Brže od pregledniku!
28 odnosi: Anto Đogić, Bogdan Tanjević, Bosna i Hercegovina, Dragan Lukenda, Dvorana Mirza Delibašić, Emir Mutapčić, Francuska, GKK Šibenik, Grenoble, Hrvatska, Interkontinentalni kup (košarka), Josip Pandža, Košarka, Košarkaško prvenstvo Bosne i Hercegovine, Kup europskih prvaka 1983./84. (košarka), Kup Radivoja Koraća, Mario Primorac, Mirza Delibašić, Olimpijska dvorana "Juan Antonio Samaranch", Predrag Benaček, Prvenstvo Jugoslavije u košarci, Ratko Radovanović, Sabahudin Bilalović, Sabit Hadžić, Skenderija, Svetislav Pešić, Tuzla, ULEB Euroliga.
Anto Đogić
Anto Đogić (Sarajevo, 18. travnja 1952.) je bivši bosanskohercegovački košarkaš hrvatskog podrijetla.
Novi!!: KK Bosna i Anto Đogić · Vidi više »
Bogdan Tanjević
right Bogdan Tanjević (Pljevlja, 13. veljače 1947.) bivši je košarkaš, danas košarkaški trener, rođenjem Crnogorac.
Novi!!: KK Bosna i Bogdan Tanjević · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: KK Bosna i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Dragan Lukenda
Dragan Lukenda (Pula, 6. rujna 1963.), bivši hrvatski košarkaš.
Novi!!: KK Bosna i Dragan Lukenda · Vidi više »
Dvorana Mirza Delibašić
Dvorana Mirza Delibašić je naziv za višenamjensku sportsku dvoranu s pratećim sadržajima, predviđenu za održavanje sportskih, kulturnih, poslovnih i zabavnih manifestacija.
Novi!!: KK Bosna i Dvorana Mirza Delibašić · Vidi više »
Emir Mutapčić
Emir "Muki" Mutapčić (Zenica, Bosna i Hercegovina, 27. svibnja 1960.) je bosanskohercegovački košarkaš i trener.
Novi!!: KK Bosna i Emir Mutapčić · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: KK Bosna i Francuska · Vidi više »
GKK Šibenik
Građanski košarkaški klub Šibenka, hrvatski je košarkaški klub iz Šibenika osnovan 2010. godine raspadom Košarkaškog kluba "Šibenik".
Novi!!: KK Bosna i GKK Šibenik · Vidi više »
Grenoble
Grenoble je šesnaesti po veličini grad u Francuskoj, Grenoble se nalazi u povijesnoj regiji Dauphiné, u pokrajini Rona-Alpe, te je upravno središte departmana Isère.
Novi!!: KK Bosna i Grenoble · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: KK Bosna i Hrvatska · Vidi više »
Interkontinentalni kup (košarka)
Interkontinentalni kup (povremeno i Svjetsko prvenstvo za košarkaške klubove) je košarkaško natjecanje koje organizira FIBA, da bi se odredio najbolji košarkaški klub na svijetu.
Novi!!: KK Bosna i Interkontinentalni kup (košarka) · Vidi više »
Josip Pandža
Josip Pandža (Vitez, 14. svibnja 1987.), bosanskohercegovački košarkaški trener i bivši košarkaš.
Novi!!: KK Bosna i Josip Pandža · Vidi više »
Košarka
tricu tijekom Europskog košarkaškog prvenstva za žene 2005. Košarka je sport u kojem dva tima sastavljena od pet igrača koji pokušavaju ostvariti što više poena (bodova) ubacivanjem lopte kroz obruč koša pod organiziranim pravilima.
Novi!!: KK Bosna i Košarka · Vidi više »
Košarkaško prvenstvo Bosne i Hercegovine
Košarkaško prvenstvo Bosne i Hercegovine najjače je košarkaško natjecanje u Bosni i Hercegovini pod upravom Košarkaškoga saveza BiH.
Novi!!: KK Bosna i Košarkaško prvenstvo Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Kup europskih prvaka 1983./84. (košarka)
Ovo je 27.
Novi!!: KK Bosna i Kup europskih prvaka 1983./84. (košarka) · Vidi više »
Kup Radivoja Koraća
Kup Radivoja Koraća Kup Radivoja Koraća (Kup Koraća) je bio redovito europsko košarkaško natjecanje koje je održavala FIBA između 1972.
Novi!!: KK Bosna i Kup Radivoja Koraća · Vidi više »
Mario Primorac
Mario Primorac (Zavidovići, 3. listopada 1961.) je bivši bosanskohercegovački košarkaš hrvatskog podrijetla.
Novi!!: KK Bosna i Mario Primorac · Vidi više »
Mirza Delibašić
Mirza Delibašić (Tuzla, 9. siječnja 1954. – Sarajevo, 8. prosinca 2001.) bio je bosanskohercegovački košarkaš i trener.
Novi!!: KK Bosna i Mirza Delibašić · Vidi više »
Olimpijska dvorana "Juan Antonio Samaranch"
Olimpijska dvorana Juan Antonio Samaranch ili Zetra Arena je dvorana u Sarajevu, glavnom gradu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: KK Bosna i Olimpijska dvorana "Juan Antonio Samaranch" · Vidi više »
Predrag Benaček
Predrag Benaček (Sarajevo, 29. ožujka 1959.),(eng.) Predrag Benaček (pristupljeno 15. travnja 2020.) bivši bosanskohercegovački košarkaš češkog podrijetla.
Novi!!: KK Bosna i Predrag Benaček · Vidi više »
Prvenstvo Jugoslavije u košarci
Košarka je u bivšoj Jugoslaviji bila uz nogomet jedan od najpopularnijih sportova, a važnu ulogu su igrali i hrvatski klubovi kao što su Cibona iz Zagreba, Split i Zadar, a najuspješniji klubovi iz ostalih krajeva bivše Jugoslavije su bili Crvena zvezda, Partizan i OKK iz Beograda, Olimpija iz Ljubljane, te Bosna iz Sarajeva.
Novi!!: KK Bosna i Prvenstvo Jugoslavije u košarci · Vidi više »
Ratko Radovanović
Ratko Radovanović (Nevesinje, 16. rujna 1956. godine), bosanskohercegovački košarkaš.
Novi!!: KK Bosna i Ratko Radovanović · Vidi više »
Sabahudin Bilalović
Sabahudin "Dino" Bilalović (Trebinje, Bosna i Hercegovina, 7. svibnja 1960. – Makarska, 29. srpnja 2003.) je bivši bosanskohercegovački profesionalni košarkaš.
Novi!!: KK Bosna i Sabahudin Bilalović · Vidi više »
Sabit Hadžić
Sabit Hadžić (Sarajevo, 7. kolovoza 1957. – Antalija, Turska, 3. ožujka 2018.), bio je bosanskohercegovački košarkaški trener i košarkaš, jedan od legendi sarajevske Bosne.
Novi!!: KK Bosna i Sabit Hadžić · Vidi više »
Skenderija
Pogled na Skenderiju Skenderija je športsko-kulturno-poslovni centar u Sarajevu, sagrađen 1969. godine.
Novi!!: KK Bosna i Skenderija · Vidi više »
Svetislav Pešić
Svetislav Pešić (srp. ćirilica: Светислав Пешић; Novi Sad, 28. kolovoza 1949.), bivši je srbijanski košarkaš, a sadašnji trener.
Novi!!: KK Bosna i Svetislav Pešić · Vidi više »
Tuzla
Tuzla (stari hrvatski naziv: Soli) treći je najveći grad u Bosni i Hercegovini i središte istoimene općine na sjeveroistoku zemlje.
Novi!!: KK Bosna i Tuzla · Vidi više »
ULEB Euroliga
Euroliga je natjecanje koje je započelo kao Kup europskih prvaka u košarci u sezoni 1958. a prvog ga je osvojila momčad ASK Riga. Obrasci natjecanja su se znali mijenjati, ali pravilo je bilo da se prvi dio odigra kup-sustavom, a onda bi momčadi koje su prošle taj izlučni dio bile igrale u skupini po dvokružnom liga sustavu. Prve dvije momčadi bi po završetku igrale jednu utakmicu završnice, koja se igrala na unaprijed određenom mjestu. U početku je ovo natjecanje okupljalo prvake europskih država, a lanjskom pobjedniku je bilo omogućeno branjenje naslova iduće godine, tako da je jedna država mogla imati i dva predstavnika. Ta je mogućnost bila ukinuta nakon 1985.; baš u razdoblju kad je hrvatska košarka bila na vrhuncu i kad su hrvatski klubovi osvajali naslove europskih prvaka. Uvođenjem Lige prvaka, pored državnih prvaka, omogućeno je sudjelovanje i inim klubovima iz europskih liga, čiji su klubovi u prijašnjim godinama izborili za svoju državu pravo za određen broj predstavnika u toj Ligi. Igralo se kup-sustavom, a poslije se dio natjecanja igrao u skupinama te je nazvano Liga prvaka, a početkom devedesetih i Euroliga, od tada u njemu igraju samo najbolji klubovi iz jačih europskih liga kao što su Italija, Španjolska, Grčka, Turska, Rusija, Srbija i Crna Gora, Francuska, Hrvatska, Izrael, a momčadi iz slabijih liga vremenom se nisu uspijevale probiti u ovo natjecanje te su uglavnom igrali u ostalim eurokupovima, kao što su Kup Radivoja Koraća i Kup Raymonda Saporte (bivši Kup pobjednika kupova). Euroliga je do sezone 1999/2000. bila glavno natjecanje FIBA-e, no tad je nastalo Udruženje europskih profesionalnih klubova i liga (ULEB), te preuzelo Euroligu, te je ona od sezone 2000/01. ''Euroliga''. Te 2000/01. bile su dvije Eurolige: ULEB-ova Euroliga s 24 kluba i FIBA-ina Suproliga s 20 klubova. Od sezone 2016./17. se Euroliga igra kao jedinstvena liga 16 klubova, s naknadnim doigravanjem. Najpoznatiji klubovi koji su vodili glavnu riječ tijekom povijesti ovog natjecanja su Real Madrid, Varese, Maccabi Tel-Aviv, Barcelona, Virtus (Kinder) Bologna, CSKA Moskva, a od hrvatskih Split, i Cibona dok su ostali sudionici ovog natjecanja bili i Zadar, Zagreb te Cedevita.
Novi!!: KK Bosna i ULEB Euroliga · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
KK Bosna ASA, KK Bosna Sarajevo.
