Brže od pregledniku!
18 odnosi: Buenos Aires, Colonia del Sacramento, Dora Maar, Hrvatska, Južna Amerika, Nikola Mihanović, Pablo Picasso, Pariz, Sisak, Sjeverna Amerika, Stjepan Podhorsky, Urugvaj, Viktor Kovačić, Vjekoslav Bastl, 16. veljače, 1874., 1969., 31. siječnja.
Buenos Aires
Buenos Aires (špa. izgovor ˈbwenoˈsaiɾes, hrv. Dobar zrak, službeno Ciudad de Buenos Aires, skraćeno BsAs ili Ciudad Autónoma de Buenos Aires, skraćeno CABA) glavni je grad Argentine, a ujedno i njezin najveći grad i luka te političko, gospodarsko i kulturno središte zemlje.
Novi!!: Josip Marković (arhitekt) i Buenos Aires · Vidi više »
Colonia del Sacramento
Crkva sv. Sakramenta (''Santísimo Sacramento'') u Portugalskoj ulici (''Calle de Portugal'') Svjetionik i ''Casa de Nacarello'' na središnjem "Trgu 25. svibnja" Colonia del Sacramento je glavni grad urugvajskog departmana Colonia, smješten na obali Río de la Plata, nasuprot Buenos Airesa u Argentini.
Novi!!: Josip Marković (arhitekt) i Colonia del Sacramento · Vidi više »
Dora Maar
Dora Maar, pravim imenom Henriette Theodora Markovitch, (Tours, 22. studenoga 1907. – Pariz, 16. srpnja 1997.) bila je francuska slikarica, fotografkinja i pjesnikinja, poznata Picassova muza, koju je portretirao na brojnim portretima tijekom njihove burne ljubavne veze tijekom 1930-ih.
Novi!!: Josip Marković (arhitekt) i Dora Maar · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Josip Marković (arhitekt) i Hrvatska · Vidi više »
Južna Amerika
Južna Amerika Južna Amerika je kontinent koji se nalazi na južnoj polutci Zemlje.
Novi!!: Josip Marković (arhitekt) i Južna Amerika · Vidi više »
Nikola Mihanović
Niko Mihanović Nikola Mihanović (Nicolás Mihanovich) (Doli, Dubrovačko primorje, 1846. – Buenos Aires, 24. lipnja 1929.) je bio poznati hrvatski iseljenik u Argentinu.
Novi!!: Josip Marković (arhitekt) i Nikola Mihanović · Vidi više »
Pablo Picasso
Pablo Diego José Francisco de Paula Juan Nepomuceno María de los Remedios Cipriano de la Santísima Trinidad Clito Ruiz y Picasso, poznatiji samo kao Pablo Picasso (Malaga, 25. listopada 1881. - Mougins, 8. travnja 1973.), bio je španjolski slikar, suosnivač kubizma i jedan od najpoznatijih umjetnika 20.
Novi!!: Josip Marković (arhitekt) i Pablo Picasso · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Josip Marković (arhitekt) i Pariz · Vidi više »
Sisak
Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.
Novi!!: Josip Marković (arhitekt) i Sisak · Vidi više »
Sjeverna Amerika
Sjeverna Amerika na karti svijeta Sjeverna Amerika je kontinent koji se u potpunosti nalazi na sjevernoj polutci i gotovo u potpunosti na zapadnoj polutci.
Novi!!: Josip Marković (arhitekt) i Sjeverna Amerika · Vidi više »
Stjepan Podhorsky
Stjepan Podhorsky Stjepan Podhorsky (Zagreb, 21. prosinca 1875. – Zagreb, 13. listopada 1945.), hrvatski arhitekt.
Novi!!: Josip Marković (arhitekt) i Stjepan Podhorsky · Vidi više »
Urugvaj
Urugvaj, službeni naziv Istočna Republika Urugvaj (špa. República Oriental del Uruguay) država je na jugoistoku Južne Amerike, smještena između Brazila na sjeveroistoku i Argentine na zapadu te je smješten na obali Atlantskog oceana i estuariju Rio de la Plata.
Novi!!: Josip Marković (arhitekt) i Urugvaj · Vidi više »
Viktor Kovačić
Viktor Kovačić (Ločka Vas kraj Huma na Sutli, 28. kolovoza 1874. – Zagreb, 21. listopada 1924.), hrvatski arhitekt. Često zvan ocem moderne hrvatske arhitekture – zbog suptilnih i čistih formi te svojih protofunkcionalističkih načela, Kovačić je jedan od najznačajnijih hrvatskih arhitekata. Neka od važnijih zagrebačkih djela su Crkva sv. Blaža, palača Burze, kuća Frank, palača Slaveks i uređenje Jezuitskog trga u Zagrebu, kao i mauzolej De Piennes u Vrbovcu, te brojni stambeni natječaji, interijeri i regulacije. Snažno je utjecao i na razvoj domaćeg građevinskog obrta, kao i na urbanistička pitanja i pitanja spomeničke zaštite. Objavljivao niz kritičkih tekstova (u časopisu Život objavljuje programatsku raspravu Moderna arhitektura). Svojim kontroverznim tezama i istupima u javnosti Kovačić je uzdrmao arhitektonsku scenu svoga doba, te stvorio brojne neprijatelje. Prijateljevao je i s Adolfom Loosom, vodio zajednički atelier s Hugom Ehrlichom, a 1906. osniva Klub hrvatskih arhitekata (s Bastlom, Ivekovićem, Ehrlichom i Schönom).
Novi!!: Josip Marković (arhitekt) i Viktor Kovačić · Vidi više »
Vjekoslav Bastl
Vjekoslav Bastl (1872. – 1947.) Vjekoslav Bastl (Přibram, 13. kolovoza 1872. – Zagreb, 3. rujna 1947.), hrvatski arhitekt.
Novi!!: Josip Marković (arhitekt) i Vjekoslav Bastl · Vidi više »
16. veljače
16.
Novi!!: Josip Marković (arhitekt) i 16. veljače · Vidi više »
1874.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Marković (arhitekt) i 1874. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Marković (arhitekt) i 1969. · Vidi više »
31. siječnja
31.
Novi!!: Josip Marković (arhitekt) i 31. siječnja · Vidi više »
