Brže od pregledniku!
51 odnosi: Aleksandr Skrjabin, Alica Kezeradze, Australija, Bečki filharmoničari, Beograd, Berlinski filharmoničari, Carnegie Hall, Domenico Scarlatti, Europa, Franz Liszt, Frédéric Chopin, Glasovir, Hrvatska, Italija, Izrael, Japan, Johann Sebastian Bach, Johannes Brahms, Joseph Haydn, Južna Amerika, Kanada, Klasična glazba, Ludwig van Beethoven, Maurice Ravel, Međunarodno pijanističko natjecanje Frédéric Chopin, Modest Petrovič Musorgski, Montréal, Moskovski konzervatorij, Moskva, Nagrada Milka Trnina, Nagrada Vladimir Nazor, New York City, New York, Petar Iljič Čajkovski, Pijanist, Porin (nagrada), Red Danice hrvatske, Robert Schumann, Sarajevo, Sergej Prokofjev, Sjedinjene Američke Države, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, UNESCO, Varšava, Wolfgang Amadeus Mozart, 1958., 1960-ih, 1988., 1996., 20. listopada, 2015., ..., 2019.. Proširite indeks (1 više) »
Aleksandr Skrjabin
Aleksandr Nikolajevič Skrjabin (rus. Алекса́ндр Никола́евич Скря́бин; Moskva, 6. siječnja 1872. – Moskva, 27. travnja 1915.) bio je ruski pijanist i skladatelj.
Novi!!: Ivo Pogorelić i Aleksandr Skrjabin · Vidi više »
Alica Kezeradze
Alica Kezeradze (gruzijski: ალისა კეჟერაძე; Tbilisi, 11. prosinca 1937. – London 18. veljače 1996.) bila je gruzijska pijanistica i učiteljica klavira.
Novi!!: Ivo Pogorelić i Alica Kezeradze · Vidi više »
Australija
Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.
Novi!!: Ivo Pogorelić i Australija · Vidi više »
Bečki filharmoničari
Zlatna dvorana ''Musikvereina'' u Beču, sjedište Bečkih filharmoničara Bečki filharmoničari (njem. Wiener Philharmoniker) naziv je najznačajnijega orkestra u Austriji i jednoga od najboljih simfonijskih orkestara u svijetu.
Novi!!: Ivo Pogorelić i Bečki filharmoničari · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Ivo Pogorelić i Beograd · Vidi više »
Berlinski filharmoničari
Berlinski filharmoničari (njem. Berliner Philharmoniker; engl. Berlin Philharmonic) su jedan od najpoznatijih i najboljih njemačkih i svjetskih simfonijskih orkestara.
Novi!!: Ivo Pogorelić i Berlinski filharmoničari · Vidi više »
Carnegie Hall
Carnegie Hall Carnegie Hall je koncertna dvorana na Manhattanu u New Yorku.
Novi!!: Ivo Pogorelić i Carnegie Hall · Vidi više »
Domenico Scarlatti
Giuseppe Domenico Scarlatti (Napulj, 26. listopada 1685. – Madrid, 23. srpnja 1757.), talijanski skladatelj i čembalist.
Novi!!: Ivo Pogorelić i Domenico Scarlatti · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Ivo Pogorelić i Europa · Vidi više »
Franz Liszt
Franz Liszt (na mađarskom: Liszt Ferenc), (Rajnof, 22. listopada 1811. – Bayreuth, 31. srpnja 1886.), mađarski skladatelj.
Novi!!: Ivo Pogorelić i Franz Liszt · Vidi više »
Frédéric Chopin
Frédéric François Chopin, polj.
Novi!!: Ivo Pogorelić i Frédéric Chopin · Vidi više »
Glasovir
Glasovir Frédérica Chopina Frédérica Chopina na suvremenom klaviru, glasna i bogata tonom. Primjer drugačije dinamičke razine klavira. Claude Debussy: ''Suite bergamasque, Clair de lune'' Glasovir ili klavir glazbeni je instrument s tipkama koji zvuk proizvodi udarom batića povezanog s tipkom u žicu ugođenu na odgovarajući ton.
Novi!!: Ivo Pogorelić i Glasovir · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ivo Pogorelić i Hrvatska · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Ivo Pogorelić i Italija · Vidi više »
Izrael
Izrael (heb. יִשְׂרָאֵל, Medinat Jisra'el; arap. إسرائيل, Dawlât Isrā'īl), službeno Država Izrael, bliskoistočna je država smještena na jugoistočnoj obali Sredozemnog mora i sjevernoj obali Crvenog mora.
Novi!!: Ivo Pogorelić i Izrael · Vidi više »
Japan
Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.
Novi!!: Ivo Pogorelić i Japan · Vidi više »
Johann Sebastian Bach
Johann Sebastian Bach (Eisenach, 31. ožujka 1685. – Leipzig, 28. srpnja 1750.) bio je njemački skladatelj i orguljaš baroknog razdoblja.
Novi!!: Ivo Pogorelić i Johann Sebastian Bach · Vidi više »
Johannes Brahms
Johannes Brahms (Hamburg, 7. svibnja 1833. – Beč, 3. travnja 1897.), njemački skladatelj, pijanist i dirigent.
Novi!!: Ivo Pogorelić i Johannes Brahms · Vidi više »
Joseph Haydn
Joseph Haydn (Rohrau, 31. ožujka 1732. – Beč, 31. svibnja 1809.), austrijski skladatelj i dirigent.
Novi!!: Ivo Pogorelić i Joseph Haydn · Vidi više »
Južna Amerika
Južna Amerika Južna Amerika je kontinent koji se nalazi na južnoj polutci Zemlje.
Novi!!: Ivo Pogorelić i Južna Amerika · Vidi više »
Kanada
Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.
Novi!!: Ivo Pogorelić i Kanada · Vidi više »
Klasična glazba
Gudački kvartet ''Rusquartet'' Klasična glazba je naziv za vrstu glazbe koja potječe iz razdoblja klasicizma.
Novi!!: Ivo Pogorelić i Klasična glazba · Vidi više »
Ludwig van Beethoven
Ludwig van Beethoven(Bonn, 16./17. prosinca 1770. – Beč, 26. ožujka 1827.), njemački skladatelj i pijanist, jedan od najvećih skladatelja u povijesti glazbe koji je premostio bečku klasiku 18.
Novi!!: Ivo Pogorelić i Ludwig van Beethoven · Vidi više »
Maurice Ravel
Joseph-Maurice Ravel (Ciboure, 7. ožujka 1875. – Pariz, 28. prosinca 1937.) je baskijsko-francuski skladatelj i pijanist iz razdoblja impresionizma.
Novi!!: Ivo Pogorelić i Maurice Ravel · Vidi više »
Međunarodno pijanističko natjecanje Frédéric Chopin
Međunarodno pijanističko natjecanje Frédéric Chopin 2005. godine Međunarodno pijanističko natjecanje Frédéric Chopin jedno je od najstarijih pijanističkih natjecanja u svijetu.
Novi!!: Ivo Pogorelić i Međunarodno pijanističko natjecanje Frédéric Chopin · Vidi više »
Modest Petrovič Musorgski
Modest Petrovič Musorgski (rus. Моде́ст Петро́вич Му́соргский, Karev, 21. ožujka 1839. – Sankt Peterburg, 28. ožujka 1881.), ruski skladatelj.
Novi!!: Ivo Pogorelić i Modest Petrovič Musorgski · Vidi više »
Montréal
Montréal (francuski izgovor:, engleski: Montreal, engleski izgovor) je drugi po veličini grad u Kanadi i najveći grad pokrajine Québec.
Novi!!: Ivo Pogorelić i Montréal · Vidi više »
Moskovski konzervatorij
»Velika dvorana«, glavni izvedbeni prostor Konzervatorija Moskovski konzervatorij, službenim imenom Moskovski državni konzervatorij Petra Iljiča Čajkovskog, jedna je od najuglednijih visokih glazbenih škola u svijetu.
Novi!!: Ivo Pogorelić i Moskovski konzervatorij · Vidi više »
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Novi!!: Ivo Pogorelić i Moskva · Vidi više »
Nagrada Milka Trnina
Nagrada Milka Trnina ustanovljena je 1957. godine i nosi ime velike hrvatske pjevačice Milke Trnine (1863. – 1941.), a dodjeljuje se od 1958. godine.
Novi!!: Ivo Pogorelić i Nagrada Milka Trnina · Vidi više »
Nagrada Vladimir Nazor
Nagrada Vladimir Nazor Nagrada Vladimir Nazor hrvatska je državna nagrada koja se dodjeljuje svake godine za najbolja umjetnička ostvarenja u književnosti, glazbi, filmu, likovnim i primijenjenim umjetnostima, kazališnoj umjetnosti te arhitekturi i urbanizmu.
Novi!!: Ivo Pogorelić i Nagrada Vladimir Nazor · Vidi više »
New York City, New York
New York (eng. izgovor; hrv. izgovor nju jȍrk) je najnaseljeniji grad u Sjedinjenim Američkim Državama i središte metropolitanskoga područja New York, jednog od najnaseljenijih metropolitanskih područja u svijetu.
Novi!!: Ivo Pogorelić i New York City, New York · Vidi više »
Petar Iljič Čajkovski
Petar Iljič Čajkovski (ruski: Пётр Ильич Чайковский, Votkinsk, 7. svibnja 1840. – Petrograd, 6. studenoga 1893.) bio je ruski skladatelj i jedan od najvećih skladatelja romantizma.
Novi!!: Ivo Pogorelić i Petar Iljič Čajkovski · Vidi više »
Pijanist
Pijanist i pijanistica su glazbenici koji glazbu izvode na glasoviru.
Novi!!: Ivo Pogorelić i Pijanist · Vidi više »
Porin (nagrada)
Statua nagrade Porin Porin je najuglednija glazbena nagrada u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Ivo Pogorelić i Porin (nagrada) · Vidi više »
Red Danice hrvatske
'''Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića''' '''Red Danice hrvatske s likom Blaža Lorkovića''' '''Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića''' '''Red Danice hrvatske s likom Nikole Tesle''' '''Red Danice hrvatske s likom Franje Bučara''' '''Red Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske''' '''Red Danice hrvatske s likom Antuna Radića''' Red Danice hrvatske je odlikovanje Republike Hrvatske koje zauzima četrnaesto mjesto u važnosnom slijedu hrvatskih odlikovanja.
Novi!!: Ivo Pogorelić i Red Danice hrvatske · Vidi više »
Robert Schumann
Robert Schumann (Zwickau, 8. lipnja 1810. – Endenich kraj Bonna, 29. srpnja 1856.), njemački je skladatelj.
Novi!!: Ivo Pogorelić i Robert Schumann · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Ivo Pogorelić i Sarajevo · Vidi više »
Sergej Prokofjev
Sergej Sergejevič Prokofjev (rus.: Серге́й Серге́евич Проко́фьев, ukr.: Сергі́й Сергі́йович Проко́ф'єв; Soncivka, 27. travnja 1891. – Moskva, 5. ožujka 1953.), ruski skladatelj, pionir neoklasicizma, potomak ruskih doseljnika rođen u manjem ukrajinskom mjestu Soncivka, koji je zbog svog brzog svladavanja skoro svih glazbenih žanrova postao jedan od najpopularnijih i najznačajnijih skladatelja XX. stoljeća.
Novi!!: Ivo Pogorelić i Sergej Prokofjev · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Ivo Pogorelić i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Ivo Pogorelić i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
UNESCO
UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.
Novi!!: Ivo Pogorelić i UNESCO · Vidi više »
Varšava
Varšava je grad u središnjoj Poljskoj, čiji je od 1596. godine glavni grad.
Novi!!: Ivo Pogorelić i Varšava · Vidi više »
Wolfgang Amadeus Mozart
Wolfgang Amadeus Mozart (Salzburg, 27. siječnja 1756. – Beč, 5. prosinca 1791.), austrijski skladatelj.
Novi!!: Ivo Pogorelić i Wolfgang Amadeus Mozart · Vidi više »
1958.
Bez opisa.
Novi!!: Ivo Pogorelić i 1958. · Vidi više »
1960-ih
Bez opisa.
Novi!!: Ivo Pogorelić i 1960-ih · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Ivo Pogorelić i 1988. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Ivo Pogorelić i 1996. · Vidi više »
20. listopada
20.
Novi!!: Ivo Pogorelić i 20. listopada · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: Ivo Pogorelić i 2015. · Vidi više »
2019.
2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Ivo Pogorelić i 2019. · Vidi više »
