Brže od pregledniku!
41 odnosi: Alpe, Češka, Češka (povijesna pokrajina), Brno, Donja Austrija, Karlo Euzebije, knez Lihtenštajna, Katoličanstvo, Katolička Crkva, Matija, car Svetog Rimskog Carstva, Obitelj, Opava, Prag, Red zlatnoga runa, Rudolf II., car Svetog Rimskog Carstva, Sveto Rimsko Carstvo, 11. travnja, 12. veljače, 15. ožujka, 1569., 1575., 1590., 1597., 1599., 1604., 1605., 1607., 1608., 1611., 1612., 1614., 1622., 1625., 1627., 1640., 1655., 1684., 20. prosinca, 26. travnja, 30. srpnja, 5. travnja, 7. prosinca.
Alpe
Alpe (njem. Alpen; tal. Alpi; fra. Alpes; fur. Alps; okc. Aups/Alps; romanš: Alps; slo. Alpe) su planinski sustav između Srednje i Južne Europe dug 1200 km i širok oko 150 km.
Novi!!: Karlo I., knez Lihtenštajna i Alpe · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Karlo I., knez Lihtenštajna i Češka · Vidi više »
Češka (povijesna pokrajina)
Češka, ponekad i Bohemija (češki: Čechy; njem. Böhmen) povijesna je pokrajina koja, zajedno s Moravskom i dijelom Šleske čini najveći dio današnje Češke Republike.
Novi!!: Karlo I., knez Lihtenštajna i Češka (povijesna pokrajina) · Vidi više »
Brno
Špilberk Katedrala Brno (češki: Brno; njem. Brünn) je drugi najveći grad u Češkoj.
Novi!!: Karlo I., knez Lihtenštajna i Brno · Vidi više »
Donja Austrija
Donja Austrija (njem. Niederösterreich), stari naziv: Krunsko vojvodstvo Austrija niže od rijeke Enns (njem. Erzherzogtum Österreich unter der Enns), austrijska je savezna zemlja.
Novi!!: Karlo I., knez Lihtenštajna i Donja Austrija · Vidi više »
Karlo Euzebije, knez Lihtenštajna
Karlo Euzebije, knez Lihtenštajna (11. travnja 1611. – Schwarzkosteletz, 5. travnja 1684.), drugi knez Lihtenštajna.
Novi!!: Karlo I., knez Lihtenštajna i Karlo Euzebije, knez Lihtenštajna · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Karlo I., knez Lihtenštajna i Katoličanstvo · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Karlo I., knez Lihtenštajna i Katolička Crkva · Vidi više »
Matija, car Svetog Rimskog Carstva
'''Matija''' Matija (njemački Matthias) (Beč, 14. veljače 1557. – Beč, 20. ožujka 1619.), rimsko-njemački car (1612. – 1619.), ugarsko-hrvatski kralj kao Matija II. (1608. – 1619.) i češki kralj (1611. – 1619.) iz dinastije Habsburg.
Novi!!: Karlo I., knez Lihtenštajna i Matija, car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Obitelj
Šira američka obitelj Obitelj je osnovna društvena jedinica zasnovana na zajedničkom životu užeg kruga krvnih srodnika, u kojoj se sjedinjuju biološko-reproduktivne, ekonomske i odgojne funkcije.
Novi!!: Karlo I., knez Lihtenštajna i Obitelj · Vidi više »
Opava
Opava (njemački: Troppau, šleski: Uopawa, donjošleski:Tropp, poljski Opawa, latinski: Oppavia) je grad u sjeveroistočnoj Češkoj u Moravsko-šleskoj pokrajini.
Novi!!: Karlo I., knez Lihtenštajna i Opava · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: Karlo I., knez Lihtenštajna i Prag · Vidi više »
Red zlatnoga runa
Red zlatnoga runa (šp. Orden del Toisón de Oro, njem. Orden vom Goldenen Vlies) je katolički viteški red, koji je 1430.
Novi!!: Karlo I., knez Lihtenštajna i Red zlatnoga runa · Vidi više »
Rudolf II., car Svetog Rimskog Carstva
Rudolf II.
Novi!!: Karlo I., knez Lihtenštajna i Rudolf II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Sveto Rimsko Carstvo
Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.
Novi!!: Karlo I., knez Lihtenštajna i Sveto Rimsko Carstvo · Vidi više »
11. travnja
11.
Novi!!: Karlo I., knez Lihtenštajna i 11. travnja · Vidi više »
12. veljače
12.
Novi!!: Karlo I., knez Lihtenštajna i 12. veljače · Vidi više »
15. ožujka
15.
Novi!!: Karlo I., knez Lihtenštajna i 15. ožujka · Vidi više »
1569.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo I., knez Lihtenštajna i 1569. · Vidi više »
1575.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo I., knez Lihtenštajna i 1575. · Vidi više »
1590.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo I., knez Lihtenštajna i 1590. · Vidi više »
1597.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo I., knez Lihtenštajna i 1597. · Vidi više »
1599.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo I., knez Lihtenštajna i 1599. · Vidi više »
1604.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo I., knez Lihtenštajna i 1604. · Vidi više »
1605.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo I., knez Lihtenštajna i 1605. · Vidi više »
1607.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo I., knez Lihtenštajna i 1607. · Vidi više »
1608.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo I., knez Lihtenštajna i 1608. · Vidi više »
1611.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo I., knez Lihtenštajna i 1611. · Vidi više »
1612.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo I., knez Lihtenštajna i 1612. · Vidi više »
1614.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo I., knez Lihtenštajna i 1614. · Vidi više »
1622.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo I., knez Lihtenštajna i 1622. · Vidi više »
1625.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo I., knez Lihtenštajna i 1625. · Vidi više »
1627.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo I., knez Lihtenštajna i 1627. · Vidi više »
1640.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo I., knez Lihtenštajna i 1640. · Vidi više »
1655.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo I., knez Lihtenštajna i 1655. · Vidi više »
1684.
Bez opisa.
Novi!!: Karlo I., knez Lihtenštajna i 1684. · Vidi više »
20. prosinca
20.
Novi!!: Karlo I., knez Lihtenštajna i 20. prosinca · Vidi više »
26. travnja
26.
Novi!!: Karlo I., knez Lihtenštajna i 26. travnja · Vidi više »
30. srpnja
30.
Novi!!: Karlo I., knez Lihtenštajna i 30. srpnja · Vidi više »
5. travnja
5.
Novi!!: Karlo I., knez Lihtenštajna i 5. travnja · Vidi više »
7. prosinca
7.
Novi!!: Karlo I., knez Lihtenštajna i 7. prosinca · Vidi više »
