Brže od pregledniku!
197 odnosi: Amplituda, Arhimed, Aristotel, Astrolab, Astronomija, Balistika, Biblija, Brzina, CERN, Christiaan Huygens, Dinamika, Dominikanci, Dužd, Europa, Filozofija, Firenca, Fizičar, Fizika, Galilejanski mjeseci, Geocentrični sustav, Geometrija, Giordano Bruno, Giovanni Domenico Cassini, Glazba, Gravitacija, Hans Lippershey, Heliocentrični sustav, Hrvatsko slovo, Inkvizicija, Italija, Ivan Pavao II., Izum, Izumitelj, Johannes Kepler, Jupiter, Jupiterovi prirodni sateliti, Kardinal, Katoličanstvo, Katolička Crkva, Keplerovi zakoni, Kinematika, Kjaroskuro, Klasična mehanika, Komet, Kompas, Kosina, Krater, Krivovjerje, Kukci, Latinski jezik, ..., Leća (optika), Legenda, Leiden, Lutnja, Mars, Matematičar, Matematika, Mauzolej, Medicina, Mehanika, Merkur, Mikroskop, Mizar, Mjesec, Mletačka Republika, Mliječni put, Neptun, Newtonovi zakoni gibanja, Niccolò Fontana Tartaglia, Nikola Kopernik, Nizozemska, Njihalo, Padova, Panteizam, Papinska akademija znanosti, Paralaksa, Pariz, Pavao V., Period, Pisa, Pitagorejska škola, Planet, Platon, Pokus, Polihistor, Povijest znanosti, Pretvorba (transupstancijacija), Profesor, Psalmi, Refraktorski teleskop, Relativna gustoća, Religija, René Descartes, Rim, Rimska inkvizicija, Robert Bellarmino, Saturn, Siena, Simon Stevin, Slobodni pad, Smrtna kazna, Sunčeve pjege, Sunce, Supernova, Svemir, Sveto Trojstvo, Talijani, Talijanski jezik, Tekućine, Teleskop, Temperatura, Teorija glazbe, Teorija relativnosti, Termometar, Termoskop, Tijelo (fizika), Titranje, Tlak, Toplinsko istezanje, Topništvo, Topografija, Tycho Brahe, Ubrzanje, Ubrzanje Zemljine sile teže, Umjetnost, Urban VIII., Vatra, Veliki medvjed, Venecija, Venera, Venerine mijene, Voda, Vodoravni hitac, Vrijeme (fizika), William Gilbert, Zemlja, Znanstvena metoda, Zrak, Zvijezda, 15. veljače, 1543., 1564., 1573., 1576., 1580., 1581., 1582., 1583., 1585., 1586., 1588., 1589., 1590., 1592., 1593., 1595., 1597., 1598., 1599., 1600., 1601., 1604., 1606., 1608., 1609., 1610., 1611., 1612., 1613., 1614., 1615., 1616., 1617., 1618., 1619., 1621., 1623., 1624., 1625., 1630., 1632., 1633., 1634., 1638., 1640., 1642., 1644., 1656., 1659., 1681., 1718., 1737., 1933., 1992., 22. lipnja, 6. stoljeće, 8. siječnja. Proširite indeks (147 više) »
Amplituda
Amplituda prikazane valne funkcije označena je kao ''y'' Amplituda je u fizici najveći otklon (elongacija) od srednje vrijednosti veličine kojom se opisuje val ili titranje.
Novi!!: Galileo Galilei i Amplituda · Vidi više »
Arhimed
težinu istisnute tekućine. Arhimedov vijak. površine dna posude ''A'', a ne ovisi o obliku posude. oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.
Novi!!: Galileo Galilei i Arhimed · Vidi više »
Aristotel
Aristotel (Stagira u Traciji, 384. pr. Kr. - Halkida, 322. pr. Kr.), starogrčki filozof i prirodoslovac.
Novi!!: Galileo Galilei i Aristotel · Vidi više »
Astrolab
Astrolab iz 16. stoljeća. Astrolab (lat. Astrolabium) je povijesni astronomski instrument za mjerenje kutova koji su koristili klasični astronomi i astrolozi.
Novi!!: Galileo Galilei i Astrolab · Vidi više »
Astronomija
Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.
Novi!!: Galileo Galilei i Astronomija · Vidi više »
Balistika
putanje u balistici (kosi hitac): Crna putanja: parabola kada nema otpora zraka, Plava putanja: Stokesova balistička krivulja Zelena putanja: Newtonova balistička krivulja. m/s pod različitim kutovima (u vakuumu). Balistička krivulja projektila s otporom zraka i različitim početnim brzinama. Balistika (iz starogrčkog βάλλειν, bállein: bacati) je grana fizike, koja izučava gibanje bačenih tijela, napose o brzini, stazi (putanji) i dometu projektila ispaljenih iz vatrenog oružja.
Novi!!: Galileo Galilei i Balistika · Vidi više »
Biblija
Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.
Novi!!: Galileo Galilei i Biblija · Vidi više »
Brzina
fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.
Novi!!: Galileo Galilei i Brzina · Vidi više »
CERN
Države članice. Ulaz u zgradu Cern-a. ubrzavanje. CERN (akronim od franc. Conseil européen pour la recherche nucléaire: Europsko vijeće za nuklearna istraživanja, kakvo je bilo privremeno ime iz 1952. god.; zapravo je službeno ime od osnivanja 1954. god. "Europska organizacija za nuklearna istraživanja" - Organisation européenne pour la recherche nucléaire), međunarodna je institucija za nuklearna istraživanja kojoj su svrha fundamentalna istraživanja (bez izravnih tehnoloških ili komercijalnih ciljeva) na području fizike elementarnih čestica, osnovana 1954.
Novi!!: Galileo Galilei i CERN · Vidi više »
Christiaan Huygens
Christiaan Huygens (Haag, 14. travnja 1629. – Haag, 8. srpnja 1695.), nizozemski astronom, matematičar i fizičar.
Novi!!: Galileo Galilei i Christiaan Huygens · Vidi više »
Dinamika
centripetalno ubrzanje ''a''. trenja. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. Dinamika (prema grč. δυναμıϰός: snažan, jak; pokretljiv, od δύναμıς: sila, snaga) je grana klasične mehanike koja povezuje gibanje tijela sa silama koje djeluju na tijelo.
Novi!!: Galileo Galilei i Dinamika · Vidi više »
Dominikanci
Sveti Dominik - osnivač Dominikanskog reda Red propovjednika (lat. Ordo Praedicatorum ili OP) je redovnička zajednica čiji članovi se nazivaju Dominikanci.
Novi!!: Galileo Galilei i Dominikanci · Vidi više »
Dužd
Venecijski dužd, 16. stoljeće Riječ dužd (dijalektalni talijanski: doge, standardni talijanski: duce) označava vođu, a dolazi od latinskog dux.
Novi!!: Galileo Galilei i Dužd · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Galileo Galilei i Europa · Vidi više »
Filozofija
otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.
Novi!!: Galileo Galilei i Filozofija · Vidi više »
Firenca
Firenca (talijanski: Firenze, latinski: Florentia) je glavni grad pokrajine Toskana u Italiji.
Novi!!: Galileo Galilei i Firenca · Vidi više »
Fizičar
Fizičari su znanstvenici kojima je područje interesa i istraživanja fizika.
Novi!!: Galileo Galilei i Fizičar · Vidi više »
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Novi!!: Galileo Galilei i Fizika · Vidi više »
Galilejanski mjeseci
Jupiter s velikom crvenom pjegom i galilejanski mjeseci Galilejanski mjesecima nazivamo četiri Jupiterova mjeseca koje je otkrio Galileo Galilej 7.
Novi!!: Galileo Galilei i Galilejanski mjeseci · Vidi više »
Geocentrični sustav
Prikaz geocentričnog sustava koji je izradio portugalski kartograf Bartolomeu Velho 1568. (''Bibliothèque Nationale'', Pariz). Osnovni dijelovi Ptolemejeva sustava: deferent je kružnica kojom se giba središte druge, manje kružnice epicikla. heliocentričnom sustavu (lijevo) i geocentričnom sustavu (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema Kopernikovom sustavu i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. Geocentrični sustav ili Ptolemejev sustav je model Sunčeva sustava i cijeloga svijeta po kojem se Zemlja nalazi u njegovu središtu, i sva se nebeska tijela okrenu oko nje jedanput na dan, usto Mjesec jedanput na mjesec, a Sunce još i jedanput godišnje.
Novi!!: Galileo Galilei i Geocentrični sustav · Vidi više »
Geometrija
Geometrija (grč. γεωμετρία; geo.
Novi!!: Galileo Galilei i Geometrija · Vidi više »
Giordano Bruno
'''Giordano Bruno''' Giordano Bruno (Nola, siječanj 1548. – Rim, 17. veljače 1600.), talijanski filozof i pjesnik.
Novi!!: Galileo Galilei i Giordano Bruno · Vidi više »
Giovanni Domenico Cassini
Cassinijeva pukotina. Giovanni Domenico Cassini, poznat i kao fran.
Novi!!: Galileo Galilei i Giovanni Domenico Cassini · Vidi više »
Glazba
Izvedba Mahlerove 8. simfonije, Kölnska filharmonija Glazba je umjetnost čiji je medij zvuk kojeg organiziramo u vremenu i prostoru, uglavnom po nekom planu i namjerno, iako ima i drugih načina.
Novi!!: Galileo Galilei i Glazba · Vidi više »
Gravitacija
kvadratu njihove međusobne udaljenosti. prostorvremena Kosi toranj u Pisi gdje je Galileo Galilei utvrdio da je ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. hiperboli E i napustila bi Zemlju. eliptičnoj stazi oko Sunca. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Sunčeve mase. Gravitacija ili gravitacijsko međudjelovanje je jedna je od četiriju osnovnih sila (fundamentalne interakcije).
Novi!!: Galileo Galilei i Gravitacija · Vidi više »
Hans Lippershey
Hans Lippershey (1570. – 1619.) je nizozemski znanstvenik koji je izumio prvi teleskop (korišten je u vojne svrhe), a prvi koji ga je koristio za promatranje nebeskih tijela bio je Galileo Galilej.
Novi!!: Galileo Galilei i Hans Lippershey · Vidi više »
Heliocentrični sustav
Andreasa Cellariusa, 1660. geocentričnom sustavu (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema Kopernikovom sustavu i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. lat.''De revolutionibus orbium coelestium''). Heliocentrični sustav ili Kopernikov sustav je model Sunčeva sustava koji, nasuprot geocentričnom sustavu, postavlja Sunce u središte svijeta.
Novi!!: Galileo Galilei i Heliocentrični sustav · Vidi više »
Hrvatsko slovo
Hrvatsko slovo bio je hrvatski tjednik za kulturu sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Galileo Galilei i Hrvatsko slovo · Vidi više »
Inkvizicija
Rimskom inkvizicijom. Inkvizicija (lat. inquisitio – traženje, istraga) je naziv za niz originalno Crkvenih pravosudnih institucija od 12. stoljeća do Napoleonskih ratova na prostoru Zapadne Europe.
Novi!!: Galileo Galilei i Inkvizicija · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Galileo Galilei i Italija · Vidi više »
Ivan Pavao II.
Sveti Ivan Pavao II. (lat. Sanctus Ioannes Paulus PP. II.), također zvan Ivan Pavao Veliki (Wadowice, 18. svibnja 1920. – Vatikan, 2. travnja 2005.), rođen kao Karol Józef Wojtyła, 264.
Novi!!: Galileo Galilei i Ivan Pavao II. · Vidi više »
Izum
Po službenoj definiciji izum je novo rješenje tehničkog problema, čija je novost definirana i potvrđena službenim dokumentom (tzv. patentom) nekog od nacionalnih ili međunarodnih ureda za zaštitu intelektualnog vlasništva.
Novi!!: Galileo Galilei i Izum · Vidi više »
Izumitelj
Izumitelj je osoba koja je inventivnim pristupom stvorila nove predmete uporabe, uređaje ili tehnološke postupke (proizvodnje, kontrole i dr.), tj.
Novi!!: Galileo Galilei i Izumitelj · Vidi više »
Johannes Kepler
Johannes Kepler (Weil der Stadt kraj Stuttgarta, 27. prosinca 1571. – Regensburg,15. studenog 1630.), njemački astronom, matematičar i astrolog.
Novi!!: Galileo Galilei i Johannes Kepler · Vidi više »
Jupiter
Zemlje. Okomit presjek temperature atmosfere ovisno o visini. zemljopisnoj širini (jovigrafske širine). Europa (isto na dnu). Jupiter je planet iz klase plinovitih divova s najvećim promjerom i najvećom masom u Sunčevu sustavu, peti po udaljenosti od Sunca (prosječna udaljenost mu je 778 milijuna kilometara); jednom obiđe Sunce za 11,862 godina.
Novi!!: Galileo Galilei i Jupiter · Vidi više »
Jupiterovi prirodni sateliti
galilejanska mjeseca viđeni kroz optički teleskop s promjerom zrcala 25 cm (10”). HST, izvor: NASA/JPL) Io. Europa. Ganimed. Kalista. Jupiterovi nepravilni sateliti (vanjski) i njihove putanje. Amalteje u boji, snimljeno sa svemirske letjelice Voyager 1 (1979.). Jupiterovi prirodni sateliti su prirodni sateliti ili mjeseci koji kruže oko Jupitera i do sada ih je otkriveno ukupno 79.
Novi!!: Galileo Galilei i Jupiterovi prirodni sateliti · Vidi više »
Kardinal
Odjeća kardinala Kardinal (lat. cardinalis – stožerni), skraćeno od Kardinal Svete Rimske Crkve, također i stožernik, u katoličkoj je hijerarhiji, nakon papinske, najviša crkvena služba.
Novi!!: Galileo Galilei i Kardinal · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Galileo Galilei i Katoličanstvo · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Galileo Galilei i Katolička Crkva · Vidi više »
Keplerovi zakoni
ophodna vremena planeta 1 i planeta 2 imaju odnos ''t''2/''t''1.
Novi!!: Galileo Galilei i Keplerovi zakoni · Vidi više »
Kinematika
Kinematika (franc. cinématique, prema grč. ϰίνημα, genitiv ϰıνηματος: gibanje) je grana mehanike koja proučava gibanje (kretanje) tijela, bez obzira na njegove uzroke (sila).
Novi!!: Galileo Galilei i Kinematika · Vidi više »
Kjaroskuro
Padovi iz 1304. god. Kjaroskuro (talijanski: Chiaroscuro, svjetlo-tamno) je u širem smislu raspored svjetla i sjene na slici ili u užem – tehnika prikazivanja, u likovnim umjetnostima, pri čemu svjetlo postupno prelazi u sjenu u želji da se stvori iluzija trodimenzionalnih predmeta u prostoru ili atmosferi.
Novi!!: Galileo Galilei i Kjaroskuro · Vidi više »
Klasična mehanika
centripetalno ubrzanje ''a''. pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Klasična mehanika ili Newtonova mehanika je dio klasične fizike koji obuhvaća mehaniku čestica utemeljenu na Newtonovim zakonima mehanike i Galileijevu načelu relativnosti: gravitaciju, mehaniku krutoga tijela, mehaniku fluida, mehaniku titranja i mehaniku širenja valova u elastičnom sredstvu.
Novi!!: Galileo Galilei i Klasična mehanika · Vidi više »
Komet
Komet Hale-Bopp snimljen 29. ožujka 1997. u Pazinu. Mlazovi plina i leda izbijaju iz kometa Hartley 2. Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Komet C/2011 W3 (Lovejoy) se približava Suncu krajem 2011. Australije 2007. Sunca. Sunca. Građa kometa. Dijelovi repa kometa. Neki kometi kao komet Lovejoy (oznake C/2011 W3) imaju vrlo dugačak rep. Usporedba jezgri kometa Tempel 1 i Hartley 2. Jezgra kometa Wild 2. Komet Borrelly (oznake 19P/Borrelly) ima mlazeve plina, iako nema površinskog leda. Komet Holmes (oznake 17P/Holmes) iz 2007., pokazuje svojstveni plavi ionski plinski rep s desne strane. Halleyjeva kometa u plavoj boji, s obzirom na putanje Jupitera, Saturna, Urana i Neptuna, koje su u crvenoj boji. infracrvenom svjetlu. Komet (prema grč. ϰομήτης: dugokos; zvijezda repatica) je nestalno nebesko tijelo u Sunčevu sustavu kojima su staze vrlo izdužene, a ravninu ekliptike mogu presijecati pod bilo kojim kutom.
Novi!!: Galileo Galilei i Komet · Vidi više »
Kompas
Magnetski kompas. dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. Kompas ili busola (njem. Kompass kompas ili busola, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016. Pri gradnji kompasa isključena je upotreba bilo kakvog željeza ili čelika, osim magnetne igle i drugih magneta za određene svrhe. Brodski kompas izrađen je obično od mjedi, pojedini su komadi katkada bakreni, a veliki nekomplicirani dijelovi od tvrdog drveta. Glavni dio svakoga kompasa je magnetska ruža, postavljena na stupiću u posudi koja se zove kotao. Ruža ima na obodu razdiobu na stupnjeve od 0° do 360°, tako da 0° znači sjever, 90° istok, 180° jug, a 270° zapad. Žirokompas ili girokompas zahvaljujući zvrku koji rotira velikom brzinom trajno zadržava smjer osi vrtnje. Radiokompas služi za određivanje smjera prema nekom izvoru radio valova. To je prijamnik s usmjerenom antenom koja prima signale od nekog odašiljača, a oni su najjači kada je antena usmjerena izravno prema odašiljaču. Solarni kompas i astrokompas služi za određivanje smjera na Zemlji na temelju položaja Sunca i zvijezda.
Novi!!: Galileo Galilei i Kompas · Vidi više »
Kosina
Zagrebačka uspinjača. Kosina je nagnuta ravna ploha - uzbrdica odnosno nizbrdica - koja može poslužiti kao čvrsta podloga za dizanje ili spuštanje tereta.
Novi!!: Galileo Galilei i Kosina · Vidi više »
Krater
Krater je kružna struktura na površini planeta, satelita ili malih tijela.
Novi!!: Galileo Galilei i Krater · Vidi više »
Krivovjerje
Krivovjerje ili hereza (grč. αἵρεσις hairesis "izbor") je vjerovanje koje su crkveni autoriteti ocijenili iskrivljavanjem kršćanske vjere.
Novi!!: Galileo Galilei i Krivovjerje · Vidi više »
Kukci
kandže 23. Tarsus 24. Tibia 25. Femur 26. Trochanter 27. Prednje crijevo 28. Thoraxganglion 29. Coxa 30. Žlijezda slinavka 31. Subesophageal ganglion 32. Usni aparat Kukci (lat. Insecta) su vrstama najbrojniji razred velike grupe člankonožaca (Arthropoda) obuhvaća više vrsta nego sve ostale životinjske skupine zajedno.
Novi!!: Galileo Galilei i Kukci · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Galileo Galilei i Latinski jezik · Vidi više »
Leća (optika)
Bikonveksna optička leća. sabirnih leća: a) bikonveksna b) plankonveksna c) konkavkonveksna. Rastresne leće mogu biti: d) konvekskonkavne, e) plankonkavne i f) bikonkavne. žarištu, pa se tu može na primjer zapaliti šibica. Ispupčena, konveksna, sabirna ili konvergentna optička leća. Sabirna leća je tijela ispupčena središta koja upadni paralelni snop svjetlosnih zraka skupljaju u jednu točku, žarište, s druge strane leće. Udubljena, konkavna, rastresna ili divergentna optička leća. žarišta) ispred leće. Skica uz jednadžbu optičke leće. Sferna aberacija kod leće (dolje). zrcala. Konstrukcija slike kod sabirne leće. povećala. Konstrukcija slike kod rastresne leće. Optička leća (ili samo leća) je predmet od prozirnoga materijala (stakla, kremena, plastike), omeđen dvjema površinama ili plohama pravilne zakrivljenosti, najčešće sferičnima (kuglinim plohama).
Novi!!: Galileo Galilei i Leća (optika) · Vidi više »
Legenda
Legenda (lat. ono što se ima pročitati, štivo) u srednjem vijeku, pobožno štivo, najčešće životopis nekog sveca, koji se čitao u crkvi ili samostanskoj blagovaonici za vrijeme jela (u našim krajevima takvi su se tekstovi obično nazivali čtenija, čtenja, štenja). Kao književna vrsta legenda je pripovijest u prozi ili stihovima, u kojoj je tema povijesno-biografskih podataka (ili elemenata s historijskom namjenom) isprepletena fantastičnim (basnoslovnim, natprirodnim, pustolovnim) pojedinostima.
Novi!!: Galileo Galilei i Legenda · Vidi više »
Leiden
Leiden (na arhaičnom nizozemskom Leyden), grad i općina u Nizozemskoj, odnosno pokrajini Južnoj Holandiji.
Novi!!: Galileo Galilei i Leiden · Vidi više »
Lutnja
Lutnja označava.
Novi!!: Galileo Galilei i Lutnja · Vidi više »
Mars
Mars je četvrti planet po udaljenosti od Sunca, vidljiv sa Zemlje prostim okom i zato poznat od davnine.
Novi!!: Galileo Galilei i Mars · Vidi više »
Matematičar
Grčki matematičar Euklid, "Otac geometrije". Matematičar je osoba, koja u svom radu koristi opsežno znanje iz matematike, obično za rješavanje matematičkih problema.
Novi!!: Galileo Galilei i Matematičar · Vidi više »
Matematika
Matematika (od grčkog μάθημα (máthēma) 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se matematičkom logikom.
Novi!!: Galileo Galilei i Matematika · Vidi više »
Mauzolej
Kira Velikog u Pasargadu Mauzolej Ho Ši Mina Otavicama Mauzolej (grč. preko lat.) je velika i impresivna grobnica, obično izgrađen za preminulog vođu ili neku drugu značajniju osobu.
Novi!!: Galileo Galilei i Mauzolej · Vidi više »
Medicina
Medicina (lat. ars medica - umijeće liječenja; grč. iatriké téhne - tehnika liječenja) je grana ljudske djelatnosti kojoj je cilj liječenje i rehabilitacija bolesnih i čuvanje i unaprijeđenje zdravlja zdravih ljudi.
Novi!!: Galileo Galilei i Medicina · Vidi više »
Mehanika
oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.
Novi!!: Galileo Galilei i Mehanika · Vidi više »
Merkur
Merkur je planet najbliži Suncu; vrlo izdužene staze, kojoj numerički ekscentricitet iznosi 0,206, pa pokazuje relativistički zakret perihela.
Novi!!: Galileo Galilei i Merkur · Vidi više »
Mikroskop
Dijelovi mikroskopa jesu: (1) okular, (2) objektiv, (4) veliki vijak, (5) mali vijak, (6) stolić s otvorom, (7) povećalo i (8) cijev ili tubus. Optički mikroskop. Mikroskop (od grč. μικρός: malen, sitan + σκοπέω: promatram, gledam; arh. sitnozor) je instrument koji daje uvećane slike bliskih predmeta, koji se ne bi mogli promatrati golim okom.
Novi!!: Galileo Galilei i Mikroskop · Vidi više »
Mizar
Mizar (arap. mi’zar: pojas) (Mirak /arap. al-marāqq: slabine, stariji naziv zvijezde/, Zeta Velikog medvjeda, ζ Ursae Majoris), zvijezda u repu Velikoga medvjeda (odnosno u rudu Velikih kola), prividne magnitude 2,23.
Novi!!: Galileo Galilei i Mizar · Vidi više »
Mjesec
Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.
Novi!!: Galileo Galilei i Mjesec · Vidi više »
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Novi!!: Galileo Galilei i Mletačka Republika · Vidi više »
Mliječni put
Mliječni put (Mliječna staza, Kumova slama, Slamotres, Rimska cesta, Galaktika, Marijina kruna) je galaktika kojoj pripada naš Sunčev sustav, u kojem je Zemlja jedan od planeta.
Novi!!: Galileo Galilei i Mliječni put · Vidi više »
Neptun
Neptun, osmi i od Sunca najudaljeniji planet Sunčevog sustava.
Novi!!: Galileo Galilei i Neptun · Vidi više »
Newtonovi zakoni gibanja
latinskom Newtonovi zakoni gibanja ili Newtonovi aksiomi su tri zakona klasične mehanike objavljena 1687. godine u djelu Philosophiae naturalis principia mathematica Isaaca Newtona.
Novi!!: Galileo Galilei i Newtonovi zakoni gibanja · Vidi više »
Niccolò Fontana Tartaglia
'''Niccolò Fontana Tartaglia''' Niccolò Fontana Tartaglia (Brescia, 1499. – Venecija, 13. prosinca 1557.), mletački matematičar.
Novi!!: Galileo Galilei i Niccolò Fontana Tartaglia · Vidi više »
Nikola Kopernik
geocentričnom sustavu (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema '''Kopernikovom sustavu''' i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. lat.''De revolutionibus orbium coelestium'') tiskanog 1566. g. u Baselu. lat.''De revolutionibus orbium coelestium''). Zemlje u odnosu na Sunce. sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. brzinom po stazi. Nikola Kopernik (lat. Nicolaus Copernicus, njem. Nikolaus Kopernikus, polj. Mikołaj Kopernik; Thorn (''Toruń''), 19. veljače 1473. – Frauenburg (''Frombork''), 24. svibnja 1543.), pruski astronom iz Kraljevske Pruske koja je od 1466. pripadala Poljskom Kraljevstvu.
Novi!!: Galileo Galilei i Nikola Kopernik · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Galileo Galilei i Nizozemska · Vidi više »
Njihalo
gravitacijske sile. Prikazano je i naprezanje u niti ''T''. Kad njihalo pustimo, ono će se gibati pod utjecajem sile ''m∙g∙sin θ''. Foucaultovo njihalo. mehaničkog sata. Zemlji. Rekonstrukcija Zhang Hengovog seizmografa. Njihalo je fizikalno tijelo koje se njiše oko ravnotežnoga položaja.
Novi!!: Galileo Galilei i Njihalo · Vidi više »
Padova
Padova (venecijanski Pàdoa, latinski: Patavium) je grad i istoimena općina u regiji Veneto, na sjeveru Italije.
Novi!!: Galileo Galilei i Padova · Vidi više »
Panteizam
Panteizam (grč. sav, svaki + bog) je ideja da je sve Bog, ili da su Bog i svemir jedno te isto.
Novi!!: Galileo Galilei i Panteizam · Vidi više »
Papinska akademija znanosti
Zgrada Akademije Papinska akademija znanosti (lat.: Pontificia Academia Scientiarum, tal.: Pontificia Accademia delle Scienze) je najuglednija papinska akademija čije središte se nalazi u Ljetnikovcu Pija IV. unutar Vatikanskih vrtova.
Novi!!: Galileo Galilei i Papinska akademija znanosti · Vidi više »
Paralaksa
Metoda paralakse za mjerenje udaljenosti do zvijezda, planeta ili Mjeseca. Triangulacija se može iskoristiti za mjerenje udaljenosti od broda do obale. Jedan geodet mjeri kut ''α'', a drugi ''β''. Poznavajući udaljenost ''l'', može se izračunati udaljenost ''d''. Paralaksa (grč. παράλλαξις: promjena, odstupanje) je prividan pomak nebeskog tijela opažan iz dvaju različitih smjerova; služi za određivanje udaljenosti nebeskih tijela.
Novi!!: Galileo Galilei i Paralaksa · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Galileo Galilei i Pariz · Vidi više »
Pavao V.
Pavao V., lat. Paulus PP.
Novi!!: Galileo Galilei i Pavao V. · Vidi više »
Period
Animacija promjene perioda Period je u fizici veličina kojom se iskazuje trajanje jednog ciklusa periodične promjene, kao što je npr.
Novi!!: Galileo Galilei i Period · Vidi više »
Pisa
Pisa je grad u Toskani, središnja Italija, na desnoj obali ušća rijeke Arno u Ligursko more.
Novi!!: Galileo Galilei i Pisa · Vidi više »
Pitagorejska škola
Pitagore Pitagorejska škola (Pitagorejci) naziv je kojim se označuju sljedbenici učenja grčkog filozofa Pitagore.
Novi!!: Galileo Galilei i Pitagorejska škola · Vidi više »
Planet
Planeti Sunčevog sustava: 1. Merkur, 2. Venera, Zemlja, 4. Mars, 5. Jupiter, 6. Saturn, 7. Uran i 8. Neptun. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Planet (lat. planetae, prema grč. πλανήτης: koji luta) je nebesko tijelo koje obilazi oko zvijezde (u našem Sunčevom sustavu to je Sunce) i koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde, dovoljno veliko da ga oblikuje vlastita gravitacija, svijetli odraženom Sunčevom svjetlošću i može imati vlastite prirodne satelite.
Novi!!: Galileo Galilei i Planet · Vidi više »
Platon
Platon (Grčki: Πλάτων, Plátōn) (Atena, 428. pr. Kr. ili 427. pr. Kr. - Atena, 347. pr. Kr. ili 348. pr. Kr.) izuzetno utjecajan grčki filozof, idealist, Sokratov učenik, Aristotelov učitelj i osnivač Akademije.
Novi!!: Galileo Galilei i Platon · Vidi više »
Pokus
kemije Pokus ili eksperiment (lat. experimentum) jedna je od osnovnih metoda znanstvene spoznaje.
Novi!!: Galileo Galilei i Pokus · Vidi više »
Polihistor
Polihistor je osoba koja posjeduje općenito znanje u mnogim područjima znanosti.
Novi!!: Galileo Galilei i Polihistor · Vidi više »
Povijest znanosti
Povijest znanosti započinje od najstarijih subatomskih čestica, preko živih organizama do samog svemira, cilj istraživanja čiste znanosti je vrlo širok.
Novi!!: Galileo Galilei i Povijest znanosti · Vidi više »
Pretvorba (transupstancijacija)
desno Pretvorba ili transupstancijacija u katoličkom nauku predstavlja dogmu, odnosno vjerovanje da se kruh i vino u zajednici, misi, odnosno slavlju euharistije pretvaraju u Tijelo, Krv, Dušu i Božanstvo Isusa Krista.
Novi!!: Galileo Galilei i Pretvorba (transupstancijacija) · Vidi više »
Profesor
Profesor (kratica prof.), osoba koja se bavi predavanjem određenog predmeta u osnovnoj i srednjoj školi, na fakultetu ili na akademiji.
Novi!!: Galileo Galilei i Profesor · Vidi više »
Psalmi
Sadržaj prvog psalma na hebrejskom jeziku Psalmi (he. Tehilim, תהילים, ili "molitve") predstavljaju jednu od knjiga Biblije, odnosno Starog zavjeta.
Novi!!: Galileo Galilei i Psalmi · Vidi više »
Refraktorski teleskop
Najveći refraktorski teleskop, s objektivom promjera 102 cm, ima Zvjezdarnica Yerkes u SAD-u. Refraktorski teleskop ili refraktor (njem. Refraktor, prema lat. refractus: slomljen) je vrsta optičkog teleskopa koja koristi leću kao objektiv.
Novi!!: Galileo Galilei i Refraktorski teleskop · Vidi više »
Relativna gustoća
Relativna gustoća je fizikalna veličina kojom se izražava omjer gustoće neke tvari i gustoće referentne tvari: Relativna gustoća nema mjernu jedinicu, jer se dobiva dijeljenjem istovrsnih veličina.
Novi!!: Galileo Galilei i Relativna gustoća · Vidi više »
Religija
Zemljovid na kojemu su različitim bojama obilježene države prema prevladavajućoj religijskoj pripadnosti svojega stanovništva. Simboli nekih religija1. red: kršćanstvo, judaizam, hinduizam2. red: islam, budizam, šintoizam3. red: sikhizam, baha'i, džainizam Religija (lat. religio, od religare - povezivati, okupljati) je, prema ''Hrvatskoj enciklopediji'' „sustav vjerovanja, etičkih vrijednosti i čina kojima čovjek izražava svoj odnos prema svetomu” enciklopedija.hr.
Novi!!: Galileo Galilei i Religija · Vidi više »
René Descartes
René Descartes, latinizirano Renatus Cartesius (Descartes (Indre-et-Loire), 31. ožujka 1596. – Stockholm, 11. veljače 1650.), francuski filozof, fizičar, matematičar i utemeljitelj analitičke geometrije.
Novi!!: Galileo Galilei i René Descartes · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Galileo Galilei i Rim · Vidi više »
Rimska inkvizicija
Galileo pred Rimskom inkvizicijom. Rimska inkvizicija je sistem sudova koji su osnovali pape u 16. stoljeću kao nastavak prijašnje Papinske inkvizicije za područje Italije, Malte i mnogih drugih dijelova Europe.
Novi!!: Galileo Galilei i Rimska inkvizicija · Vidi više »
Robert Bellarmino
Sveti Robert Bellarmino (Montepulciano, 4. listopada 1542. – Rim, 17. rujna 1621.), talijanski svetac, kardinal, teolog, crkveni naučitelj, jedan od nositelja protureformacije.
Novi!!: Galileo Galilei i Robert Bellarmino · Vidi više »
Saturn
Saturn je šesti planet u Sunčevu sustavu.
Novi!!: Galileo Galilei i Saturn · Vidi više »
Siena
Siena je grad i sjedište istoimene provincije u talijanskoj regiji Toskani (tal. Toscana) u središnjoj Italiji.
Novi!!: Galileo Galilei i Siena · Vidi više »
Simon Stevin
Simon Stevin (Brugge, 1548. – Leiden ili Hag, veljača 1620.), nizozemski matematičar i fizičar.
Novi!!: Galileo Galilei i Simon Stevin · Vidi više »
Slobodni pad
trenja. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Slobodni pad je gibanje tijela isključivo pod utjecajem sile teže.
Novi!!: Galileo Galilei i Slobodni pad · Vidi više »
Smrtna kazna
Zakonit oblik kazne za određene prijestupe Smrtna kazna predstavlja krajnju i najstrožu kaznu koja je danas predviđena u određenim pravnim sustavima.
Novi!!: Galileo Galilei i Smrtna kazna · Vidi više »
Sunčeve pjege
Sunčeve pjege snimljene 22. lipnja 2004. Pogled na koronalne strukture iznad Sunčevih pjega, snimljeno u listopadu 2010. Sunčeve pjege snimljene u rujnu 2011. Sunčeve pjege su tamnija i do 2 500 K hladnija područja od ostale površine Sunca (fotosfere), koje nastaju, razvijaju se i nestaju pod utjecajem snažnih magnetskih polja.
Novi!!: Galileo Galilei i Sunčeve pjege · Vidi više »
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Novi!!: Galileo Galilei i Sunce · Vidi više »
Supernova
Supernova je katastrofična eksplozija zvijezde pri kojoj se oslobađa dovoljno energije da supernova svojim sjajem zasjeni ostatak galaksije.
Novi!!: Galileo Galilei i Supernova · Vidi više »
Svemir
Universum - C. Flammarion, drvorez, Pariz 1888. godine, Koloracija: Heikenwaelder Hugo, Beč 1998. Svemir je čitav svijet što nas okružuje: prostor, vrijeme, materija, energija, planeti, zvijezde, galaktike, intergalaktički prostor i sve iza toga.
Novi!!: Galileo Galilei i Svemir · Vidi više »
Sveto Trojstvo
* Trojstvo, kršćanski nauk o Bogu jednom i trojstvenom.
Novi!!: Galileo Galilei i Sveto Trojstvo · Vidi više »
Talijani
Talijani su jedan od najznačajnijih romanskih naroda nastanjen danas u Italiji i susjednim europskim i prekomorskim zemljama, osobito u Francuskoj, SAD-u i Argentini.
Novi!!: Galileo Galilei i Talijani · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Galileo Galilei i Talijanski jezik · Vidi više »
Tekućine
gibati. dubinom. Zbog razlike tlaka na donjem dijelu kocke nastaje uzgon. Cijevna libela. vode jasno se vidi u svemiru. gustoće. kukcu gazivoda kretanje po njezinoj površini. Tekućine ili kapljevine su tvari u agregacijskom stanju koje se odlikuje lakom promjenom oblika uz istodobnu, gotovo potpunu, nestlačivost.
Novi!!: Galileo Galilei i Tekućine · Vidi više »
Teleskop
Refraktorski teleskop opservatorija u Harvardu. Fotometar. Newtonovog reflektora iz 1672. Sveučilišta u Beču. Messierovu maratonu Višnjan-Rušnjak 2006. Green Bank radio teleskop. astročestične fizike. rendgenskih zraka. Amaterski Schmidt-Cassegrain teleskop na ekvatorijalnoj montaži. http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Goto-teleskop.jpg Shuttle (izvor: NASA). Teleskop (grč. tele: daleko, skopein: gledati) je mjerni instrument za astronomsko promatranje i proučavanje elektromagnetskoga zračenja dalekih nebeskih tijela, često opremljen dodatnim instrumentima kao što su fotometar, interferometar i spektroskop.
Novi!!: Galileo Galilei i Teleskop · Vidi više »
Temperatura
kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.
Novi!!: Galileo Galilei i Temperatura · Vidi više »
Teorija glazbe
Teorija glazbe je skup spoznaja o naravi i zakonitostima glazbene umjetnosti stečenih proučavanjem stvaralačke (skladateljske) i izvoditeljske glazbene prakse.
Novi!!: Galileo Galilei i Teorija glazbe · Vidi više »
Teorija relativnosti
fizike. širenje zvuka u zraku). prostorvremena. S obzirom na referentni sustav (plavi sat), u relativno ubrzanom crvenom satu vrijeme će teći sporije. Zemlji. inercijalnom referentnom okviru (u standardnoj konfiguraciji), prikazane su u govornim oblacima. '''Gore''': okvir ''F' '' se kreće brzinom ''v'' duž osi ''x'' okvira ''F''. '''Dolje:''' okvir ''F'' kreće se brzinom −''v'' duž osi ''x'' okvira ''F' ''. ravnini (primjer Merkurova perihela). Einsteineva teorija relativnosti. Crveni pomak (gore) i plavi pomak (dolje). Teorija relativnosti ili relativistička fizika je moderna fizičko-matematička teorija koja potpuno obuhvaća prirodne pojave na razini čestica (iznad kvantne razine koja je opisana Planckovom konstantom) do kozmoloških veličina (razine građe i evolucije svemira).
Novi!!: Galileo Galilei i Teorija relativnosti · Vidi više »
Termometar
temperature. Liječnički termometar. Bourdonov termometar. mlijeka. Bimetalni termometar koji se koristi u pečnici za kuhanje i pečenje. pirometrom. Termočlanak spojen na multimetar pokazuje sobnu temperaturu u °C. Celzijevim stupnjevima. žive (lukovice) su sakrivene plastičnim kućištem. G. Galilei je izumio 1593. takozvani termoskop, koji je reagirao na promjene temperature zraka. Termometar (franc. thermomètre od grč. θέρμη: toplo + μετρέω: mjerim) je mjerni instrument za mjerenje temperature (u razgovornom se jeziku redovito naziva i toplomjerom kada je riječ o onom za mjerenje tjelesne temperature).
Novi!!: Galileo Galilei i Termometar · Vidi više »
Termoskop
Termoskop ili Galilejev termometar je instrument za mjerenje temperature u obliku zatvorenog staklenog cilindra ispunjenog prozirnom tekućinom u kojoj su uronjeni utezi različite prosječne gustoće.
Novi!!: Galileo Galilei i Termoskop · Vidi više »
Tijelo (fizika)
Oprugu smatramo elastičnim tijelom. Kovanjem nastaju plastična tijela. Crno tijelo. Sunce je nebesko tijelo. Tijelo (lat. corpus) ili fizikalno tijelo, u fizici, je skup čestica tvari koje su povezane tako da se zajedno gibaju.
Novi!!: Galileo Galilei i Tijelo (fizika) · Vidi više »
Titranje
opruge. Matematički je najjednostavnije sinusno titranje. njihala se prenosi na drugo preko užeta. bubnja. Titranje je periodičko mijenjanje neke fizikalne veličine, ponavljanje niza stanja u određenim vremenskim razmacima (intervalima).
Novi!!: Galileo Galilei i Titranje · Vidi više »
Tlak
ploštine ''A''. Tlak je fizikalna veličina (znak p) koja opisuje djelovanje sile na površinu (pritisak), određena omjerom sile F, koja djeluje okomito na površinu ploštine A, dakle: Mjerna jedinica tlaka je Paskal (znak Pa) ili njutn po metru kvadratnom (N/m2).
Novi!!: Galileo Galilei i Tlak · Vidi više »
Toplinsko istezanje
Indukcijsko grijanje metalne šipke promjera 25 mm. Bimetal. Vanjski termometar. Kineska keramika. Dilatacijska reška ili razdjelnica na mostu se postavlja radi sprječavanja nepravilnog i proizvoljnog pucanja zbog rastezanja i utezanja pod utjecajem temperaturnih razlika, nejednolikog slijeganja i drugih uzroka. Spoj za širenje u betonu. Spoj za širenje s prirubnicom. nehrđajućeg čelika. Sunčevim zrakama. Toplinsko istezanje, toplinsko rastezanje ili toplinska dilatacija je svojstvo kemijske tvari da mijenja obujam u ovisnosti o temperaturi.
Novi!!: Galileo Galilei i Toplinsko istezanje · Vidi više »
Topništvo
Hrvatske vojske Topništvo ime za rod kopnene vojske kojima je zadaća opsluživanje topničkih oružja.
Novi!!: Galileo Galilei i Topništvo · Vidi više »
Topografija
Topografija je zemljopisni pojam, koji se bavi opisivanjem i proučavanjem Zemljinih površinskih elemenata, fizičkogeografskih karakteristika, kao visina i nagib.
Novi!!: Galileo Galilei i Topografija · Vidi više »
Tycho Brahe
''Stojerneborg'' (''Zvjezdani dvorac''). ''Mauerquadrant'' (Tycho Brahe 1598.). supernove'' ili SN 1572 (snimljeno Wide-field Infrared Survey Explorer. Tycho Brahe (Knutstorp borg, Skåne, 14. prosinca 1546. – Prag, 24. listopada, 1601.), danski astronom i znanstvenik.
Novi!!: Galileo Galilei i Tycho Brahe · Vidi više »
Ubrzanje
trenja. akceleracije (''v'' i ''a''). centripetalno ubrzanje ''a''. Ubrzanje ili akceleracija (oznaka a) je vektorska fizikalna veličina koja opisuje promjenu brzine s vremenom, a određena je derivacijom brzine v po vremenu t: Ubrzanje opisuje promjenu iznosa brzine (povećavanje ili smanjivanje) ili smjera brzine ili oboje.
Novi!!: Galileo Galilei i Ubrzanje · Vidi više »
Ubrzanje Zemljine sile teže
kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Kosi toranj u Pisi gdje je Galileo Galilei utvrdio da je ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Zemlji. trenja. gravitacijske sile. Prikazano je i naprezanje u niti ''T''. Kad njihalo pustimo, ono će se gibati pod utjecajem sile ''m∙g∙sin θ''. Ubrzanje Zemljine sile teže, ubrzanje sile teže, ubrzanje slobodnog pada ili gravitacijsko ubrzanje (oznaka: g) je ubrzanje slobodnog pada u gravitacijskom polju Zemlje.
Novi!!: Galileo Galilei i Ubrzanje Zemljine sile teže · Vidi više »
Umjetnost
Gustav Klimt, ''Portret Adele Bloch-Bauer I'' Umjetnost (lat. ars), osobita je ljudska djelatnost čije se značenje izgrađuje i očituje u složenomu komunikacijskom procesu između umjetnika, umjetničkoga djela i publike.
Novi!!: Galileo Galilei i Umjetnost · Vidi više »
Urban VIII.
Urban VIII., lat. Urbanus PP.
Novi!!: Galileo Galilei i Urban VIII. · Vidi više »
Vatra
Vatra Stanovnici Vanuatua pokušavaju zapaliti vatru Vatra Animacija vatre Vatra (iz ilirskog ili iz tračkog, prvotnog značenja „ognjište”, kao ili; oganj), prirodna je pojava koja prati određene kemijske procese, osebujno-burnu oksidaciju organskih tvari, pri kojoj nastaje toplina i svjetlost (izgaranje).
Novi!!: Galileo Galilei i Vatra · Vidi više »
Veliki medvjed
Crikvenice Veliki medvjed (lat: Ursa major) je cirkumpolarno zviježđe vidljivo sa sjeverne zemaljske polutke.
Novi!!: Galileo Galilei i Veliki medvjed · Vidi više »
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Novi!!: Galileo Galilei i Venecija · Vidi više »
Venera
Venera je drugi planet po udaljenosti od Sunca, bez satelita, nešto manji od Zemlje (promjer 12 104 kilometara).
Novi!!: Galileo Galilei i Venera · Vidi više »
Venerine mijene
Venerine faze i promjena njenog prividnog promjera Dijagram venerine orbite u odnosu na Zemlju Oblik Venerinog diska, gledan sa Zemlje, varira od tankog srpa do pune faze u 584 dana (oko 19 mjeseci).
Novi!!: Galileo Galilei i Venerine mijene · Vidi više »
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Novi!!: Galileo Galilei i Voda · Vidi više »
Vodoravni hitac
Vodoravni hitac je gibanje čestice koja je izbačena vodoravno početnom brzinom u polju sile teže.
Novi!!: Galileo Galilei i Vodoravni hitac · Vidi više »
Vrijeme (fizika)
Sat mjeri vrijeme. Sat s klatnom (njihalom) ili ura njihalica. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Vrijeme, u fizici, je temeljna fizikalna veličina koja obilježava trajanje zbivanja ili razmak između dvaju događaja.
Novi!!: Galileo Galilei i Vrijeme (fizika) · Vidi više »
William Gilbert
William Gilbert (Colchester, 24. svibnja 1544. - London, 30. studenog 1603.), engleski fizičar i liječnik.
Novi!!: Galileo Galilei i William Gilbert · Vidi više »
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Novi!!: Galileo Galilei i Zemlja · Vidi više »
Znanstvena metoda
Znanstvena metoda obuhvaća mnoge tehnike za proučavanje fenomena, pribavljanje novih saznanja, te ispravljanje i dopunjavanje postojećih spoznaja.
Novi!!: Galileo Galilei i Znanstvena metoda · Vidi više »
Zrak
gravitacijskim silama. atmosfere. ugljikovog ciklusa. Zrak je smjesa plinova što je kao omotač vezana uz Zemlju pretežno gravitacijskim silama, sudjeluje u njezinoj vrtnji, tvori Zemljinu atmosferu i nužna je za život na Zemlji.
Novi!!: Galileo Galilei i Zrak · Vidi više »
Zvijezda
svemirskim teleskopom Hubble Zvijezda je nebesko tijelo koji se sastoji od velike količine plina, većinom vodika.
Novi!!: Galileo Galilei i Zvijezda · Vidi više »
15. veljače
15.
Novi!!: Galileo Galilei i 15. veljače · Vidi više »
1543.
Bez opisa.
Novi!!: Galileo Galilei i 1543. · Vidi više »
1564.
Bez opisa.
Novi!!: Galileo Galilei i 1564. · Vidi više »
1573.
1573. (Rimski: MDLXXIII), sedamdesetdruga je godina 16. stoljeća.
Novi!!: Galileo Galilei i 1573. · Vidi više »
1576.
Godina 1576. bila je godina drugog tisućljeća, šesnaestog stoljeća i 1570-ih godina.
Novi!!: Galileo Galilei i 1576. · Vidi više »
1580.
Bez opisa.
Novi!!: Galileo Galilei i 1580. · Vidi više »
1581.
Bez opisa.
Novi!!: Galileo Galilei i 1581. · Vidi više »
1582.
Bez opisa.
Novi!!: Galileo Galilei i 1582. · Vidi više »
1583.
Bez opisa.
Novi!!: Galileo Galilei i 1583. · Vidi više »
1585.
Bez opisa.
Novi!!: Galileo Galilei i 1585. · Vidi više »
1586.
Bez opisa.
Novi!!: Galileo Galilei i 1586. · Vidi više »
1588.
Bez opisa.
Novi!!: Galileo Galilei i 1588. · Vidi više »
1589.
Bez opisa.
Novi!!: Galileo Galilei i 1589. · Vidi više »
1590.
Bez opisa.
Novi!!: Galileo Galilei i 1590. · Vidi više »
1592.
Bez opisa.
Novi!!: Galileo Galilei i 1592. · Vidi više »
1593.
Bez opisa.
Novi!!: Galileo Galilei i 1593. · Vidi više »
1595.
Bez opisa.
Novi!!: Galileo Galilei i 1595. · Vidi više »
1597.
Bez opisa.
Novi!!: Galileo Galilei i 1597. · Vidi više »
1598.
Bez opisa.
Novi!!: Galileo Galilei i 1598. · Vidi više »
1599.
Bez opisa.
Novi!!: Galileo Galilei i 1599. · Vidi više »
1600.
Bez opisa.
Novi!!: Galileo Galilei i 1600. · Vidi više »
1601.
Bez opisa.
Novi!!: Galileo Galilei i 1601. · Vidi više »
1604.
Bez opisa.
Novi!!: Galileo Galilei i 1604. · Vidi više »
1606.
Bez opisa.
Novi!!: Galileo Galilei i 1606. · Vidi više »
1608.
Bez opisa.
Novi!!: Galileo Galilei i 1608. · Vidi više »
1609.
Bez opisa.
Novi!!: Galileo Galilei i 1609. · Vidi više »
1610.
Bez opisa.
Novi!!: Galileo Galilei i 1610. · Vidi više »
1611.
Bez opisa.
Novi!!: Galileo Galilei i 1611. · Vidi više »
1612.
Bez opisa.
Novi!!: Galileo Galilei i 1612. · Vidi više »
1613.
Bez opisa.
Novi!!: Galileo Galilei i 1613. · Vidi više »
1614.
Bez opisa.
Novi!!: Galileo Galilei i 1614. · Vidi više »
1615.
Bez opisa.
Novi!!: Galileo Galilei i 1615. · Vidi više »
1616.
Bez opisa.
Novi!!: Galileo Galilei i 1616. · Vidi više »
1617.
Bez opisa.
Novi!!: Galileo Galilei i 1617. · Vidi više »
1618.
Bez opisa.
Novi!!: Galileo Galilei i 1618. · Vidi više »
1619.
Bez opisa.
Novi!!: Galileo Galilei i 1619. · Vidi više »
1621.
Bez opisa.
Novi!!: Galileo Galilei i 1621. · Vidi više »
1623.
Bez opisa.
Novi!!: Galileo Galilei i 1623. · Vidi više »
1624.
Bez opisa.
Novi!!: Galileo Galilei i 1624. · Vidi više »
1625.
Bez opisa.
Novi!!: Galileo Galilei i 1625. · Vidi više »
1630.
Bez opisa.
Novi!!: Galileo Galilei i 1630. · Vidi više »
1632.
Bez opisa.
Novi!!: Galileo Galilei i 1632. · Vidi više »
1633.
1633. (Rimski: MDCXXXIII), tridesetdruga je godina 17. stoljeća.
Novi!!: Galileo Galilei i 1633. · Vidi više »
1634.
Bez opisa.
Novi!!: Galileo Galilei i 1634. · Vidi više »
1638.
Bez opisa.
Novi!!: Galileo Galilei i 1638. · Vidi više »
1640.
Bez opisa.
Novi!!: Galileo Galilei i 1640. · Vidi više »
1642.
Bez opisa.
Novi!!: Galileo Galilei i 1642. · Vidi više »
1644.
Bez opisa.
Novi!!: Galileo Galilei i 1644. · Vidi više »
1656.
Bez opisa.
Novi!!: Galileo Galilei i 1656. · Vidi više »
1659.
Bez opisa.
Novi!!: Galileo Galilei i 1659. · Vidi više »
1681.
Bez opisa.
Novi!!: Galileo Galilei i 1681. · Vidi više »
1718.
Bez opisa.
Novi!!: Galileo Galilei i 1718. · Vidi više »
1737.
Bez opisa.
Novi!!: Galileo Galilei i 1737. · Vidi više »
1933.
Bez opisa.
Novi!!: Galileo Galilei i 1933. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Galileo Galilei i 1992. · Vidi više »
22. lipnja
22.
Novi!!: Galileo Galilei i 22. lipnja · Vidi više »
6. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Galileo Galilei i 6. stoljeće · Vidi više »
8. siječnja
8.
Novi!!: Galileo Galilei i 8. siječnja · Vidi više »
