Brže od pregledniku!
156 odnosi: Austrija, Austrijsko primorje, Austro-ugarska kruna, Austro-ugarska nagodba, Austrougarska ratna mornarica, Austrougarska vojska, Štajerska (austrijska savezna zemlja), Češka (povijesna pokrajina), Češka Šleska, Češki jezik, Čehoslovačka, Černovci, Česi, Banatska Republika, Beč, Berlinski kongres, Bošnjaci, Bosna i Hercegovina, Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj, Bregenz, Brno, Budimpešta, Bukovina, Car, Carski i kraljevski, Carstva, Cislajtanija, Demokratska Republika Mađarska, Donja Austrija, Država Slovenaca, Hrvata i Srba, Državno područje, Druga Poljska Republika, Franjo Josip I., Furlanski jezik, Galicija (srednja Europa), Gornja Austrija, Gott erhalte Franz den Kaiser, Graz, Gulden, Habsburg, Hrvati, Hrvatska pod Habsburzima, Hrvatski jezik, Hrvatsko-ugarska nagodba, Innsbruck, Islam, Istrorumunjski jezik, Jidiš, Josip Jelačić, Karlo I. Austrijski, ..., Karpatski romski jezik, Katoličanstvo, Kina, Klagenfurt, Koruška (austrijska savezna zemlja), Kraljevina Dalmacija, Kraljevina Italija, Kraljevina Srbija, Kraljevina Ugarska, Kranjska, Ladinski jezik, Latinski jezik, Lavov, Linz, Litava (rijeka), Ljubljana, Mađari, Mađarska, Mađarski jezik, Monarhija, Moravska, Musliman, Nijemci, Njemačka Austrija, Njemački jezik, Njemački savez, Novi vijek, Opava, Pariška mirovna konferencija 1919., Poljaci, Poljska, Poljski jezik, Prag, Pravoslavlje, Predsjednik vlade, Protestantizam, Pruska, Prvi svjetski rat, Raspad Austro-Ugarske, Realna unija, Rijeka, Rumunji, Rumunjski jezik, Rusini, Rusinski jezik, Ruski jezik, Rusko Carstvo, Saint-germainski ugovor, Salzburg, Salzburg (austrijska savezna zemlja), Sarajevo, Sarajevski atentat, Slaveni, Slovački jezik, Slovaci, Slovenci, Slovenski jezik, Srbi, Srednja Europa, Srpanjski ultimatum, Srpski jezik, Talijani, Talijanski iredentizam, Talijanski jezik, Tianjin, Tirol, Trianonski ugovor, Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, Trst, Ujedinjenje Italije, Ukrajinci, Ukrajinska Narodna Republika, Ukrajinski jezik, Višenarodna država, Vorarlberg, Zadar, Zagreb, Zemlje Krune sv. Stjepana, 10. rujna, 13. srpnja, 15. ožujka, 1867., 1868., 1871., 1878., 1892., 1900-ih, 1901., 1906., 1907., 1910., 1914., 1916., 1917., 1918., 1919., 1920., 23. srpnja, 28. lipnja, 28. srpnja, 29. listopada, 29. svibnja, 31. listopada, 31. prosinca, 4. lipnja, 8. lipnja. Proširite indeks (106 više) »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Austro-Ugarska i Austrija · Vidi više »
Austrijsko primorje
Austrijsko Primorje (njem. Österreichisches Küstenland, tal. Litorale Austriaco, slo. Avstrijsko primorje) ili Küstenland (Litorale, Primorska), krunska zemlja (Kronland) unutar Austrijskog Carstva (kasnije Austro-Ugarske) od 1813.
Novi!!: Austro-Ugarska i Austrijsko primorje · Vidi više »
Austro-ugarska kruna
Kruna ili korona (njem. Österreichisch-ungarische Krone, mađ. osztrák-magyar korona ili češ. rakousko-uherská koruna) je bila službeno sredstvo plaćanja Austro-Ugarske Monarhije od 1892.
Novi!!: Austro-Ugarska i Austro-ugarska kruna · Vidi više »
Austro-ugarska nagodba
Zastava Austro-Ugarske Monarhije (1869. – 1918.) Austro-ugarska nagodba (njemački: Ausgleich, mađarski: kiegyezés) odnosi se na dogovor iz 1867. godine, kojim je utemeljena Dvojna ili Austro-Ugarska Monarhija.
Novi!!: Austro-Ugarska i Austro-ugarska nagodba · Vidi više »
Austrougarska ratna mornarica
Austrougarska ratna mornarica bila je pomorski dio oružanih snaga Austro-Ugarske Monarhije.
Novi!!: Austro-Ugarska i Austrougarska ratna mornarica · Vidi više »
Austrougarska vojska
Austrougarska vojska bila je kopnena sastavnica oružanih snaga Austro-Ugarske od 1867.
Novi!!: Austro-Ugarska i Austrougarska vojska · Vidi više »
Štajerska (austrijska savezna zemlja)
Štajerska (njemački: Steiermark) je savezna zemlja (Bundesland) Republike Austrije.
Novi!!: Austro-Ugarska i Štajerska (austrijska savezna zemlja) · Vidi više »
Češka (povijesna pokrajina)
Češka, ponekad i Bohemija (češki: Čechy; njem. Böhmen) povijesna je pokrajina koja, zajedno s Moravskom i dijelom Šleske čini najveći dio današnje Češke Republike.
Novi!!: Austro-Ugarska i Češka (povijesna pokrajina) · Vidi više »
Češka Šleska
Češka Šleska, nekoć Moravska Šleska i Austrijska Šleska (češki: České Slezsko, Moravské Slezsko, Rakouské Slezsko), a od 1918. do 1945. i Sudetska Šleska, povijesna je pokrajina koja zajedno s Češkom i Moravskom čini današnju Češku Republiku.
Novi!!: Austro-Ugarska i Češka Šleska · Vidi više »
Češki jezik
Češki jezik (ISO 639-3: ces; čeština ili český jazyk) je nacionalni jezik Češke, gdje ga govori oko 9 250 000 ljudi (popis iz 2001. godine).
Novi!!: Austro-Ugarska i Češki jezik · Vidi više »
Čehoslovačka
Čehoslovačka je bila srednjoeuropska država nastala kao državna zajednica Češke i Slovačke, a postojala je od 1918. do 1939. te od 1945. do 1992. godine.
Novi!!: Austro-Ugarska i Čehoslovačka · Vidi više »
Černovci
Černovci, Černjivci ili Černivci (ukr. Чернівці, rus. Черновцы;, njem. Czernowitz, rum. Cernăuţi) je grad u zapadnoj Ukrajini središte Černjivecke oblasti.
Novi!!: Austro-Ugarska i Černovci · Vidi više »
Česi
Česi su zapadnoslavenski narod nastanjen u Češkoj (9.524.000).
Novi!!: Austro-Ugarska i Česi · Vidi više »
Banatska Republika
Banatska Republika Banatska republika je proglašena 1. studenog 1918. u Temišvaru, po raspadu Austro-Ugarske.
Novi!!: Austro-Ugarska i Banatska Republika · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Austro-Ugarska i Beč · Vidi više »
Berlinski kongres
Berlinski kongres je bio skup predstavnika tadašnjih velikih sila Njemačke, Austro-Ugarske, Francuske, Velike Britanije, Italije, Rusije i Osmanskog carstva, koji je pod predsjedanjem Otta von Bismarcka održan od 13. lipnja do 13. srpnja 1878. godine u Berlinu.
Novi!!: Austro-Ugarska i Berlinski kongres · Vidi više »
Bošnjaci
Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.
Novi!!: Austro-Ugarska i Bošnjaci · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Austro-Ugarska i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj
Austro-Ugarska Monarhija započela je svoju vlast nad Bosnom i Hercegovinom zaposjedanjem zemlje 1878.
Novi!!: Austro-Ugarska i Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj · Vidi više »
Bregenz
Bregenz je grad na krajnjem zapadu Austrije od 31.850 stanovnika.
Novi!!: Austro-Ugarska i Bregenz · Vidi više »
Brno
Špilberk Katedrala Brno (češki: Brno; njem. Brünn) je drugi najveći grad u Češkoj.
Novi!!: Austro-Ugarska i Brno · Vidi više »
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Novi!!: Austro-Ugarska i Budimpešta · Vidi više »
Bukovina
'''Grb Bukovine''' '''Grb pokrajine Bukovine unutar Austro-Ugarske''' '''Zastava Bukovine u Austro-Ugarskoj''' '''Položaj Bukovine u današnjoj Rumunjskoj i Ukrajini''' '''Etnički sastav Bukovine''' '''Podijela Bukovine 1940. godine između SSSR-a i Rumunjske''' Bukovina (ukrajinski: Буковина/Bukovyna, rumunjski: Bucovina, njemački: Bukowina) je povijesna pokrajina smještena na granici Rumunjske i Ukrajine.
Novi!!: Austro-Ugarska i Bukovina · Vidi više »
Car
Austrijska carska kruna Car (od lat. caesar) je vladar, odnosno državni poglavar u državi koja je po državnom uređenju carstvo.
Novi!!: Austro-Ugarska i Car · Vidi više »
Carski i kraljevski
Oznaka vojne postrojbe u Austro-Ugarskoj monarhiji 1900. godine Grb 1915. – 1918. Carski i kraljevski ili K.u.K. skraćeno od njem. Kaiserlich und Königlich ili u prijevodu na hrvatski, carski i kraljevski (c. i k.) je povijesni pojam koji se odnosi na Austro-Ugarsku (austro-ugarsku monarhiju) od 1867. do 1918. Sve javne institucije u Austro-Ugarskoj (austro-ugarskoj monarhiji) su imale ispred imena i prefiks k.u.k.
Novi!!: Austro-Ugarska i Carski i kraljevski · Vidi više »
Carstva
Svijet 1910 g., pod dominacijom kolonijalnih carstva Carstva su države golemoga prostranstva kojima vlada samo jedan vladar.
Novi!!: Austro-Ugarska i Carstva · Vidi više »
Cislajtanija
Cislajtanija (arh. Cislitvanija, njem. Cisleithanien) bio je neslužbeni naziv za austrijske zemlje u Austro-Ugarskoj (do 1915. Die im Reichsrat vertretenen Königreiche und Länder – Zemlje i kraljevine zastupane u Carevinskom vijeću, 1915. – 1918. Österreichische Länder – Austrijske zemlje). Nakon Austro-ugarske nagodbe 1867. zemlje s austrijske (lijeve) strane rijeke Litave (njem. Leitha), pogranične desne pritoke Dunava, neslužbeno se nazivaju Cislajtanija (zemlja s ove strane Lajte), a ugarske zemlje preko rijeke se nazivaju ''Translajtanija'' (zemlja preko Lajte).
Novi!!: Austro-Ugarska i Cislajtanija · Vidi više »
Demokratska Republika Mađarska
Demokratska Republika Mađarska bila je nezavisna republika proglašena nakon raspada Austro-Ugarske Monarhije 1918.
Novi!!: Austro-Ugarska i Demokratska Republika Mađarska · Vidi više »
Donja Austrija
Donja Austrija (njem. Niederösterreich), stari naziv: Krunsko vojvodstvo Austrija niže od rijeke Enns (njem. Erzherzogtum Österreich unter der Enns), austrijska je savezna zemlja.
Novi!!: Austro-Ugarska i Donja Austrija · Vidi više »
Država Slovenaca, Hrvata i Srba
Država Slovenaca, Hrvata i Srba (Država SHS) proglašena je 29. listopada 1918., istodobno kada je Hrvatski sabor raskinuo sve državno-pravne veze s Austro-Ugarskom.
Novi!!: Austro-Ugarska i Država Slovenaca, Hrvata i Srba · Vidi više »
Državno područje
Državno područje ili državni teritorij je ukupnost prostora (jedinstvenog ili u više međusobno odvojenih dijelova, kao npr. eksklave) koji potpadaju pod suverenitet jedne države.
Novi!!: Austro-Ugarska i Državno područje · Vidi više »
Druga Poljska Republika
Druga Poljska Republika 1939. Druga Poljska Republika 1922. – 1939. Šleskog ustanka Józef Piłsudski, predsjednik Poljske Druga Poljska Republika, Druga Poljska Zajednica ili međuratna Poljska je poljska država koja je postojala između Prvog i Drugog svjetskog rata, u tom razdoblju Poljaci su vratili svoju nezavisnost.
Novi!!: Austro-Ugarska i Druga Poljska Republika · Vidi više »
Franjo Josip I.
Franjo Josip I. (Schönbrunn, Beč, 18. kolovoza 1830. – Schönbrunn, Beč, 21. studenoga 1916.), austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj (1848. – 1916.).Francis Joseph.
Novi!!: Austro-Ugarska i Franjo Josip I. · Vidi više »
Furlanski jezik
Furlanski jezik (friulski; furl. lenghe furlane; ISO 639-3: fur), jedan od retoromanskih jezika kojim govori oko 794 000 (2000.) Friuli ili Furlana u švicarskom kantonu Graubündenu i talijanskim provincijama Udinama, Pordenonu i Goriziji u talijanskoj autonomnoj regiji Furlaniji, Veneciji i Julijskoj krajini, u njihovu jeziku Friûl-Vignesie Julie.
Novi!!: Austro-Ugarska i Furlanski jezik · Vidi više »
Galicija (srednja Europa)
Karta Galicije 1836. godine Galicija, ili prema izvornom nazivu Galičina odnosno Haličina (ukr. Галичина (Halyčyna/Galičina), polj. Galicja, rus. Галиция (Galicija), njem. Galizien, mađ. Halics, češ. Halič), zemljopisna je regija u istočnom dijelu srednje Europe, smještena između zapadne Ukrajine i istočne Poljske.
Novi!!: Austro-Ugarska i Galicija (srednja Europa) · Vidi više »
Gornja Austrija
Gornja Austrija (njemački: Oberösterreich, stari naziv: Erzherzogtum Österreich ob der Enns) je savezna zemlja Republike Austrije.
Novi!!: Austro-Ugarska i Gornja Austrija · Vidi više »
Gott erhalte Franz den Kaiser
Gott erhalte Franz den Kaiser ili Bože, čuvaj Cara Franju (znana kao i Carevka, Kaiserhymne te Volkshymne) bila je osobna himna cara Svetog Rimskog Carstva (Franje II.) i Habsburške Monarhije od 1797. godine, Austrijskog Carstva od njegovog osnutka 1804. te službena himna Austro-Ugarske Monarhije od njenog osnutka 1867. godine.
Novi!!: Austro-Ugarska i Gott erhalte Franz den Kaiser · Vidi više »
Graz
Graz (hrvatski: Gradac, Štajerski Gradac,Joško Kovačić:, Prilozi povijesti otoka Hvara, Vol.XII br.1. studenoga 2014.., str. 238. slovenski: Gradec), statutarni i drugi grad po stanovništvu i veličini u Austriji.
Novi!!: Austro-Ugarska i Graz · Vidi više »
Gulden
* arupski gulden, valuta Arube.
Novi!!: Austro-Ugarska i Gulden · Vidi više »
Habsburg
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.
Novi!!: Austro-Ugarska i Habsburg · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Austro-Ugarska i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska pod Habsburzima
Ovo je pregledan članak o dugom razdoblju hrvatske povijesti (1527. – 1918.). Detaljnije informacije su u zasebnim člancima. Sisačke bitke 1593. godine Iako već od kraja 14.
Novi!!: Austro-Ugarska i Hrvatska pod Habsburzima · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Austro-Ugarska i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatsko-ugarska nagodba
Hrvatsko-ugarska nagodba te članak 66., tzv. riječka krpica Hrvatsko-ugarska nagodba je sporazum izaslanstva Hrvatskog sabora i Ugarskog sabora, sklopljen 1868. godine, kojim je uređen položaj Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije i Kraljevine Ugarske unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije i ustroj središnje vlasti u Hrvatskoj temeljem kojega su Ugarski i Hrvatski sabor donijeli odgovarajuće zakone.
Novi!!: Austro-Ugarska i Hrvatsko-ugarska nagodba · Vidi više »
Innsbruck
Innsbruck je grad u Austriji, glavni grad pokrajine Tirol.
Novi!!: Austro-Ugarska i Innsbruck · Vidi više »
Islam
Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.
Novi!!: Austro-Ugarska i Islam · Vidi više »
Istrorumunjski jezik
Istrorumunjski jezik (ISO 639-3: ruo) jezik istočnoromanske skupine, kojim na sjeveru Istre u nekoliko sela, poglavito Žejane, Lanišće i Šušnjevica danas govori nekoliko stotina Ćiribiraca (555 do 1500; 1994).
Novi!!: Austro-Ugarska i Istrorumunjski jezik · Vidi više »
Jidiš
Jidiš (heb. ייִדיש, Jiddisch; ISO 639-3: yid) jedna od dvije podskupine visokonjemačkih jezika kojim govori oko četiri milijuna Židova širom svijeta, poglavito u Izraelu i Njemačkoj.
Novi!!: Austro-Ugarska i Jidiš · Vidi više »
Josip Jelačić
Josip Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19.
Novi!!: Austro-Ugarska i Josip Jelačić · Vidi više »
Karlo I. Austrijski
Karlo IV. (hrv. Karlo Franjo Josip Ludovik Hubert Juraj Oton Marija Habsburško-Lotarinški, njem. Karl Franz Joseph Ludwig Hubert Georg Otto Maria von Habsburg-Lothringen, engl. Charles Francis Joseph Louis Hubert George Otto Mary of Habsburg-Lorraine, mađ. IV. Károly ili Habsburg-Lotaringiai Károly Ferenc József Lajos Hubert György Mária, tal. Carlo Francesco Ludovico Giorgio Ottone Maria d'Asburgo Lorena, polj. Karol Franciszek Józef Ludwik Hubert Jerzy Otto Maria Habsbursko-Lotaryński, ukr. Карл І Франц Йосиф; Persenbeug, 17. kolovoza 1887. - Funchal, Madeira, 1. travnja 1922.), posljednji austrijski car i ugarsko-hrvatski kralj (kao Karlo IV.). Vladao je od 1916. do 1918. U Katoličkoj Crkvi štuje se kao blaženi Karlo s pridjevom zemalja (austrijski, ugarski, hrvatski, češki).
Novi!!: Austro-Ugarska i Karlo I. Austrijski · Vidi više »
Karpatski romski jezik
minijatura Karpatski romski jezik (ISO 639-3: rmc; bashaldo, romungro), jedan od sedam romskih jezika, kojim govori preko 472 000 ljudi u srednjoj i istočnoj Europi, poglavito u Češkoj (380 000; 2001 popis); 89 900 u Slovačkoj (2001 popis; etničke grupe Sárvika Romá i Ungrike Romá), a ostali u Poljskoj, Rumunjskoj i Ukrajini (etnička grupa Ungrike Romá).
Novi!!: Austro-Ugarska i Karpatski romski jezik · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Austro-Ugarska i Katoličanstvo · Vidi više »
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Novi!!: Austro-Ugarska i Kina · Vidi više »
Klagenfurt
Klagenfurt (hrv. Celovac, slov. Celovec) je statutarni grad u Austriji, i glavni grad savezne države Koruške.
Novi!!: Austro-Ugarska i Klagenfurt · Vidi više »
Koruška (austrijska savezna zemlja)
Koruška (njem. Kärnten, slo. Koroška) je najjužnija savezna zemlja Republike Austrije.
Novi!!: Austro-Ugarska i Koruška (austrijska savezna zemlja) · Vidi više »
Kraljevina Dalmacija
Kraljevina Dalmacija (njem. Königreich Dalmatien) bila je krunska zemlja u Austrijskom Carstvu (1815. – 1867.) i Austro-Ugarskoj (1867. – 1918.). Austro-ugarskom nagodbom 1867.
Novi!!: Austro-Ugarska i Kraljevina Dalmacija · Vidi više »
Kraljevina Italija
Kraljevina Italija (tal. Regno d'Italia) bila je država koja je nastala 1861. godine ujedinjenjem Italije.
Novi!!: Austro-Ugarska i Kraljevina Italija · Vidi više »
Kraljevina Srbija
Kraljevina Srbija obuhvaća povijesno razdoblje od 1882.
Novi!!: Austro-Ugarska i Kraljevina Srbija · Vidi više »
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Novi!!: Austro-Ugarska i Kraljevina Ugarska · Vidi više »
Kranjska
Grb Kranjskoga vojvodstva Sveučilišta u Ljubljani Slovenske povijesne zemlje: Kranjska s Gorenjskom (2a), Notranjskom (2b) i Dolenjskom (2c) Kranjska (lat. Carniola; njem. Krain) povijesna je slovenska pokrajina koja se prostirala od Karavanki na sjeveru do Kupe na jugu.
Novi!!: Austro-Ugarska i Kranjska · Vidi više »
Ladinski jezik
Jezici Južnog Tirola - Ladinski jezik označen plavom bojom Ladinski jezik (ladin; ISO 639-3: lld), jezik Ladina, malene etničke grupe u sjeveroistočnoj Italiji.
Novi!!: Austro-Ugarska i Ladinski jezik · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Austro-Ugarska i Latinski jezik · Vidi više »
Lavov
LavovŠkolski atlas, Alpha, Zagreb, 2007.,, str.
Novi!!: Austro-Ugarska i Lavov · Vidi više »
Linz
Linz je statutarni grad u Austriji.
Novi!!: Austro-Ugarska i Linz · Vidi više »
Litava (rijeka)
Litava ili Lajta (arh. Litva, njemački Leitha,mađarski Lajta) je oko 180 km duga rijeka u srednjoj Europi.
Novi!!: Austro-Ugarska i Litava (rijeka) · Vidi više »
Ljubljana
Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.
Novi!!: Austro-Ugarska i Ljubljana · Vidi više »
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Novi!!: Austro-Ugarska i Mađari · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Austro-Ugarska i Mađarska · Vidi više »
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Novi!!: Austro-Ugarska i Mađarski jezik · Vidi više »
Monarhija
Monarhije su označene plavo Monarhija (preko francuskog monarchie iz grčkog monarchia – isključiva vladavina), uz republiku drugi osnovni oblik vladavine.
Novi!!: Austro-Ugarska i Monarhija · Vidi više »
Moravska
Moravska (češki i slovački: Morava, mađ. Morvaország; polj. Morawy; njem. Mähren) povijesna je pokrajina, a ime je dobila po rijeci Moravi, koja izvire u sjeverozapadnom dijelu ove pokrajine.
Novi!!: Austro-Ugarska i Moravska · Vidi više »
Musliman
Slika pod nazivom ''Molitva u Kairu'' iz 1865. godine francuskog slikara Jean-Léon Gérômea koja prikazuje muslimane tijekom molitve. Musliman je sljedbenik religije islama.
Novi!!: Austro-Ugarska i Musliman · Vidi više »
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Novi!!: Austro-Ugarska i Nijemci · Vidi više »
Njemačka Austrija
Republika Njemačka Austrija (njemački: Republik Deutschösterreich ili Deutsch-Österreich) stvorena je nakon Prvoga svjetskog rata na području gdje je većinski živjelo stanovništvo koje je govorilo njemački na području Austro-Ugarske bez Kraljevine Ugarske koja je postala Mađarska Demokratska Republika 1918.
Novi!!: Austro-Ugarska i Njemačka Austrija · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Austro-Ugarska i Njemački jezik · Vidi više »
Njemački savez
Njemačka konfederacija ili Njemački savez (njem. Deutscher Bund) bio je konfederacija 39 suverenih država Srednje Europe s pretežno njemačkim govornim područjem.
Novi!!: Austro-Ugarska i Njemački savez · Vidi više »
Novi vijek
Novi vijek je razdoblje u ljudskoj povijesti.
Novi!!: Austro-Ugarska i Novi vijek · Vidi više »
Opava
Opava (njemački: Troppau, šleski: Uopawa, donjošleski:Tropp, poljski Opawa, latinski: Oppavia) je grad u sjeveroistočnoj Češkoj u Moravsko-šleskoj pokrajini.
Novi!!: Austro-Ugarska i Opava · Vidi više »
Pariška mirovna konferencija 1919.
David Lloyd George, Vittorio Orlando, Georges Clemenceau i Woodrow Wilson. Pariška mirovna konferencija 1919. godine je bila konferencija koju su organizirali pobjednici u Prvom svjetskom ratu kako bi ustanovili mirovne sporazume između Saveznika i poraženih Središnjih sila.
Novi!!: Austro-Ugarska i Pariška mirovna konferencija 1919. · Vidi više »
Poljaci
Poljaci (pol. Polacy) su narod iz grupe Zapadnih Slavena, nastanjen na jugu od planinskih područja Sudeta i Karpata preko Sjeverne Europske Nizine na sjever do Baltičkog mora.
Novi!!: Austro-Ugarska i Poljaci · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Austro-Ugarska i Poljska · Vidi više »
Poljski jezik
Klasifikacija narječja poljskog jezikaPoljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3: pol) je službeni jezik Republike Poljske.
Novi!!: Austro-Ugarska i Poljski jezik · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: Austro-Ugarska i Prag · Vidi više »
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Novi!!: Austro-Ugarska i Pravoslavlje · Vidi više »
Predsjednik vlade
Ujedinjenog Kraljevstva Predsjednik vlade, često i premijer (od fran. premier ministre - prvi ministar, jer je naslov prvi ponio 1624. kardinal Richelieu, engleski prime minister), prvi je čovjek vlade.
Novi!!: Austro-Ugarska i Predsjednik vlade · Vidi više »
Protestantizam
Protestantizam je općeniti naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.
Novi!!: Austro-Ugarska i Protestantizam · Vidi više »
Pruska
Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16.
Novi!!: Austro-Ugarska i Pruska · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Austro-Ugarska i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Raspad Austro-Ugarske
Austro-Ugarska je naziv Habsburške Monarhije od Austro-ugarske nagodbe 1867.
Novi!!: Austro-Ugarska i Raspad Austro-Ugarske · Vidi više »
Realna unija
Realna unija je veza više država koje imaju zajedničkog vladara.
Novi!!: Austro-Ugarska i Realna unija · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Austro-Ugarska i Rijeka · Vidi više »
Rumunji
Rumunji romanski narod srodan Moldavcima i Vlasima naseljen poglavito u Rumunjskoj i Moldaviji.
Novi!!: Austro-Ugarska i Rumunji · Vidi više »
Rumunjski jezik
Rumunjski jezik (ISO 639-3: ron; točnije, dačkorumunjski) najrašireniji je i, po broju govornika, najveći jezik grane istočnoromanskih jezika.
Novi!!: Austro-Ugarska i Rumunjski jezik · Vidi više »
Rusini
Grb Rusina Područja s kojih su Rusini doselili u današnju Hrvatsku Drvena crkva iz muzeja na otvorenom Drvena crkva Rusina Muzej na otvorenom Narodna nošnja iz Petrovaca Rusinska kuća Rusinska kuća Rusinski vez Rusinski vez Rusinski vez Sokolski slet Uskrsna hrana: sirac i uskrsni kruh Rusini (Rusnaci, Ruteni), maleni narod iz grupe Istočnih Slavena čija se stara postojbina nalazila u Zakarpatju, odnosno dijelu Ukrajine, na granici s Poljskom, Slovačkom, Mađarskom i Rumunjskom.
Novi!!: Austro-Ugarska i Rusini · Vidi više »
Rusinski jezik
Poljsko-rusinski natpis Rusinski jezik (ponegdje se navodi kao istočnorusinski; ISO 639-3: rue) je jezik koji se uglavnom govori u zapadnoj Ukrajini, kao i u susjednim regijama Slovačke i Poljske.
Novi!!: Austro-Ugarska i Rusinski jezik · Vidi više »
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Novi!!: Austro-Ugarska i Ruski jezik · Vidi više »
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Novi!!: Austro-Ugarska i Rusko Carstvo · Vidi više »
Saint-germainski ugovor
Bosna i Hercegovina 1914. godine Saint-germainski ugovor ugovor između Republike Austrije i zemalja pobjednica u Prvom svjetskom ratu (Velika Britanija, Francuska, Italija, SAD, Japan i dr.), potpisan 10.
Novi!!: Austro-Ugarska i Saint-germainski ugovor · Vidi više »
Salzburg
Pročelje katedrale Salzburg (bavarski: ili Solnograd, statutarni grad u Austriji i središte istoimene savezne države. Četvrti je po veličini grad u Austriji, a nalazi se na granici s Njemačkom. U starim hrvatskim izvorima naziva ga se Solnograd, a tim ga imenom i danas nazivaju Hrvati iz Gradišća u svojim medijima. U okolici Salzburga nalaze se rudnici soli, koji su se eksploatirali do 1989., kada su zatvoreni. Oni su danas jedna od turističkih atrakcija. Hrvatski (i slovenski) naziv za taj grad je Solnograd jer njemačka riječ "salz" znači "sol". Ime grada u doslovnom prijevodu znači "dvorac ili tvrđava od soli" Stari grad Salzburg (Altstadt), u svijetu poznat po svojoj baroknoj arhitekturi, smatra se jednim od najbolje očuvanih gradova sjeverno od Alpa. Od 1996. stari dio Salzburga upisan je na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi. Salzburg su zbog arhitekture u prošlosti često nazivali i njemačkim Rimom. Današnji izgled grada datira iz 16., 17. i 18. stoljeća kad je započeta transformacija iz srednjovjekovnog u barokni grad. Salzburg je ujedno i rodni grad W. A. Mozarta i grad u kojemu je proveo svoje rano djetinjstvo.
Novi!!: Austro-Ugarska i Salzburg · Vidi više »
Salzburg (austrijska savezna zemlja)
Salzburg (bavarski: Soizburg) je austrijska savezna zemlja.
Novi!!: Austro-Ugarska i Salzburg (austrijska savezna zemlja) · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Austro-Ugarska i Sarajevo · Vidi više »
Sarajevski atentat
Oko pet minuta prije atentata, 28. lipnja 1914. Sarajevski atentat poslužio je kao povod za izbijanje Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Austro-Ugarska i Sarajevski atentat · Vidi više »
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Novi!!: Austro-Ugarska i Slaveni · Vidi više »
Slovački jezik
Slovački jezik (sl. slovenský jazyk ili slovenčina; ISO 639-3: slk) službeni je jezik Slovačke Republike, koji ima oko 5.019.950 govornika, poglavito u Slovačkoj (4.610.000; popis 2001.); 193.000 u Češkoj (popis 2001.); 11.800 u Mađarskoj (popis 2001.); 80.000 u Srbiji (Vojvodina; W. Brown, 1996.). Slovački se, kao skupina dijalekata, izdvojio iz kasnoga praslavenskoga još u 10. stoljeće.
Novi!!: Austro-Ugarska i Slovački jezik · Vidi više »
Slovaci
Slovaci su zapadnoslavenski narod nastanjen u Slovačkoj (4,203.000), i u još 16 država, prema UN-ovoj procjeni (2006.), to su: SAD (523.000), Češka (193.000), Srbija (68.000), Rumunjska (33.000), Poljska (25.000), Kanada (22.000), Rusija (15.000), Ukrajina (11.000), Mađarska (10.000), Argentina (8.100), Australija (5.100), Hrvatska (5.000), Brazil (3.500), Urugvaj (3.400), Slovenija (2.000), Švedska (1.000).
Novi!!: Austro-Ugarska i Slovaci · Vidi više »
Slovenci
Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.
Novi!!: Austro-Ugarska i Slovenci · Vidi više »
Slovenski jezik
Slovenski jezik (ISO 639-3: slv) je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi: 1 730 000 u Sloveniji (popis 1991.), gdje je službeni jezik, te u Austriji (oko 18 000 u Koruškoj i Štajerskoj; popis), Italiji (oko 100 000 u Trstu, Gorici, Beneškoj Sloveniji, Reziji i Kanalskoj dolini), Mađarskoj (3190; popis iz 2001.) i Hrvatskoj (11 800 – 13 100).
Novi!!: Austro-Ugarska i Slovenski jezik · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Austro-Ugarska i Srbi · Vidi više »
Srednja Europa
Pregled europskih regija po kriterijima kulturne sličnosti i po državnim granicama Srednja Europa Narodi srednje Europe Srednja Europa je europska regija slabo definiranih granica, između Zapadne, Istočne i Južne Europe.
Novi!!: Austro-Ugarska i Srednja Europa · Vidi više »
Srpanjski ultimatum
austrougarskog veleposlanstva u Beogradu, u kojem je umro ruski veleposlanik Nikolaj Hartvig, Srpanjski ultimatum bio je ultimatum upućen vladi Kraljevine Srbije 23. srpnja (10. srpnja po julijanskome kalendaru) 1914. godine, nakon Sarajevskog atentata.
Novi!!: Austro-Ugarska i Srpanjski ultimatum · Vidi više »
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.
Novi!!: Austro-Ugarska i Srpski jezik · Vidi više »
Talijani
Talijani su jedan od najznačajnijih romanskih naroda nastanjen danas u Italiji i susjednim europskim i prekomorskim zemljama, osobito u Francuskoj, SAD-u i Argentini.
Novi!!: Austro-Ugarska i Talijani · Vidi više »
Talijanski iredentizam
Talijanske granice po zamislima iredentista. Ružičasto su granice italije nakon 1. svjetskog rata, a ljubičasto te točkasto-zeleno teritoriji na koje su polagali "pravo" Talijanski iredentizam ("Italia Irredenta") je naziv talijanskog nacionalnog pokreta iz 19.
Novi!!: Austro-Ugarska i Talijanski iredentizam · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Austro-Ugarska i Talijanski jezik · Vidi više »
Tianjin
Tianjin (kineski: 天津, pinyin: Tiānjīn; doslovno: „Carski zaljev”), poznat i kao Tjencin (po bivšoj romanizaciji imena kao Tientsin ili T'ien-chin), je grad u Narodnoj Republici Kini.
Novi!!: Austro-Ugarska i Tianjin · Vidi više »
Tirol
Zastava Italije Italija) Tirol (talijanski: Tirolo) je povijesna regija u središnjoj Europi koja se upravno sastoji od austrijske savezne države Tirol (koja se sastoji od Sjevernog i Istočnog Tirola) i talijanske regije Trentino-Južni Tirol.
Novi!!: Austro-Ugarska i Tirol · Vidi više »
Trianonski ugovor
Potpisivanje Trianonskog ugovora Trianonski ugovor potpisan je 4. lipnja 1920. godine u palači Trianon u Versaillesu u Francuskoj, između Saveznika i Mađarske.
Novi!!: Austro-Ugarska i Trianonski ugovor · Vidi više »
Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság, njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije.
Novi!!: Austro-Ugarska i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »
Trst
Trst (tal. Trieste, njem. Triest) je grad i luka u Italiji, u Tršćanskom zaljevu, na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora.
Novi!!: Austro-Ugarska i Trst · Vidi više »
Ujedinjenje Italije
Risorgimento (talijanski) je bio pokret za ujedinjenjem Italije revolucionarnim putem u 19.
Novi!!: Austro-Ugarska i Ujedinjenje Italije · Vidi više »
Ukrajinci
Ukrajinci (ukr. українці / ukrajinci) su jedna od tri istočnoslavenske nacije većinom nastanjene u Ukrajini, Rusiji, Bjelorusiji i susjednim područjima.
Novi!!: Austro-Ugarska i Ukrajinci · Vidi više »
Ukrajinska Narodna Republika
Ukrajinska Narodna Republika (ukr. Українська Народна Республіка); ukrajinska država nastala 17.
Novi!!: Austro-Ugarska i Ukrajinska Narodna Republika · Vidi više »
Ukrajinski jezik
Ukrajinski jezik (ukr. украї́нська мо́ва, ukrayins'ka mova; ISO 639-3: ukr) je po broju govornika drugi slavenski jezik i pripada skupini istočnoslavenskih jezika.
Novi!!: Austro-Ugarska i Ukrajinski jezik · Vidi više »
Višenarodna država
Višenarodna država, višenacionalna država ili multietnička država je naziv za povijesne i suvremene države koje se prostiru po područjima na kojima stanovništvo čine dva ili više naroda odnosno etničkih skupina s različitim kulturama, jezicima, te vjeroispovjestima.
Novi!!: Austro-Ugarska i Višenarodna država · Vidi više »
Vorarlberg
Vorarlberg je jedna od devet saveznih država Republike Austrije.
Novi!!: Austro-Ugarska i Vorarlberg · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Austro-Ugarska i Zadar · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Austro-Ugarska i Zagreb · Vidi više »
Zemlje Krune sv. Stjepana
Zemlje Krune sv.
Novi!!: Austro-Ugarska i Zemlje Krune sv. Stjepana · Vidi više »
10. rujna
10.
Novi!!: Austro-Ugarska i 10. rujna · Vidi više »
13. srpnja
13.
Novi!!: Austro-Ugarska i 13. srpnja · Vidi više »
15. ožujka
15.
Novi!!: Austro-Ugarska i 15. ožujka · Vidi više »
1867.
Bez opisa.
Novi!!: Austro-Ugarska i 1867. · Vidi više »
1868.
Bez opisa.
Novi!!: Austro-Ugarska i 1868. · Vidi više »
1871.
Bez opisa.
Novi!!: Austro-Ugarska i 1871. · Vidi više »
1878.
Bez opisa.
Novi!!: Austro-Ugarska i 1878. · Vidi više »
1892.
Bez opisa.
Novi!!: Austro-Ugarska i 1892. · Vidi više »
1900-ih
Bez opisa.
Novi!!: Austro-Ugarska i 1900-ih · Vidi više »
1901.
1901. (MCMI), prva je godina 20. stoljeća.
Novi!!: Austro-Ugarska i 1901. · Vidi više »
1906.
Bez opisa.
Novi!!: Austro-Ugarska i 1906. · Vidi više »
1907.
Bez opisa.
Novi!!: Austro-Ugarska i 1907. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Austro-Ugarska i 1910. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: Austro-Ugarska i 1914. · Vidi više »
1916.
Bez opisa.
Novi!!: Austro-Ugarska i 1916. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: Austro-Ugarska i 1917. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Austro-Ugarska i 1918. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: Austro-Ugarska i 1919. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Austro-Ugarska i 1920. · Vidi više »
23. srpnja
23.
Novi!!: Austro-Ugarska i 23. srpnja · Vidi više »
28. lipnja
28.
Novi!!: Austro-Ugarska i 28. lipnja · Vidi više »
28. srpnja
28.
Novi!!: Austro-Ugarska i 28. srpnja · Vidi više »
29. listopada
29.
Novi!!: Austro-Ugarska i 29. listopada · Vidi više »
29. svibnja
29.
Novi!!: Austro-Ugarska i 29. svibnja · Vidi više »
31. listopada
31.
Novi!!: Austro-Ugarska i 31. listopada · Vidi više »
31. prosinca
31.
Novi!!: Austro-Ugarska i 31. prosinca · Vidi više »
4. lipnja
4.
Novi!!: Austro-Ugarska i 4. lipnja · Vidi više »
8. lipnja
8.
Novi!!: Austro-Ugarska i 8. lipnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Austro-Ugarska Monarhija, Austro-Ugarsko Carstvo.
