Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

ULEB Euroliga

Indeks ULEB Euroliga

Euroliga je natjecanje koje je započelo kao Kup europskih prvaka u košarci u sezoni 1958. a prvog ga je osvojila momčad ASK Riga. Obrasci natjecanja su se znali mijenjati, ali pravilo je bilo da se prvi dio odigra kup-sustavom, a onda bi momčadi koje su prošle taj izlučni dio bile igrale u skupini po dvokružnom liga sustavu. Prve dvije momčadi bi po završetku igrale jednu utakmicu završnice, koja se igrala na unaprijed određenom mjestu. U početku je ovo natjecanje okupljalo prvake europskih država, a lanjskom pobjedniku je bilo omogućeno branjenje naslova iduće godine, tako da je jedna država mogla imati i dva predstavnika. Ta je mogućnost bila ukinuta nakon 1985.; baš u razdoblju kad je hrvatska košarka bila na vrhuncu i kad su hrvatski klubovi osvajali naslove europskih prvaka. Uvođenjem Lige prvaka, pored državnih prvaka, omogućeno je sudjelovanje i inim klubovima iz europskih liga, čiji su klubovi u prijašnjim godinama izborili za svoju državu pravo za određen broj predstavnika u toj Ligi. Igralo se kup-sustavom, a poslije se dio natjecanja igrao u skupinama te je nazvano Liga prvaka, a početkom devedesetih i Euroliga, od tada u njemu igraju samo najbolji klubovi iz jačih europskih liga kao što su Italija, Španjolska, Grčka, Turska, Rusija, Srbija i Crna Gora, Francuska, Hrvatska, Izrael, a momčadi iz slabijih liga vremenom se nisu uspijevale probiti u ovo natjecanje te su uglavnom igrali u ostalim eurokupovima, kao što su Kup Radivoja Koraća i Kup Raymonda Saporte (bivši Kup pobjednika kupova). Euroliga je do sezone 1999/2000. bila glavno natjecanje FIBA-e, no tad je nastalo Udruženje europskih profesionalnih klubova i liga (ULEB), te preuzelo Euroligu, te je ona od sezone 2000/01. ''Euroliga''. Te 2000/01. bile su dvije Eurolige: ULEB-ova Euroliga s 24 kluba i FIBA-ina Suproliga s 20 klubova. Od sezone 2016./17. se Euroliga igra kao jedinstvena liga 16 klubova, s naknadnim doigravanjem. Najpoznatiji klubovi koji su vodili glavnu riječ tijekom povijesti ovog natjecanja su Real Madrid, Varese, Maccabi Tel-Aviv, Barcelona, Virtus (Kinder) Bologna, CSKA Moskva, a od hrvatskih Split, i Cibona dok su ostali sudionici ovog natjecanja bili i Zadar, Zagreb te Cedevita.

161 odnosi: AEK Atena BC, Anadolu Efes S.K., Antwerpen, ASK Riga, Atena (grad), Španjolska, Ženeva, Češka, Čehoslovačka, Barcelona, BC Žalgiris, BC Brno, Beograd, Berlin, Bologna, Bosna i Hercegovina, Brno, Budimpešta, Bugarska, CSP Limoges, Dinamo Tbilisi BK, Država, EuroChallenge, Euroliga 1991./92., Euroliga 1992./93., Euroliga 1993./94., Euroliga 1994./95., Euroliga 1995./96., Euroliga 1996./97., Euroliga 1997./98., Euroliga 1998./99., Euroliga 1999./00., Euroliga 2000./01., Euroliga 2001./02., Euroliga 2002./03., Euroliga 2003./04., Euroliga 2004./05., Euroliga 2005./06., Euroliga 2006./07., Euroliga 2007./08., Euroliga 2008./09., Euroliga 2009./10., Euroliga 2010./11., Euroliga 2011./12., Euroliga 2012./13., F.C. Barcelona Bàsquet, Fenerbahçe Ülker, FIBA Eurokup Challenge, FIBA Euroliga za žene, FIBA Regional Challenge, ..., Fortitudo Bologna, Francuska, Gent, Grčka, Grenoble, Gruzija, Hrvatska, Istanbul, Italija, Izrael, Joventut Badalona, K.A.E. Olympiakos, K.A.E. Panathinaikos, Köln, KK Bosna, KK Cedevita Zagreb, KK Cibona, KK Partizan Beograd, KK Split, KK Zadar, KK Zagreb, Kup europskih prvaka 1958. (košarka), Kup europskih prvaka 1958./59. (košarka), Kup europskih prvaka 1959./60. (košarka), Kup europskih prvaka 1960./61. (košarka), Kup europskih prvaka 1961./62. (košarka), Kup europskih prvaka 1962./63. (košarka), Kup europskih prvaka 1963./64. (košarka), Kup europskih prvaka 1964./65. (košarka), Kup europskih prvaka 1965./66. (košarka), Kup europskih prvaka 1966./67. (košarka), Kup europskih prvaka 1967./68. (košarka), Kup europskih prvaka 1968./69. (košarka), Kup europskih prvaka 1969./70. (košarka), Kup europskih prvaka 1970./71. (košarka), Kup europskih prvaka 1971./72. (košarka), Kup europskih prvaka 1972./73. (košarka), Kup europskih prvaka 1973./74. (košarka), Kup europskih prvaka 1974./75. (košarka), Kup europskih prvaka 1975./76. (košarka), Kup europskih prvaka 1976./77. (košarka), Kup europskih prvaka 1977./78. (košarka), Kup europskih prvaka 1978./79. (košarka), Kup europskih prvaka 1979./80. (košarka), Kup europskih prvaka 1980./81. (košarka), Kup europskih prvaka 1981./82. (košarka), Kup europskih prvaka 1982./83. (košarka), Kup europskih prvaka 1983./84. (košarka), Kup europskih prvaka 1984./85. (košarka), Kup europskih prvaka 1985./86. (košarka), Kup europskih prvaka 1986./87. (košarka), Kup europskih prvaka 1987./88. (košarka), Kup europskih prvaka 1988./89. (košarka), Kup europskih prvaka 1989./90. (košarka), Kup europskih prvaka 1990./91. (košarka), Kup Radivoja Koraća, Kup Raymonda Saporte, Latvija, Lausanne, Liège, Liga prvaka, Litva, London, Lyon, Maccabi Tel Aviv B.C., Madrid, München, Međunarodna košarkaška federacija, Milano, Moskva, Nantes, Olimpia Milano, Pallacanestro Cantù, Pallacanestro Treviso, Pallacanestro Varese, Pallacanestro Virtus Rim, Pariz, PBK CSKA Moskva, PBK Lukoil Akademik, Prag, Real Madrid Baloncesto, Riga, Rim, Rusija, Sarajevo, Saski Baskonia, Savezna Republika Jugoslavija, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Sofija, Solun, Sovjetski Savez, Srbija, Srbija i Crna Gora, Strasbourg, Suproliga, Tbilisi, Tel Aviv, Turska, UEFA Kup pobjednika kupova, ULEB, ULEB Eurokup, ULEB Euroliga, ULEB Euroliga 2013./14., ULEB Euroliga 2014./15., ULEB Euroliga 2015./16., USK Prag, Virtus Bologna, Vitoria-Gazteiz, Zaragoza, 1957., 50 osoba koje su najviše pridonijele Euroligi. Proširite indeks (111 više) »

AEK Atena BC

AEK BC (Grčki: Αθλητική Ένωσις Κωνσταντινουπόλεως – Athlitiki Enosis Konstantinoupoleos) je grčki košarkaški klub iz Atene.

Novi!!: ULEB Euroliga i AEK Atena BC · Vidi više »

Anadolu Efes S.K.

Anadolu Spor Kulübü (hr: Sportski klub Anadolu Efes), prije Efes Pilsen je turski košarkaški klub iz Istanbula.

Novi!!: ULEB Euroliga i Anadolu Efes S.K. · Vidi više »

Antwerpen

Antwerpen (fra. Anvers) grad je u Belgiji.

Novi!!: ULEB Euroliga i Antwerpen · Vidi više »

ASK Riga

ASK Riga je bio latvijski košarkaški klub iz Rige.

Novi!!: ULEB Euroliga i ASK Riga · Vidi više »

Atena (grad)

Atena (grč. Αθήνα, Athina) je glavni grad Grčke i jedan od najpoznatijih gradova u svijetu.

Novi!!: ULEB Euroliga i Atena (grad) · Vidi više »

Španjolska

Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.

Novi!!: ULEB Euroliga i Španjolska · Vidi više »

Ženeva

Ženeva (fr. Genève, njem. Genf, tal. Ginevra, roh. Genevra) je drugi grad po veličini u Švicarskoj.

Novi!!: ULEB Euroliga i Ženeva · Vidi više »

Češka

Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.

Novi!!: ULEB Euroliga i Češka · Vidi više »

Čehoslovačka

Čehoslovačka je bila srednjoeuropska država nastala kao državna zajednica Češke i Slovačke, a postojala je od 1918. do 1939. te od 1945. do 1992. godine.

Novi!!: ULEB Euroliga i Čehoslovačka · Vidi više »

Barcelona

Barcelona, glavni grad španjolske autonomne pokrajine Katalonije i glavno trgovačko i industrijsko središte u Španjolskoj, jedna od najvećih luka i najveći grad na Sredozemnom moru.

Novi!!: ULEB Euroliga i Barcelona · Vidi više »

BC Žalgiris

BC Žalgiris je litavski košarkaški klub iz Kaunasa.

Novi!!: ULEB Euroliga i BC Žalgiris · Vidi više »

BC Brno

BC Brno je košarkaški klub iz Brna, Češka.

Novi!!: ULEB Euroliga i BC Brno · Vidi više »

Beograd

Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.

Novi!!: ULEB Euroliga i Beograd · Vidi više »

Berlin

Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.

Novi!!: ULEB Euroliga i Berlin · Vidi više »

Bologna

Bologna (emilijanski: Bulåggna; latinski: Bononia) je glavni grad istoimenog metropolitanskog grada i regije Emilia-Romagna na prijelazu iz sjeverne u srednju Italiju.

Novi!!: ULEB Euroliga i Bologna · Vidi više »

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: ULEB Euroliga i Bosna i Hercegovina · Vidi više »

Brno

Špilberk Katedrala Brno (češki: Brno; njem. Brünn) je drugi najveći grad u Češkoj.

Novi!!: ULEB Euroliga i Brno · Vidi više »

Budimpešta

Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.

Novi!!: ULEB Euroliga i Budimpešta · Vidi više »

Bugarska

Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: ULEB Euroliga i Bugarska · Vidi više »

CSP Limoges

CSP Limoges je bio košarkaški klub iz grada Limogesa u Francuskoj.

Novi!!: ULEB Euroliga i CSP Limoges · Vidi više »

Dinamo Tbilisi BK

Dinamo je košarkaški klub iz Tbilisija u Gruziji.

Novi!!: ULEB Euroliga i Dinamo Tbilisi BK · Vidi više »

Država

Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.

Novi!!: ULEB Euroliga i Država · Vidi više »

EuroChallenge

Zbog nastanka novih ULEB-ovih natjecanja (Eurolige 2000. i ULEB kupa 2002.) i nestanka starih FIBA-inih klupskih natjecanja (Suprolige, Kupa Saporta i Kupa Koraća) FIBA-Europa je odlučila stvoriti vlastita nova natjecanja za europske klubove koji nisu dovoljno jaki da se pridruže ULEB-u, ali imaju sportski i ekonomski potencijal za natjecanju na međunarodnom nivou.

Novi!!: ULEB Euroliga i EuroChallenge · Vidi više »

Euroliga 1991./92.

Ovo je 35.

Novi!!: ULEB Euroliga i Euroliga 1991./92. · Vidi više »

Euroliga 1992./93.

Ovo je 36.

Novi!!: ULEB Euroliga i Euroliga 1992./93. · Vidi više »

Euroliga 1993./94.

Ovo je 37.

Novi!!: ULEB Euroliga i Euroliga 1993./94. · Vidi više »

Euroliga 1994./95.

Ovo je 38.

Novi!!: ULEB Euroliga i Euroliga 1994./95. · Vidi više »

Euroliga 1995./96.

Ovo je 39.

Novi!!: ULEB Euroliga i Euroliga 1995./96. · Vidi više »

Euroliga 1996./97.

Ovo je 40.

Novi!!: ULEB Euroliga i Euroliga 1996./97. · Vidi više »

Euroliga 1997./98.

Ovo je 41.

Novi!!: ULEB Euroliga i Euroliga 1997./98. · Vidi više »

Euroliga 1998./99.

Ovo je 42.

Novi!!: ULEB Euroliga i Euroliga 1998./99. · Vidi više »

Euroliga 1999./00.

Ovo je 43.

Novi!!: ULEB Euroliga i Euroliga 1999./00. · Vidi više »

Euroliga 2000./01.

Ovo je 44.

Novi!!: ULEB Euroliga i Euroliga 2000./01. · Vidi više »

Euroliga 2001./02.

Ovo je 45.

Novi!!: ULEB Euroliga i Euroliga 2001./02. · Vidi više »

Euroliga 2002./03.

Ovo je 46.

Novi!!: ULEB Euroliga i Euroliga 2002./03. · Vidi više »

Euroliga 2003./04.

Ovo je 47.

Novi!!: ULEB Euroliga i Euroliga 2003./04. · Vidi više »

Euroliga 2004./05.

Ovo je 48.

Novi!!: ULEB Euroliga i Euroliga 2004./05. · Vidi više »

Euroliga 2005./06.

Ovo je 49.

Novi!!: ULEB Euroliga i Euroliga 2005./06. · Vidi više »

Euroliga 2006./07.

Ovo je 50.

Novi!!: ULEB Euroliga i Euroliga 2006./07. · Vidi više »

Euroliga 2007./08.

Euroliga 2007./08. je bio najviši razred europskog klupskog košarkaškog natjecanja u sezoni 2007./08.

Novi!!: ULEB Euroliga i Euroliga 2007./08. · Vidi više »

Euroliga 2008./09.

Euroliga 2008./09. deveta je sezona najjače europske košarkaške lige.

Novi!!: ULEB Euroliga i Euroliga 2008./09. · Vidi više »

Euroliga 2009./10.

Euroliga 2009./10.

Novi!!: ULEB Euroliga i Euroliga 2009./10. · Vidi više »

Euroliga 2010./11.

Ovo je 54.

Novi!!: ULEB Euroliga i Euroliga 2010./11. · Vidi više »

Euroliga 2011./12.

Ovo je 55.

Novi!!: ULEB Euroliga i Euroliga 2011./12. · Vidi više »

Euroliga 2012./13.

Ovo je 56.

Novi!!: ULEB Euroliga i Euroliga 2012./13. · Vidi više »

F.C. Barcelona Bàsquet

F.C. Barcelona Bàsquet je španjolski košarkaški klub iz katalonskog grada Barcelone.

Novi!!: ULEB Euroliga i F.C. Barcelona Bàsquet · Vidi više »

Fenerbahçe Ülker

Fenerbahçe Ülker je turski košarkaški klub iz Istanbula.

Novi!!: ULEB Euroliga i Fenerbahçe Ülker · Vidi više »

FIBA Eurokup Challenge

FIBA Eurokup Challenge je četvrto po snazi europsko klupsko natjecanje za košarkaške klubove.

Novi!!: ULEB Euroliga i FIBA Eurokup Challenge · Vidi više »

FIBA Euroliga za žene

Euroliga za žene (eng. EuroLeague Women) je najjače europsko košarkaško natjecanje za klubove u ženskoj konkurenciji.

Novi!!: ULEB Euroliga i FIBA Euroliga za žene · Vidi više »

FIBA Regional Challenge

FIBA-Europe Regional Challenge je bilo europsko klupsko natjecanje u sezoni 2002/03.

Novi!!: ULEB Euroliga i FIBA Regional Challenge · Vidi više »

Fortitudo Bologna

Fortitudo Pallacanestro Bologna je talijanski košarkaški klub iz Bologne.

Novi!!: ULEB Euroliga i Fortitudo Bologna · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: ULEB Euroliga i Francuska · Vidi više »

Gent

Gent je treći grad po veličini u Belgiji.

Novi!!: ULEB Euroliga i Gent · Vidi više »

Grčka

Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.

Novi!!: ULEB Euroliga i Grčka · Vidi više »

Grenoble

Grenoble je šesnaesti po veličini grad u Francuskoj, Grenoble se nalazi u povijesnoj regiji Dauphiné, u pokrajini Rona-Alpe, te je upravno središte departmana Isère.

Novi!!: ULEB Euroliga i Grenoble · Vidi više »

Gruzija

Gruzija (gruzijski საქართველო) je država u južnom Kavkazu, na sjeveroistoku Crnog mora.

Novi!!: ULEB Euroliga i Gruzija · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: ULEB Euroliga i Hrvatska · Vidi više »

Istanbul

Istanbul (turski: İstanbul), na hrvatskom se još naziva ili nazivao Carigrad, Stambol ili Stambul, grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava – rimskog (330. – 395.), bizantskog (395. – 1453.) i osmanskog (1453. – 1923.). Nakon osnivanja moderne Republike Turske, Ankara je proglašena njezinim glavnim gradom.

Novi!!: ULEB Euroliga i Istanbul · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: ULEB Euroliga i Italija · Vidi više »

Izrael

Izrael (heb. יִשְׂרָאֵל, Medinat Jisra'el; arap. إسرائيل, Dawlât Isrā'īl), službeno Država Izrael, bliskoistočna je država smještena na jugoistočnoj obali Sredozemnog mora i sjevernoj obali Crvenog mora.

Novi!!: ULEB Euroliga i Izrael · Vidi više »

Joventut Badalona

Club Joventut Badalona, S.A.D. je španjolski košarkaški klub iz katalonskog grada Badalone.

Novi!!: ULEB Euroliga i Joventut Badalona · Vidi više »

K.A.E. Olympiakos

Košarkaški klub Olympiakos (Grčki: Κ.Α.Ε. Ολυμπιακός, preveden na hrvatski K.A.E. Olympiakos) je košarkaška momčad sportskog kluba Olympiakos.

Novi!!: ULEB Euroliga i K.A.E. Olympiakos · Vidi više »

K.A.E. Panathinaikos

Košarkaški klub Panathinaikos (grčki: Παναθηναϊκός ΚΑΕ, prevedeno na hrvatski K.A.E. Panathinaikos) je košarkaška momčad sportskog kluba Panathinaikosa.

Novi!!: ULEB Euroliga i K.A.E. Panathinaikos · Vidi više »

Köln

Köln (ripuarski dijalekt: Kölle, francuski: Cologne) je grad u Njemačkoj, u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija.

Novi!!: ULEB Euroliga i Köln · Vidi više »

KK Bosna

KK Bosna Meridianbet bosanskohercegovački je košarkaški klub.

Novi!!: ULEB Euroliga i KK Bosna · Vidi više »

KK Cedevita Zagreb

KK Cedevita Junior je hrvatski profesionalni košarkaški klub iz Zagreba.

Novi!!: ULEB Euroliga i KK Cedevita Zagreb · Vidi više »

KK Cibona

Košarkaški klub Cibona, poznat skraćeno kao KK Cibona, hrvatski košarkaški klub iz Zagreba.

Novi!!: ULEB Euroliga i KK Cibona · Vidi više »

KK Partizan Beograd

Košarkaški klub Partizan (srp. ćirilica: Кошаркашки клуб Партизан) srpski je košarkaški klub iz Beograda koji se trenutno natječe u Euroligi, ABA Ligi i KLS-u.

Novi!!: ULEB Euroliga i KK Partizan Beograd · Vidi više »

KK Split

KK Split hrvatski je košarkaški klub iz Splita.

Novi!!: ULEB Euroliga i KK Split · Vidi više »

KK Zadar

KK Zadar je hrvatski košarkaški klub iz Zadra.

Novi!!: ULEB Euroliga i KK Zadar · Vidi više »

KK Zagreb

KK Zagreb je hrvatski košarkaški klub iz Zagreba sa sjedištem u Trnskom.

Novi!!: ULEB Euroliga i KK Zagreb · Vidi više »

Kup europskih prvaka 1958. (košarka)

Ovo je prvo izdanje Kupa europskih prvaka u košarci.

Novi!!: ULEB Euroliga i Kup europskih prvaka 1958. (košarka) · Vidi više »

Kup europskih prvaka 1958./59. (košarka)

Ovo je drugo izdanje Kupa europskih prvaka u košarci.

Novi!!: ULEB Euroliga i Kup europskih prvaka 1958./59. (košarka) · Vidi više »

Kup europskih prvaka 1959./60. (košarka)

Ovo je treće izdanje Kupa europskih prvaka u košarci.

Novi!!: ULEB Euroliga i Kup europskih prvaka 1959./60. (košarka) · Vidi više »

Kup europskih prvaka 1960./61. (košarka)

Ovo je četvrto izdanje Kupa europskih prvaka u košarci.

Novi!!: ULEB Euroliga i Kup europskih prvaka 1960./61. (košarka) · Vidi više »

Kup europskih prvaka 1961./62. (košarka)

Ovo je peto izdanje Kupa europskih prvaka u košarci.

Novi!!: ULEB Euroliga i Kup europskih prvaka 1961./62. (košarka) · Vidi više »

Kup europskih prvaka 1962./63. (košarka)

Ovo je šesto izdanje Kupa europskih prvaka u košarci.

Novi!!: ULEB Euroliga i Kup europskih prvaka 1962./63. (košarka) · Vidi više »

Kup europskih prvaka 1963./64. (košarka)

Ovo je sedmo izdanje Kupa europskih prvaka u košarci i prvo koje nije osvojio sovjetski klub.

Novi!!: ULEB Euroliga i Kup europskih prvaka 1963./64. (košarka) · Vidi više »

Kup europskih prvaka 1964./65. (košarka)

Ovo je osmo izdanje Kupa europskih prvaka u košarci.

Novi!!: ULEB Euroliga i Kup europskih prvaka 1964./65. (košarka) · Vidi više »

Kup europskih prvaka 1965./66. (košarka)

Ovo je deveto izdanje Kupa europskih prvaka u košarci.

Novi!!: ULEB Euroliga i Kup europskih prvaka 1965./66. (košarka) · Vidi više »

Kup europskih prvaka 1966./67. (košarka)

Ovo je deseto izdanje Kupa europskih prvaka u košarci.

Novi!!: ULEB Euroliga i Kup europskih prvaka 1966./67. (košarka) · Vidi više »

Kup europskih prvaka 1967./68. (košarka)

Ovo je jedanaesto izdanje Kupa europskih prvaka u košarci.

Novi!!: ULEB Euroliga i Kup europskih prvaka 1967./68. (košarka) · Vidi više »

Kup europskih prvaka 1968./69. (košarka)

Ovo je dvanaesto izdanje Kupa europskih prvaka u košarci.

Novi!!: ULEB Euroliga i Kup europskih prvaka 1968./69. (košarka) · Vidi više »

Kup europskih prvaka 1969./70. (košarka)

Ovo je trinaesto izdanje Kupa europskih prvaka u košarci.

Novi!!: ULEB Euroliga i Kup europskih prvaka 1969./70. (košarka) · Vidi više »

Kup europskih prvaka 1970./71. (košarka)

Ovo je četrnaesto izdanje Kupa europskih prvaka u košarci.

Novi!!: ULEB Euroliga i Kup europskih prvaka 1970./71. (košarka) · Vidi više »

Kup europskih prvaka 1971./72. (košarka)

Ovo je petnaesto izdanje Kupa europskih prvaka u košarci.

Novi!!: ULEB Euroliga i Kup europskih prvaka 1971./72. (košarka) · Vidi više »

Kup europskih prvaka 1972./73. (košarka)

Ovo je šesnaesto izdanje Kupa europskih prvaka u košarci.

Novi!!: ULEB Euroliga i Kup europskih prvaka 1972./73. (košarka) · Vidi više »

Kup europskih prvaka 1973./74. (košarka)

Ovo je sedamnaesto izdanje Kupa europskih prvaka u košarci.

Novi!!: ULEB Euroliga i Kup europskih prvaka 1973./74. (košarka) · Vidi više »

Kup europskih prvaka 1974./75. (košarka)

Ovo je osamnaesto izdanje Kupa europskih prvaka u košarci.

Novi!!: ULEB Euroliga i Kup europskih prvaka 1974./75. (košarka) · Vidi više »

Kup europskih prvaka 1975./76. (košarka)

Ovo je devetnaesto izdanje Kupa europskih prvaka u košarci.

Novi!!: ULEB Euroliga i Kup europskih prvaka 1975./76. (košarka) · Vidi više »

Kup europskih prvaka 1976./77. (košarka)

Ovo je dvadeseto izdanje Kupa europskih prvaka u košarci.

Novi!!: ULEB Euroliga i Kup europskih prvaka 1976./77. (košarka) · Vidi više »

Kup europskih prvaka 1977./78. (košarka)

Ovo je 21.

Novi!!: ULEB Euroliga i Kup europskih prvaka 1977./78. (košarka) · Vidi više »

Kup europskih prvaka 1978./79. (košarka)

Ovo je 22.

Novi!!: ULEB Euroliga i Kup europskih prvaka 1978./79. (košarka) · Vidi više »

Kup europskih prvaka 1979./80. (košarka)

Ovo je 23.

Novi!!: ULEB Euroliga i Kup europskih prvaka 1979./80. (košarka) · Vidi više »

Kup europskih prvaka 1980./81. (košarka)

Ovo je 24.

Novi!!: ULEB Euroliga i Kup europskih prvaka 1980./81. (košarka) · Vidi više »

Kup europskih prvaka 1981./82. (košarka)

Ovo je 25.

Novi!!: ULEB Euroliga i Kup europskih prvaka 1981./82. (košarka) · Vidi više »

Kup europskih prvaka 1982./83. (košarka)

Ovo je 26.

Novi!!: ULEB Euroliga i Kup europskih prvaka 1982./83. (košarka) · Vidi više »

Kup europskih prvaka 1983./84. (košarka)

Ovo je 27.

Novi!!: ULEB Euroliga i Kup europskih prvaka 1983./84. (košarka) · Vidi više »

Kup europskih prvaka 1984./85. (košarka)

Ovo je 28.

Novi!!: ULEB Euroliga i Kup europskih prvaka 1984./85. (košarka) · Vidi više »

Kup europskih prvaka 1985./86. (košarka)

Ovo je 29.

Novi!!: ULEB Euroliga i Kup europskih prvaka 1985./86. (košarka) · Vidi više »

Kup europskih prvaka 1986./87. (košarka)

Ovo je 30.

Novi!!: ULEB Euroliga i Kup europskih prvaka 1986./87. (košarka) · Vidi više »

Kup europskih prvaka 1987./88. (košarka)

Ovo je 31.

Novi!!: ULEB Euroliga i Kup europskih prvaka 1987./88. (košarka) · Vidi više »

Kup europskih prvaka 1988./89. (košarka)

Ovo je 32.

Novi!!: ULEB Euroliga i Kup europskih prvaka 1988./89. (košarka) · Vidi više »

Kup europskih prvaka 1989./90. (košarka)

Ovo je 33.

Novi!!: ULEB Euroliga i Kup europskih prvaka 1989./90. (košarka) · Vidi više »

Kup europskih prvaka 1990./91. (košarka)

Ovo je 34.

Novi!!: ULEB Euroliga i Kup europskih prvaka 1990./91. (košarka) · Vidi više »

Kup Radivoja Koraća

Kup Radivoja Koraća Kup Radivoja Koraća (Kup Koraća) je bio redovito europsko košarkaško natjecanje koje je održavala FIBA između 1972.

Novi!!: ULEB Euroliga i Kup Radivoja Koraća · Vidi više »

Kup Raymonda Saporte

Kup Raymonda Saporta ili Saporta kup je bio drugo po snazi europsko klupsko natjecanje za košarkaške klubove.Više puta je mijenjao nazive a započeo je kao Kup pobjednika kupova, a u njemu su nastupali klubovi - pobjednici nacionalnih kupova svojih država, da bi u devedesetima postao Europski kup i Eurokup u kojem su uz pobjednike i finaliste kupova sudjelovali i vodeći europski klubovi koji bi ispali iz kvalifikacija za Europsku ligu ili bi bili visoko plasirani u nacionalnim prvenstvima.Od sezone 1998/99.

Novi!!: ULEB Euroliga i Kup Raymonda Saporte · Vidi više »

Latvija

Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju umjerene klime. Glavni i najveći grad u državi je Riga. Latvijci pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini Balta i govore letonskim jezikom, jednim od dva preživjela baltička jezika. Rusi su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, švedske, poljsko-litavske i ruske vladavine, koju je uglavnom provodila baltička njemačka aristokracija, Republika Latvija uspostavljena je 18. studenoga 1918. kada se odvojila od Njemačkoga Carstva i proglasila neovisnost nakon Prvoga svjetskoga rata. Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više autokratska. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon državnoga udara 1934. kojime na vlast dolazi Kārlis Ulmanis. Latvija je izgubila neovisnost početkom Drugoga svjetskoga rata, najprije njezinom aneksijom u Sovjetski Savez, nakon čega je uslijedila invazija i okupacija Trećega Reicha 1941., te ponovna sovjetska okupacija 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „raspjevana revolucija”, koja završava obnovom neovisnosti 21. kolovoza 1991. Od tada je Latvija unitarna demokratska parlamentarna republika. Latvija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim bruto domaćim proizvodom, a nalazi se i vrlo visoko u Indeksu ljudskoga razvoja. Latvija je članica Europske unije, eurozone, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća država Baltičkoga mora, Međunarodnoga monetarnoga fonda, Nordijsko-baltičke osmorice, Nordijske investicijske banke, Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Svjetske trgovinske organizacije.

Novi!!: ULEB Euroliga i Latvija · Vidi više »

Lausanne

Lausanne (frankoprovansalski: Losena) je grad u Švicarskoj u kantonu Vaud, na obalama Ženevskog jezera (francuski: Lac Léman).

Novi!!: ULEB Euroliga i Lausanne · Vidi više »

Liège

Liège (francuski izgovor:; nizozemski: Luik,; valonski: Lidje; njemački: Lüttich; latinski: Leodium, do 1949. ime grada se pisalo „Liége”) je grad u belgijskoj regiji Valoniji, pokrajina Liège, čije je i administrativno središte.

Novi!!: ULEB Euroliga i Liège · Vidi više »

Liga prvaka

*Nogometna natjecanja.

Novi!!: ULEB Euroliga i Liga prvaka · Vidi više »

Litva

Litva (lit. Lietuva) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe. Tijekom 15. stoljeća bila je u savezu s Poljskom što se danas vidi po vjerskom sastavu – Litva je jedina baltička država u kojoj su stanovnici najvećim dijelom rimokatolici. Za razliku od ostalih baltičkih država bila je usmjerena prema svojoj unutrašnjosti, a ne prema obali. Kako je imala dosta poljoprivrednoga tla Litavci su se najviše bavili poljoprivredom. Preko litavskoga teritorija vodi i kopneni put iz Rusije u eksklavu Kalinjingrad što Litvi daje geoprometnu važnost. Od 1. svibnja 2004. Litva je članica Europske unije. Osim toga, članica je Europskog vijeća, NATO-a i Ujedinjenih naroda.

Novi!!: ULEB Euroliga i Litva · Vidi više »

London

London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.

Novi!!: ULEB Euroliga i London · Vidi više »

Lyon

Lyon je glavni grad francuske regije Auvergne-Rhône-Alpes, a nakon Pariza i Marseillea treći je po veličini grad u Francuskoj.

Novi!!: ULEB Euroliga i Lyon · Vidi više »

Maccabi Tel Aviv B.C.

Maccabi Tel Aviv B.C. je izraelski košarkaški klub iz Tel Aviva.

Novi!!: ULEB Euroliga i Maccabi Tel Aviv B.C. · Vidi više »

Madrid

Gradski simbol:El oso y el madroño (hrv. - medvjed i planika) Madrid je glavni grad Španjolske od 1561. Grad Madrid ima 3.228.359 stanovnika po popisu stanovništva iz 2005.

Novi!!: ULEB Euroliga i Madrid · Vidi više »

München

München (Zemaljski glavni grad München,: Landeshauptstadt München, bavarski: Landeshaptstod Minga), glavni grad savezne pokrajine Bavarske.

Novi!!: ULEB Euroliga i München · Vidi više »

Međunarodna košarkaška federacija

Međunarodna košarkaška federacija je organizacija koja upravlja i regulira košarkaškim sportom.

Novi!!: ULEB Euroliga i Međunarodna košarkaška federacija · Vidi više »

Milano

Milano (talijanski izgovor: miˈla(ː)no, zapadno lombardijski: Milan, engleski Milan, njemački Mailand) je grad u Italiji, glavni grad regije Lombardije i milanske Provincije.

Novi!!: ULEB Euroliga i Milano · Vidi više »

Moskva

Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.

Novi!!: ULEB Euroliga i Moskva · Vidi više »

Nantes

Nantes (Naoned na bretonskom i Naunnt ili Nàntt na gallo jeziku) je grad na zapadu Francuske, upravno središte departmana Loire-Atlantique i glavni grad regije Pays de la Loire.

Novi!!: ULEB Euroliga i Nantes · Vidi više »

Olimpia Milano

Olimpia Milano je talijanski košarkaški klub iz Milana.

Novi!!: ULEB Euroliga i Olimpia Milano · Vidi više »

Pallacanestro Cantù

Pallacanestro Cantù, talijanski košarkaški tim sa sjedištem u Cantùu, osnovan 1936. Klupske boje su bijela i mornarsko-plava, a njihova dvorana je Palasport Pianella.

Novi!!: ULEB Euroliga i Pallacanestro Cantù · Vidi više »

Pallacanestro Treviso

Pallacanestro Treviso je talijanski košarkaški klub iz Trevisa.

Novi!!: ULEB Euroliga i Pallacanestro Treviso · Vidi više »

Pallacanestro Varese

Pallacanestro Varese, talijanski košarkaški klub osnovan 1945. Klupske boje su crvena i bijela, a njihova dvorana je Palaignis.

Novi!!: ULEB Euroliga i Pallacanestro Varese · Vidi više »

Pallacanestro Virtus Rim

Pallacanestro Virtus Rim je talijanski košarkaški klub iz Rima.

Novi!!: ULEB Euroliga i Pallacanestro Virtus Rim · Vidi više »

Pariz

Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.

Novi!!: ULEB Euroliga i Pariz · Vidi više »

PBK CSKA Moskva

PBK CSKA Moskva je ruski košarkaški klub iz Moskve.

Novi!!: ULEB Euroliga i PBK CSKA Moskva · Vidi više »

PBK Lukoil Akademik

Akademik je košarkaški klub iz Sofije.

Novi!!: ULEB Euroliga i PBK Lukoil Akademik · Vidi više »

Prag

Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.

Novi!!: ULEB Euroliga i Prag · Vidi više »

Real Madrid Baloncesto

Real Madrid Baloncesto je španjolski košarkaški klub iz Madrida.

Novi!!: ULEB Euroliga i Real Madrid Baloncesto · Vidi više »

Riga

Riga (lav. Rīga) je glavni grad Latvije.

Novi!!: ULEB Euroliga i Riga · Vidi više »

Rim

Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.

Novi!!: ULEB Euroliga i Rim · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: ULEB Euroliga i Rusija · Vidi više »

Sarajevo

Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.

Novi!!: ULEB Euroliga i Sarajevo · Vidi više »

Saski Baskonia

Saski Baskonia, S.A.D je španjolski košarkaški klub iz baskijske Vitorije.

Novi!!: ULEB Euroliga i Saski Baskonia · Vidi više »

Savezna Republika Jugoslavija

Savezna Republika Jugoslavija (skraćeno SRJ) stvorena je 27. travnja 1992. odlukom Saveznog vijeća SFRJ, kao zajednička država Srbije i Crne Gore.

Novi!!: ULEB Euroliga i Savezna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.

Novi!!: ULEB Euroliga i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Sofija

Grad Sofija (bugarski: Софи&#1103), u podnožju planine Vitoše, ima 1 376 461 stanovnika (2010.) i glavni je grad Bugarske.

Novi!!: ULEB Euroliga i Sofija · Vidi više »

Solun

Solun (grčki: Θεσσαλονίκη, latinično: Thessaloníki) je drugi po veličini grad u Grčkoj.

Novi!!: ULEB Euroliga i Solun · Vidi više »

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Novi!!: ULEB Euroliga i Sovjetski Savez · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: ULEB Euroliga i Srbija · Vidi više »

Srbija i Crna Gora

Srbija i Crna Gora (SCG) je ime bivšeg saveza država Srbije i Crne Gore, državne zajednice u Europi koja je naslijedila bivšu Saveznu Republiku Jugoslaviju.

Novi!!: ULEB Euroliga i Srbija i Crna Gora · Vidi više »

Strasbourg

Strasbourg (elzaški: Strossburi; njemački: Straßburg) grad je na istoku Francuske, na lijevoj strani Rajne.

Novi!!: ULEB Euroliga i Strasbourg · Vidi više »

Suproliga

Suproliga je međunarodno klupsko košarkaško natjecanje pod okriljem FIBA-e koje se održavalo samo u sezoni 2000./01., pored Eurolige.

Novi!!: ULEB Euroliga i Suproliga · Vidi više »

Tbilisi

Tbilisi je glavni grad Gruzije.

Novi!!: ULEB Euroliga i Tbilisi · Vidi više »

Tel Aviv

Tel Aviv-Yafo (hebrejski: תֶּל אָבִיב-יָפוֹ, arapski: تَلْ اَبِيبْ-يَافَا Tal Abīb-Yāfā), prema nekim izvorima Tel Aviv-Jaffa, ili skraćeno Tel Aviv, izraelski grad na obali Sredozemnog mora.

Novi!!: ULEB Euroliga i Tel Aviv · Vidi više »

Turska

Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).

Novi!!: ULEB Euroliga i Turska · Vidi više »

UEFA Kup pobjednika kupova

Kup pobjednika kupova (KPK) je bio europski kup koji je okupljao pobjednike nacionalnih kupova država - članica UEFA-e, odnosno finaliste ako su pobjednici kupa ujedno izborili i plasman u Kup (Ligu) prvaka Europe.

Novi!!: ULEB Euroliga i UEFA Kup pobjednika kupova · Vidi više »

ULEB

ULEB (skraćenica od francuskog Union des Ligues Européennes de Basket-Ball, na hrvatskom Zajednica europskih košarkaških liga) je osnovana 1991., s ciljem da pomogne u stvaranju europskih profesionalnih košarkaških liga.

Novi!!: ULEB Euroliga i ULEB · Vidi više »

ULEB Eurokup

ULEB kup je nastao 2002.

Novi!!: ULEB Euroliga i ULEB Eurokup · Vidi više »

ULEB Euroliga

Euroliga je natjecanje koje je započelo kao Kup europskih prvaka u košarci u sezoni 1958. a prvog ga je osvojila momčad ASK Riga. Obrasci natjecanja su se znali mijenjati, ali pravilo je bilo da se prvi dio odigra kup-sustavom, a onda bi momčadi koje su prošle taj izlučni dio bile igrale u skupini po dvokružnom liga sustavu. Prve dvije momčadi bi po završetku igrale jednu utakmicu završnice, koja se igrala na unaprijed određenom mjestu. U početku je ovo natjecanje okupljalo prvake europskih država, a lanjskom pobjedniku je bilo omogućeno branjenje naslova iduće godine, tako da je jedna država mogla imati i dva predstavnika. Ta je mogućnost bila ukinuta nakon 1985.; baš u razdoblju kad je hrvatska košarka bila na vrhuncu i kad su hrvatski klubovi osvajali naslove europskih prvaka. Uvođenjem Lige prvaka, pored državnih prvaka, omogućeno je sudjelovanje i inim klubovima iz europskih liga, čiji su klubovi u prijašnjim godinama izborili za svoju državu pravo za određen broj predstavnika u toj Ligi. Igralo se kup-sustavom, a poslije se dio natjecanja igrao u skupinama te je nazvano Liga prvaka, a početkom devedesetih i Euroliga, od tada u njemu igraju samo najbolji klubovi iz jačih europskih liga kao što su Italija, Španjolska, Grčka, Turska, Rusija, Srbija i Crna Gora, Francuska, Hrvatska, Izrael, a momčadi iz slabijih liga vremenom se nisu uspijevale probiti u ovo natjecanje te su uglavnom igrali u ostalim eurokupovima, kao što su Kup Radivoja Koraća i Kup Raymonda Saporte (bivši Kup pobjednika kupova). Euroliga je do sezone 1999/2000. bila glavno natjecanje FIBA-e, no tad je nastalo Udruženje europskih profesionalnih klubova i liga (ULEB), te preuzelo Euroligu, te je ona od sezone 2000/01. ''Euroliga''. Te 2000/01. bile su dvije Eurolige: ULEB-ova Euroliga s 24 kluba i FIBA-ina Suproliga s 20 klubova. Od sezone 2016./17. se Euroliga igra kao jedinstvena liga 16 klubova, s naknadnim doigravanjem. Najpoznatiji klubovi koji su vodili glavnu riječ tijekom povijesti ovog natjecanja su Real Madrid, Varese, Maccabi Tel-Aviv, Barcelona, Virtus (Kinder) Bologna, CSKA Moskva, a od hrvatskih Split, i Cibona dok su ostali sudionici ovog natjecanja bili i Zadar, Zagreb te Cedevita.

Novi!!: ULEB Euroliga i ULEB Euroliga · Vidi više »

ULEB Euroliga 2013./14.

Euroliga za sezonu 2013./14.

Novi!!: ULEB Euroliga i ULEB Euroliga 2013./14. · Vidi više »

ULEB Euroliga 2014./15.

Euroliga za sezonu 2014./15.

Novi!!: ULEB Euroliga i ULEB Euroliga 2014./15. · Vidi više »

ULEB Euroliga 2015./16.

Euroliga za sezonu 2015./16.

Novi!!: ULEB Euroliga i ULEB Euroliga 2015./16. · Vidi više »

USK Prag

Košarkaški klub USK Prag je dio sportskog društva Slavia.

Novi!!: ULEB Euroliga i USK Prag · Vidi više »

Virtus Bologna

Virtus Pallacanestro Bologna je talijanski košarkaški klub iz Bologne.

Novi!!: ULEB Euroliga i Virtus Bologna · Vidi više »

Vitoria-Gazteiz

Vitoria-Gasteiz (španjolski Vitoria, baskijski Gasteiz) je glavni grad provincije Álava (baskijski: Araba) te glavni grad španjolske autonomne zajednice Baskije.

Novi!!: ULEB Euroliga i Vitoria-Gazteiz · Vidi više »

Zaragoza

150px Zaragoza, glavni grad Aragonije, smještena je u plodnoj ravnici uz obale Ebra.

Novi!!: ULEB Euroliga i Zaragoza · Vidi više »

1957.

Bez opisa.

Novi!!: ULEB Euroliga i 1957. · Vidi više »

50 osoba koje su najviše pridonijele Euroligi

50 osoba koji su najviše pridonijeli Euroligi su bile izabrane 3.

Novi!!: ULEB Euroliga i 50 osoba koje su najviše pridonijele Euroligi · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Euroliga, Euroliga (Liga prvaka) u košarci.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »