Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Jupiterovi pravilni sateliti

Indeks Jupiterovi pravilni sateliti

Jupiterovi pravilni sateliti su Saturnovi prirodni sateliti u pravilnim progradnim putanjama, uglavnom s vrlo malim ekscentricitetima putanje i inklinacijama prema Jupiterovom ekvatoru.

23 odnosi: Adrasteja (mjesec), Amalteja (mjesec), Ekscentricitet, Ekvator, Europa (mjesec), Galilejanski mjeseci, Galileo Galilei, Ganimed (mjesec), Ija (mjesec), Inklinacija, Jupiter, Jupiterovi nepravilni sateliti, Jupiterovi unutarnji sateliti, Kalista (mjesec), Merkur, Metar, Metida (mjesec), Mikrometeorid, Prirodni satelit, Svemir, Teba (mjesec), Temisto (mjesec), 1610..

Adrasteja (mjesec)

Adrasteja (grč. Αδράστεια) je Jupiterov drugi najbliži poznati satelit.

Novi!!: Jupiterovi pravilni sateliti i Adrasteja (mjesec) · Vidi više »

Amalteja (mjesec)

Amalteja (grč. Αμάλθεια) je treći poznati satelit Jupitera.

Novi!!: Jupiterovi pravilni sateliti i Amalteja (mjesec) · Vidi više »

Ekscentricitet

Ekscentricitet elipse Krajnje pojednostavljeno ekscentricitet bi bilo odstupanje od središta.

Novi!!: Jupiterovi pravilni sateliti i Ekscentricitet · Vidi više »

Ekvator

Karta svijeta s označenim ekvatorom U zemljopisu, ekvator je zamišljena crta gdje se sijeku površina nebeskog tijela (npr. Zemlje) i ravnina okomita na os rotacije tog tijela i na kojoj se nalazi težište tog tijela.

Novi!!: Jupiterovi pravilni sateliti i Ekvator · Vidi više »

Europa (mjesec)

Europa je satelit Jupitera. Kruži oko Jupitera na udaljenosti od 670 900 km. Europin polumjer iznosi 1569 km, a masa 4.80 × 1022kg.

Novi!!: Jupiterovi pravilni sateliti i Europa (mjesec) · Vidi više »

Galilejanski mjeseci

Jupiter s velikom crvenom pjegom i galilejanski mjeseci Galilejanski mjesecima nazivamo četiri Jupiterova mjeseca koje je otkrio Galileo Galilej 7.

Novi!!: Jupiterovi pravilni sateliti i Galilejanski mjeseci · Vidi više »

Galileo Galilei

tijela. Rimskom inkvizicijom. Galileo Galilei, punim imenom Galileo di Vincenzo Bonaiuti de' Galilei (Pisa, 15. veljače 1564. – Arcetri, 8. siječnja 1642.), bio je talijanski matematičar, fizičar, astronom, polihistor i filozof.

Novi!!: Jupiterovi pravilni sateliti i Galileo Galilei · Vidi više »

Ganimed (mjesec)

Ganimed (grč. Γανυμήδης) je sedmi satelit Jupitera i najveći prirodni satelit u Sunčevu sustavu. Kruži oko Jupitera na udaljenosti od 1 070 400 km. Polumjer Ganimeda je 2631 km, a masa 1.48 × 1023kg.

Novi!!: Jupiterovi pravilni sateliti i Ganimed (mjesec) · Vidi više »

Ija (mjesec)

Ija (ili Iona, engl i lat. Io) je satelit Jupitera.

Novi!!: Jupiterovi pravilni sateliti i Ija (mjesec) · Vidi više »

Inklinacija

Inklinacija (lat. inclinatio: naginjanje) može značiti.

Novi!!: Jupiterovi pravilni sateliti i Inklinacija · Vidi više »

Jupiter

Zemlje. Okomit presjek temperature atmosfere ovisno o visini. zemljopisnoj širini (jovigrafske širine). Europa (isto na dnu). Jupiter je planet iz klase plinovitih divova s najvećim promjerom i najvećom masom u Sunčevu sustavu, peti po udaljenosti od Sunca (prosječna udaljenost mu je 778 milijuna kilometara); jednom obiđe Sunce za 11,862 godina.

Novi!!: Jupiterovi pravilni sateliti i Jupiter · Vidi više »

Jupiterovi nepravilni sateliti

Izvan putanja galilejanskih satelita nalazi se u orbiti oko Jupitera još 55 mala satelita u nepravilnim putanjama.

Novi!!: Jupiterovi pravilni sateliti i Jupiterovi nepravilni sateliti · Vidi više »

Jupiterovi unutarnji sateliti

Jupiterovi unutarnji sateliti ili grupa Amalteja je naziv za 4 mala Jupiterova satelita koji kruže vrlo blizu Jupitera, unutar njegovim prstenova.

Novi!!: Jupiterovi pravilni sateliti i Jupiterovi unutarnji sateliti · Vidi više »

Kalista (mjesec)

Kalista je satelit Jupitera. Kruži oko Jupitera na udaljenosti od 1 883 000 km. Polumjer joj iznosi oko 2400 km, a masa 1.08 × 1023 kg. Kalista je, iza Ganimeda i Titana, treći prirodni satelit po veličini u Sunčevu sustavu.

Novi!!: Jupiterovi pravilni sateliti i Kalista (mjesec) · Vidi više »

Merkur

Merkur je planet najbliži Suncu; vrlo izdužene staze, kojoj numerički ekscentricitet iznosi 0,206, pa pokazuje relativistički zakret perihela.

Novi!!: Jupiterovi pravilni sateliti i Merkur · Vidi više »

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Novi!!: Jupiterovi pravilni sateliti i Metar · Vidi više »

Metida (mjesec)

Metida (grčki Μήτις, latinski Metis) je Jupiterov najbliži poznati satelit.

Novi!!: Jupiterovi pravilni sateliti i Metida (mjesec) · Vidi više »

Mikrometeorid

Micrometeoroid pronađen u snijegu na Antarktiku Mikrometeoridi (mikrometeoriti, mikrometeori) su najčešće mikroskopski sitne čestice (mikrosferule) koje zaostane u atmosferi nakon izgaranja meteora.

Novi!!: Jupiterovi pravilni sateliti i Mikrometeorid · Vidi više »

Prirodni satelit

Mjeseci Sunčevog sustava u usporedbi s našim planetom, Zemljom Prirodni satelit je nebesko tijelo koje kruži oko većeg nebeskog tijela, obično planeta.

Novi!!: Jupiterovi pravilni sateliti i Prirodni satelit · Vidi više »

Svemir

Universum - C. Flammarion, drvorez, Pariz 1888. godine, Koloracija: Heikenwaelder Hugo, Beč 1998. Svemir je čitav svijet što nas okružuje: prostor, vrijeme, materija, energija, planeti, zvijezde, galaktike, intergalaktički prostor i sve iza toga.

Novi!!: Jupiterovi pravilni sateliti i Svemir · Vidi više »

Teba (mjesec)

Teba (grč. Θήβη) je četvrti poznati satelit Jupitera.

Novi!!: Jupiterovi pravilni sateliti i Teba (mjesec) · Vidi više »

Temisto (mjesec)

Temisto (Themisto) je mali Jupiterov satelit između putanja Kalista i Lede, otkriven je 30. rujna 1975., ali mu se zagubio trag sve do 2000.

Novi!!: Jupiterovi pravilni sateliti i Temisto (mjesec) · Vidi više »

1610.

Bez opisa.

Novi!!: Jupiterovi pravilni sateliti i 1610. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »