemi razdoblja europske povijesti.

Novi!!: Uskrs i Srednji vijek · Vidi više »

Stari zavjet

Stari zavjet - je dio Biblije kojim se podjednako služe Židovi i kršćani.

Novi!!: Uskrs i Stari zavjet · Vidi više »

Staroslavenski jezik

Jan Matějko: Sveti Ćiril i Metod Staroslavenski jezik (ISO 639-3:; zvan i starocrkvenoslavenski, crkvenoslavenski, staromakedonski i starobugarski; česta kratica na engleskom OCS.

Novi!!: Uskrs i Staroslavenski jezik · Vidi više »

Svijet

Svijet Svijet je drugi naziv za Zemlju, univerzum, za skup ljudskih bića ili za skup država izvan vlastite.

Novi!!: Uskrs i Svijet · Vidi više »

Uskrsnuće Isusa Krista

Grünewald)'''Uskrsnuće Isusovo'''Piero della Francesca Uskrsnuće Isusa Krista, u kršćanstvu, temeljna je vjerska istina, da je Bog Isusa treći dan uskrisio od mrtvih odnosno da je Isus umro i uskrsnuo (1 Sol 4,14).

Novi!!: Uskrs i Uskrsnuće Isusa Krista · Vidi više »

Vatra

Vatra Stanovnici Vanuatua pokušavaju zapaliti vatru Vatra Vatra (iz ilirskog ili iz tračkog koji je prvo značio “ognjište”, kao rumunjski. vatră ili albanski. vatër/votër; oganj), je prirodna pojava koja prati neke kemijske procese, osebujno-burnu oksidaciju organskih tvari, pri kojoj nastaje toplina i svjetlost (gorenje).

Novi!!: Uskrs i Vatra · Vidi više »

Vazmeno trodnevlje

Ciserijev prikaz kada Poncije Pilat govori "''Ecce Homo!''" (''Evo čovjeka!'') Vazmeno trodnevlje je najznačajnije vrijeme u liturgijskoj godini kada kršćani slave otajstvo muke, smrti i uskrsnuća Isusa Krista.

Novi!!: Uskrs i Vazmeno trodnevlje · Vidi više »

Velika Uskrsna jaja

Trgu bana Jelačića Trgu bana Jelačića Velika Uskrsna jaja projekt je Turističke zajednice Koprivničko-križevačke županije.

Novi!!: Uskrs i Velika Uskrsna jaja · Vidi više »

Veliki tjedan

palminim granama Veliki tjedan je vremensko razdoblje od Cvjetnice do Uskrsa.

Novi!!: Uskrs i Veliki tjedan · Vidi više »

Vikinzi

ferojskim poštanskim markama Riječ Viking danas označava stanovništvo koje je u ranom srednjem vijeku živjelo na prostoru Skandinavije, točnije na prostorima današnje Švedske, Norveške i Danske.

Novi!!: Uskrs i Vikinzi · Vidi više »

Vosak

Svijeća od voska Vosak je kemijska tvar koja se određuje po mehaničkim i fizičkim svojstvima.

Novi!!: Uskrs i Vosak · Vidi više »

Zečevi

Zečevi (Leporidae), porodica sisavaca iz reda dvojezubaca.

Novi!!: Uskrs i Zečevi · Vidi više »

Zelena

Zelena boja Zelena boja u CMY sustavu boja nije primarna boja.

Novi!!: Uskrs i Zelena · Vidi više »

1. svibnja

1.

Novi!!: Uskrs i 1. svibnja · Vidi više »

1. travnja

1.

Novi!!: Uskrs i 1. travnja · Vidi više »

11. travnja

11.

Novi!!: Uskrs i 11. travnja · Vidi više »

12. travnja

12.

Novi!!: Uskrs i 12. travnja · Vidi više »

15. travnja

15.

Novi!!: Uskrs i 15. travnja · Vidi više »

16. stoljeće

16.

Novi!!: Uskrs i 16. stoljeće · Vidi više »

16. travnja

16.

Novi!!: Uskrs i 16. travnja · Vidi više »

19. travnja

19.

Novi!!: Uskrs i 19. travnja · Vidi više »

1912.

Bez opisa.

Novi!!: Uskrs i 1912. · Vidi više »

1997.

Bez opisa.

Novi!!: Uskrs i 1997. · Vidi više »

2. stoljeće

2.

Novi!!: Uskrs i 2. stoljeće · Vidi više »

20. travnja

20.

Novi!!: Uskrs i 20. travnja · Vidi više »

2000.

2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.

Novi!!: Uskrs i 2000. · Vidi više »

2001.

2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Uskrs i 2001. · Vidi više »

2002.

2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.

Novi!!: Uskrs i 2002. · Vidi više »

2003.

2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.

Novi!!: Uskrs i 2003. · Vidi više »

2004.

2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Uskrs i 2004. · Vidi više »

2005.

2005. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u subotu.

Novi!!: Uskrs i 2005. · Vidi više »

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

Novi!!: Uskrs i 2006. · Vidi više »

2007.

2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Uskrs i 2007. · Vidi više »

2008.

2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.

Novi!!: Uskrs i 2008. · Vidi više »

2009.

2009.

Novi!!: Uskrs i 2009. · Vidi više »

2010.

2010.

Novi!!: Uskrs i 2010. · Vidi više »

2011.

Bez opisa.

Novi!!: Uskrs i 2011. · Vidi više »

2012.

Bez opisa.

Novi!!: Uskrs i 2012. · Vidi više »

2013.

Bez opisa.

Novi!!: Uskrs i 2013. · Vidi više »

2014.

Bez opisa.

Novi!!: Uskrs i 2014. · Vidi više »

2015.

desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.

Novi!!: Uskrs i 2015. · Vidi više »

2016.

Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.

Novi!!: Uskrs i 2016. · Vidi više »

2017.

Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Uskrs i 2017. · Vidi više »

2018.

Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. je osma godina drugog desetljeća 21. stoljeća.

Novi!!: Uskrs i 2018. · Vidi više »

2019.

Bez opisa.

Novi!!: Uskrs i 2019. · Vidi više »

2020.

Bez opisa.

Novi!!: Uskrs i 2020. · Vidi više »

21. ožujka

21.

Novi!!: Uskrs i 21. ožujka · Vidi više »

21. travnja

21.

Novi!!: Uskrs i 21. travnja · Vidi više »

23. ožujka

23.

Novi!!: Uskrs i 23. ožujka · Vidi više »

23. travnja

23.

Novi!!: Uskrs i 23. travnja · Vidi više »

24. travnja

24.

Novi!!: Uskrs i 24. travnja · Vidi više »

27. ožujka

27.

Novi!!: Uskrs i 27. ožujka · Vidi više »

27. travnja

27.

Novi!!: Uskrs i 27. travnja · Vidi više »

28. travnja

28.

Novi!!: Uskrs i 28. travnja · Vidi više »

30. travnja

30.

Novi!!: Uskrs i 30. travnja · Vidi više »

31. ožujka

31.

Novi!!: Uskrs i 31. ožujka · Vidi više »

325.

Bez opisa.

Novi!!: Uskrs i 325. · Vidi više »

4. stoljeće

4.

Novi!!: Uskrs i 4. stoljeće · Vidi više »

4. travnja

4.

Novi!!: Uskrs i 4. travnja · Vidi više »

5. svibnja

5.

Novi!!: Uskrs i 5. svibnja · Vidi više »

5. travnja

5.

Novi!!: Uskrs i 5. travnja · Vidi više »

6. stoljeće

6.

Novi!!: Uskrs i 6. stoljeće · Vidi više »

8. travnja

8.

Novi!!: Uskrs i 8. travnja · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »