Sadržaj
28 odnosi: Alexander von Linsingen, Armija Bug, Austro-Ugarska, Felix von Bothmer, Friedrich von Gerok, Hans Krug von Nidda, Hans von Hemmer, Heer, Istočno bojište (Prvi svjetski rat), Karpati, Konstanz von Heineccius, Njemačko Carstvo, Oktobarska revolucija, Paulus von Stolzmann, Peter von Hofmann, Prvi svjetski rat, Rudolf Kralicek, Rusko Carstvo, Sándor Szurmay, Ternopolj, Wrocław, Zapadno bojište (Prvi svjetski rat), 11. siječnja, 19. armija (Njemačko Carstvo), 2. armija (Austro-Ugarska), 25. siječnja, 3. armija (Austro-Ugarska), 7. armija (Austro-Ugarska).
Alexander von Linsingen
Alexander Adolf August Karl von Linsingen (Hildesheim, 10. veljače 1850. - Hannover, 5. lipnja 1935.) je bio njemački general i vojni zapovjednik.
Pogledaj Južna armija i Alexander von Linsingen
Armija Bug
Armija Bug (njem. Bugarmee / Armeeoberkommando Bug / A.O.K. Bug) je bila vojna formacija njemačke vojske u Prvom svjetskom ratu.
Pogledaj Južna armija i Armija Bug
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Pogledaj Južna armija i Austro-Ugarska
Felix von Bothmer
Felix Graf von Bothmer (München, 1. prosinca 1852. - München, 18. ožujka 1937.) je bio njemački general i vojni zapovjednik.
Pogledaj Južna armija i Felix von Bothmer
Friedrich von Gerok
Karl Christoph Friedrich von Gerok (26. svibnja 1854. – 18. rujna 1937.) je bio njemački general i vojni zapovjednik.
Pogledaj Južna armija i Friedrich von Gerok
Hans Krug von Nidda
Hans Heinrich Ludwig Roland Krug von Nidda (Dresden, 14. veljače 1857. – Gersdorf, 20. kolovoza 1922.) je bio njemački general i vojni zapovjednik.
Pogledaj Južna armija i Hans Krug von Nidda
Hans von Hemmer
Hans Ritter von Hemmer (München, 26. lipnja 1869. - München, 15. prosinca 1931.) je bio njemački general i vojni zapovjednik.
Pogledaj Južna armija i Hans von Hemmer
Heer
Njemačka kopnena vojska (njemački: Deutsches Heer) ili samo Heer je naziv za kopnenu komponentu Oružanih snaga Njemačke ''(Bundeswehr)''.
Pogledaj Južna armija i Heer
Istočno bojište (Prvi svjetski rat)
Istočno bojište bilo je bojište na kojem su se u prvom svjetskom ratu sukobljavale Njemačka, Austro-Ugarska, Bugarska, i Osmansko Carstvo s jedne strane, te Rusija i Rumunjska s druge strane.
Pogledaj Južna armija i Istočno bojište (Prvi svjetski rat)
Karpati
Karpati su planinski lanac u srednjoj Europi.
Pogledaj Južna armija i Karpati
Konstanz von Heineccius
Konstanz von Heineccius (Berlin, 26. rujna 1859. – Überlingen, 3. srpnja 1936.) je bio njemački general i vojni zapovjednik.
Pogledaj Južna armija i Konstanz von Heineccius
Njemačko Carstvo
Njemačko Carstvo (njem. Deutsches Reich) bio je naziv za njemačku državu u vremenu od 47 godina, počevši od proglasa Vilima I. od Pruske, njemačkog cara (18. siječnja 1871.) te završivši abdikacijom Vilima II. (9. studenoga 1918.). Službeno ime države u to doba, Deutsches Reich (Njemački Reich), koristilo se sve do 1943.
Pogledaj Južna armija i Njemačko Carstvo
Oktobarska revolucija
Oktobarska revolucija, (Ruski: Октя́брьская револю́ция, još i "Velika Oktobarska socijalistička revolucija", Вели́кая Октя́брьская социалисти́ческая револю́ция) Oktobarska socijalistička revolucija ili Listopadska revolucija, revolucija u Rusiji koja je dovela do ukidanja Ruske Republike i stvaranja Saveza Socijalističkih Sovjetskih Republika.
Pogledaj Južna armija i Oktobarska revolucija
Paulus von Stolzmann
Paulus Alfred Wilhelm von Stolzmann (Stolberg, 1. travnja 1863. - Hannover, 5. kolovoza 1930.) je bio njemački general i vojni zapovjednik.
Pogledaj Južna armija i Paulus von Stolzmann
Peter von Hofmann
Peter Freiherr von Hofmann (Beč, 10. lipnja 1865. – Beč, 8. svibnja 1923.) je bio austrougarski general i vojni zapovjednik.
Pogledaj Južna armija i Peter von Hofmann
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Pogledaj Južna armija i Prvi svjetski rat
Rudolf Kralicek
Rudolf Kralicek (Huštenovice, 19. siječnja 1862. – Češki Tešin, 4. siječnja 1946.) je bio austrougarski general i vojni zapovjednik.
Pogledaj Južna armija i Rudolf Kralicek
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Pogledaj Južna armija i Rusko Carstvo
Sándor Szurmay
Sándor Szurmay (Boksanbanya, 19. prosinca 1860. – Budimpešta, 26. veljače 1945.) je bio austrougarski general i vojni zapovjednik.
Pogledaj Južna armija i Sándor Szurmay
Ternopolj
Ternopolj ili Ternopilj (ukrajinski: Тернопіль, ruski: Тернополь, hebrejski: טרנופול, njemački Ternopil, poljski: Tarnopol) je grad u zapadnoj Ukrajini središte Ternopoljske oblasti.
Pogledaj Južna armija i Ternopolj
Wrocław
Wrocław (latinski Vratislavia, njemački, donjošleski Brassel, češki Vratislav, mađarski Boroszló) jest grad u jugozapadnoj Poljskoj s više od 630.000 stanovnika, što ga čini četvrtim najvećim gradom u toj zemlji.
Pogledaj Južna armija i Wrocław
Zapadno bojište (Prvi svjetski rat)
Zapadno bojište bilo je najznačajnije bojno polje Prvog svjetskog rata.
Pogledaj Južna armija i Zapadno bojište (Prvi svjetski rat)
11. siječnja
11.
Pogledaj Južna armija i 11. siječnja
19. armija (Njemačko Carstvo)
19.
Pogledaj Južna armija i 19. armija (Njemačko Carstvo)
2. armija (Austro-Ugarska)
2.
Pogledaj Južna armija i 2. armija (Austro-Ugarska)
25. siječnja
25.
Pogledaj Južna armija i 25. siječnja
3. armija (Austro-Ugarska)
3.
Pogledaj Južna armija i 3. armija (Austro-Ugarska)
7. armija (Austro-Ugarska)
7.
Pogledaj Južna armija i 7. armija (Austro-Ugarska)