Brže od pregledniku!
30 odnosi: Austro-Ugarska, Đakovačko-osječka nadbiskupija, Đakovo, Biskup, Crkva, Duga Međa, Josip Juraj Strossmayer, Josip Kozarac, Kapela, Katoličanstvo, Ladislav I. Sveti, Migracija, NK Omladinac Josipovac Punitovački, Nogometno središte Đakovo, Orahovica, Osječko-baranjska županija, Proštenje, Punitovci, Selo, Slavonija, Slovačka, Slovački jezik, Sveti Mihael, Zokov Gaj, 1870., 1881., 1882., 1897., 1923., 2. ŽNL Osječko-baranjska.
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Josipovac Punitovački i Austro-Ugarska · Vidi više »
Đakovačko-osječka nadbiskupija
Đakovačko-osječka nadbiskupija, do 18. lipnja 2008. Đakovačka i Srijemska biskupija (punog imena Đakovačka ili Bosanska i Srijemska biskupija), nadbiskupija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Josipovac Punitovački i Đakovačko-osječka nadbiskupija · Vidi više »
Đakovo
Đakovo je grad u istočnoj Hrvatskoj, koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Josipovac Punitovački i Đakovo · Vidi više »
Biskup
Sveti Ambrozije, milanski biskup Biskup (grč. epískopos: nadzornik, pazitelj).
Novi!!: Josipovac Punitovački i Biskup · Vidi više »
Crkva
Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.
Novi!!: Josipovac Punitovački i Crkva · Vidi više »
Duga Međa
Duga Međa je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Zdenci, Virovitičko-podravska županija.
Novi!!: Josipovac Punitovački i Duga Međa · Vidi više »
Josip Juraj Strossmayer
Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 4. veljače 1815. – Đakovo, 8. travnja 1905.), bio je hrvatski biskup, teolog, političar, utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija te pisac i mecena.
Novi!!: Josipovac Punitovački i Josip Juraj Strossmayer · Vidi više »
Josip Kozarac
Josip Kozarac (Vinkovci, 18. ožujka 1858. – Koprivnica, 21. kolovoza 1906.), hrvatski je prozaist – novelist, romanopisac, pjesnik, pisac pripovijetki i polemičar, diplomirani inženjer šumarstva, jedan od najpoznatijih hrvatskih šumara.
Novi!!: Josipovac Punitovački i Josip Kozarac · Vidi više »
Kapela
romanička crkva u Gackoj), Brinje. Kapela je termin koji se koristi za manju crkvenu građevinu, obično ovisnu o nekoj većoj župnoj crkvi.
Novi!!: Josipovac Punitovački i Kapela · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Josipovac Punitovački i Katoličanstvo · Vidi više »
Ladislav I. Sveti
Ladislav I. poznat i kao sveti Ladislav (mađarski I. László ili Ladislav I. Arpadović; Poljska, o. 1040. – Nitra, Slovačka, 29. srpnja 1095.), mađarski kralj (1077. – 1095.) iz dinastije Arpadovića.
Novi!!: Josipovac Punitovački i Ladislav I. Sveti · Vidi više »
Migracija
Migracija (lat. migratio "seoba", "putovanje") ima više značenja.
Novi!!: Josipovac Punitovački i Migracija · Vidi više »
NK Omladinac Josipovac Punitovački
NK Omladinac je nogometni klub iz Josipovca Punitovačkog.
Novi!!: Josipovac Punitovački i NK Omladinac Josipovac Punitovački · Vidi više »
Nogometno središte Đakovo
'''Nogometno središte Đakovo''', Matije Gupca 13, 31400 Đakovo Nogometno središte Đakovo osnovano je odlukom Županijskog nogometnog saveza Osječko-baranjske županije, te je registrirano kao udruga i ima status pravne osobe.
Novi!!: Josipovac Punitovački i Nogometno središte Đakovo · Vidi više »
Orahovica
Orahovica je grad u Hrvatskoj, u Virovitičko-podravskoj županiji.
Novi!!: Josipovac Punitovački i Orahovica · Vidi više »
Osječko-baranjska županija
Osječko-baranjska županija je jedna od dvadeset hrvatskih županija, smještena je na istoku Hrvatske.
Novi!!: Josipovac Punitovački i Osječko-baranjska županija · Vidi više »
Proštenje
Moravaskoj Slovačkoj (Češka) Proštenje je misno slavlje vezano za crkvu i crkvene blagdane, može se definirati kao okupljanje puka uz crkvenu proslavu ili procesiju.
Novi!!: Josipovac Punitovački i Proštenje · Vidi više »
Punitovci
Punitovci su općina u Hrvatskoj, u Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Josipovac Punitovački i Punitovci · Vidi više »
Selo
Južnoj Češkoj Selo Selo je uz grad jedno od dva osnovna tipa ljudskih naselja.
Novi!!: Josipovac Punitovački i Selo · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Josipovac Punitovački i Slavonija · Vidi više »
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.
Novi!!: Josipovac Punitovački i Slovačka · Vidi više »
Slovački jezik
Slovački jezik (sl. slovenský jazyk ili slovenčina; ISO 639-3: slk) službeni je jezik Slovačke Republike, koji ima oko 5.019.950 govornika, poglavito u Slovačkoj (4.610.000; popis 2001.); 193.000 u Češkoj (popis 2001.); 11.800 u Mađarskoj (popis 2001.); 80.000 u Srbiji (Vojvodina; W. Brown, 1996.). Slovački se, kao skupina dijalekata, izdvojio iz kasnoga praslavenskoga još u 10. stoljeće.
Novi!!: Josipovac Punitovački i Slovački jezik · Vidi više »
Sveti Mihael
Sveti Mihael (Mihovil, Mihajlo), prema biblijskoj tradiciji, arkanđeo koji se u Bibliji spominje pet puta.
Novi!!: Josipovac Punitovački i Sveti Mihael · Vidi više »
Zokov Gaj
Zokov Gaj je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Zdenci, Virovitičko-podravska županija.
Novi!!: Josipovac Punitovački i Zokov Gaj · Vidi više »
1870.
Bez opisa.
Novi!!: Josipovac Punitovački i 1870. · Vidi više »
1881.
Bez opisa.
Novi!!: Josipovac Punitovački i 1881. · Vidi više »
1882.
Bez opisa.
Novi!!: Josipovac Punitovački i 1882. · Vidi više »
1897.
Bez opisa.
Novi!!: Josipovac Punitovački i 1897. · Vidi više »
1923.
Bez opisa.
Novi!!: Josipovac Punitovački i 1923. · Vidi više »
2. ŽNL Osječko-baranjska
2.
Novi!!: Josipovac Punitovački i 2. ŽNL Osječko-baranjska · Vidi više »
