Brže od pregledniku!
46 odnosi: Antika, Autobiografija, Šibenik, Šime Budinić, Biblija, Ciceron, Draga, rapska pastirica, Epitaf, Grad, Gramatika, Hrvatska, Hrvatski jezik, Italija, Ivan Tomko Mrnavić, Jarula, Književnost, London, Mletci, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Novi zavjet, Novigrad, Osmansko Carstvo, Povijest, Psalmi, Renesansa, Rim, Rtina, Selo, Stari zavjet, Sveti Jeronim, Talijanski jezik, Vila Slovinka, Zadar, 1. kolovoza, 1548., 1564., 1582., 1586., 1602., 1606., 1613., 1614., 1618., 1628., 1868., 1966..
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.
Novi!!: Juraj Baraković i Antika · Vidi više »
Autobiografija
Autobiografija je oblik biografije, pisan u prvom licu.
Novi!!: Juraj Baraković i Autobiografija · Vidi više »
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Novi!!: Juraj Baraković i Šibenik · Vidi više »
Šime Budinić
Kip Šime Budinića u Zadru Šime Budinić (Zadar, između 1530. i 1535. – Zadar, 13. prosinca 1600.), hrvatski književnik i prevoditelj.
Novi!!: Juraj Baraković i Šime Budinić · Vidi više »
Biblija
Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.
Novi!!: Juraj Baraković i Biblija · Vidi više »
Ciceron
Bista '''Cicerona''' u dobi od 60 godina. Marko Tulije Ciceron (lat. Marcus Tullius Cicero; Arpin, 3. siječnja 106. pr. Kr. – Formijan kod Gajete, 7. prosinca 43. pr. Kr.), državnik, odvjetnik, politički teoretičar, filozof i najveći rimski govornik.
Novi!!: Juraj Baraković i Ciceron · Vidi više »
Draga, rapska pastirica
Draga, rapska pastirica nedovršeni je prigodni spjev Jurja Barakovića posvećen znamenitostima otoka Raba, sastavljen od oko 3000 stihova različitih metričkih oblika.
Novi!!: Juraj Baraković i Draga, rapska pastirica · Vidi više »
Epitaf
Epitaf (grč. ἐπιτάφιον) je nadgrobni natpis, stih, pjesma u povodu nečije smrti.
Novi!!: Juraj Baraković i Epitaf · Vidi više »
Grad
Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.
Novi!!: Juraj Baraković i Grad · Vidi više »
Gramatika
Gramatika (slovnica) je proučavanje pravila koja upravljaju uporabom jezika.
Novi!!: Juraj Baraković i Gramatika · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Juraj Baraković i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Juraj Baraković i Hrvatski jezik · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Juraj Baraković i Italija · Vidi više »
Ivan Tomko Mrnavić
Ivan Tomko Mrnavić (Marnavić; Marnavich, Giovanni Tomco) (Šibenik, 7. veljače 1580. (1579.) – Rim, 1. travnja 1637. (1639.)) hrvatski katolički svećenik, teolog, književnik i povjesničar(): Kartografija.hr.
Novi!!: Juraj Baraković i Ivan Tomko Mrnavić · Vidi više »
Jarula
Jarula je pripovjedno djelo u stihu Jurja Barakovića na temu biblijske povijesti, sastavljeno od oko 4000 stihova različitih metričkih i strofičkih oblika.
Novi!!: Juraj Baraković i Jarula · Vidi više »
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Novi!!: Juraj Baraković i Književnost · Vidi više »
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: Juraj Baraković i London · Vidi više »
Mletci
# povijesno ime za grad Veneciju.
Novi!!: Juraj Baraković i Mletci · Vidi više »
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (skr. NSK), središnja je knjižnica Republike Hrvatske i Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Juraj Baraković i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu · Vidi više »
Novi zavjet
Novi zavjet je dio Biblije kojim se uz Stari zavjet služe kršćani.
Novi!!: Juraj Baraković i Novi zavjet · Vidi više »
Novigrad
Novigrad (tal. Cittanova d'Istria) je grad u zapadnoj Hrvatskoj, smješten na zapadnoj obali Istre.
Novi!!: Juraj Baraković i Novigrad · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Juraj Baraković i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.
Novi!!: Juraj Baraković i Povijest · Vidi više »
Psalmi
Sadržaj prvog psalma na hebrejskom jeziku Psalmi (he. Tehilim, תהילים, ili "molitve") predstavljaju jednu od knjiga Biblije, odnosno Starog zavjeta.
Novi!!: Juraj Baraković i Psalmi · Vidi više »
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Novi!!: Juraj Baraković i Renesansa · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Juraj Baraković i Rim · Vidi više »
Rtina
Rtina je selo u Zadarskoj županiji u općini Ražancu.
Novi!!: Juraj Baraković i Rtina · Vidi više »
Selo
Južnoj Češkoj Selo Selo je uz grad jedno od dva osnovna tipa ljudskih naselja.
Novi!!: Juraj Baraković i Selo · Vidi više »
Stari zavjet
Stari zavjet - je dio Biblije kojim se podjednako služe Židovi i kršćani.
Novi!!: Juraj Baraković i Stari zavjet · Vidi više »
Sveti Jeronim
Rubens: ''Sveti Jeronim'' alt.
Novi!!: Juraj Baraković i Sveti Jeronim · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Juraj Baraković i Talijanski jezik · Vidi više »
Vila Slovinka
''Vila Slovinka'', naslovnica iz 1614. godine Vila Slovinka pripovjedno je djelo u stihu Jurja Barakovića u kojem se u trinaest pjevanja nejednake duljine, s više od 9300 stihova različitih metričkih i strofičkih oblika, uz mnoštvo mitoloških i autobiografskih motiva, tematizira povijest i sadašnjost Zadra i Šibenika.
Novi!!: Juraj Baraković i Vila Slovinka · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Juraj Baraković i Zadar · Vidi više »
1. kolovoza
1.
Novi!!: Juraj Baraković i 1. kolovoza · Vidi više »
1548.
Bez opisa.
Novi!!: Juraj Baraković i 1548. · Vidi više »
1564.
Bez opisa.
Novi!!: Juraj Baraković i 1564. · Vidi više »
1582.
Bez opisa.
Novi!!: Juraj Baraković i 1582. · Vidi više »
1586.
Bez opisa.
Novi!!: Juraj Baraković i 1586. · Vidi više »
1602.
Bez opisa.
Novi!!: Juraj Baraković i 1602. · Vidi više »
1606.
Bez opisa.
Novi!!: Juraj Baraković i 1606. · Vidi više »
1613.
Bez opisa.
Novi!!: Juraj Baraković i 1613. · Vidi više »
1614.
Bez opisa.
Novi!!: Juraj Baraković i 1614. · Vidi više »
1618.
Bez opisa.
Novi!!: Juraj Baraković i 1618. · Vidi više »
1628.
Bez opisa.
Novi!!: Juraj Baraković i 1628. · Vidi više »
1868.
Bez opisa.
Novi!!: Juraj Baraković i 1868. · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: Juraj Baraković i 1966. · Vidi više »
