Brže od pregledniku!
37 odnosi: Alkuin, Antika, Arhitektura, Bazilika svetog Vitalea, Bogoslovlje, Bogoslužje, Crkva, Dvorska kapela Karla Velikog u Aachenu, Europa, Franačka, Francuska, Graditeljstvo, Hessen, Istanbul, Karlo Veliki, Karolinzi, Knjižnica, Merovinzi, Obrazovanje, Opatija Lorsch, Otonska renesansa, Pergament, Poezija, Povijest, Predromanika, Ravenna, Renesansa, Samostan, Sekularizacija, Srednji vijek, Svećenik, Teodorik Veliki, Teodulf Orléanski, 526., 536., 547., 9. stoljeće.
Alkuin
Alkuin (York, 730. – 804.), jedan od utemeljitelja Palatinske (dvorske) škole u Parizu, svakako nije bio značajan ili posebice originalan filozof (tradicija ga velikim dijelom i ne smatra filozofom), ali su nedvojbene njegove pedagoške i organizacijske zasluge kad je riječ o začetcima europskog školstva, izrijekom sveučilišnog školstva.
Novi!!: Karolinška renesansa i Alkuin · Vidi više »
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.
Novi!!: Karolinška renesansa i Antika · Vidi više »
Arhitektura
Partenon u Ateni je primjer drevne arhitekture. Arhitektura (Latinski „architectura“, od starogrčke složenice „arkitekton“, ὰρχιτεκτονική, od ὰρχι glavni i Τεκτονική graditelj) u užem smislu je znanost i umjetnost projektiranja i oblikovanja zgrada i drugih građevina.
Novi!!: Karolinška renesansa i Arhitektura · Vidi više »
Bazilika svetog Vitalea
San Vitale ili Bazilika svetog Vitalea u Ravenni je bizantska crkva posvećena svetom Vitaleu (rimski rob i kršćanski mučenik čiji je kult ojačao krajem 4. stoljeća) koju je dao izgraditi car Justinijan od 540. – 547.; najznačajniji spomenik bizantske arhitekture u zapadnoj Europi i jedan od najznačajnijih spomenika bizantske umjetnosti uopće.
Novi!!: Karolinška renesansa i Bazilika svetog Vitalea · Vidi više »
Bogoslovlje
Bogoslovlje ili teologija (od grčkog θεός theós Bog i λόγος lόgos riječ, govor, znanost o Bogu, govorenje o Bogu) je proučavanje Boga ili religiozno učenje koje nastoji sistematizirati i potkrijepiti vjerske dogme i vjerovanja.
Novi!!: Karolinška renesansa i Bogoslovlje · Vidi više »
Bogoslužje
Benediktom XVI. Bogoslužje, također i liturgija, naziv je za bilo koji čin slavljenja božanstva kojim se obilježava neki važan trenutak u životu čovjeka.
Novi!!: Karolinška renesansa i Bogoslužje · Vidi više »
Crkva
Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.
Novi!!: Karolinška renesansa i Crkva · Vidi više »
Dvorska kapela Karla Velikog u Aachenu
Unutrašnjost Aachenske kapele, pogled prema svetištu. Vide se arkade u prizemlju i visoke arkade galerije Dvorska kapela Karla Velikog ili Palatinska kapela, Aachenska kapela, najznačajnija je monumentalna građevina Karolinške renesanse.
Novi!!: Karolinška renesansa i Dvorska kapela Karla Velikog u Aachenu · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Karolinška renesansa i Europa · Vidi više »
Franačka
Franačka (lat. Francia), također zvana Kraljevstvo Franaka i Franačko Kraljevstvo (lat. Regnum Francorum) ili Franačko Carstvo (lat. Imperium Francorum) bilo je najveće barbarsko kraljevstvo u zapadnoj Europi i tadašnja velesila uz Bizantsko Carstvo.
Novi!!: Karolinška renesansa i Franačka · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Karolinška renesansa i Francuska · Vidi više »
Graditeljstvo
Izgradnja nebodera Graditeljstvo je široka inženjerska disciplina koja se bavi koncepcijom, planiranjem, projektiranjem, konstruiranjem, održavanjem i upravljanjem.
Novi!!: Karolinška renesansa i Graditeljstvo · Vidi više »
Hessen
Hessen je savezna država (''Bundesland'') u središnjemu dijelu Njemačke.
Novi!!: Karolinška renesansa i Hessen · Vidi više »
Istanbul
Istanbul (turski: İstanbul), na hrvatskom se još naziva ili nazivao Carigrad, Stambol ili Stambul, grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava – rimskog (330. – 395.), bizantskog (395. – 1453.) i osmanskog (1453. – 1923.). Nakon osnivanja moderne Republike Turske, Ankara je proglašena njezinim glavnim gradom.
Novi!!: Karolinška renesansa i Istanbul · Vidi više »
Karlo Veliki
Karlo Veliki (latinski: Carolus Magnus ili Karolus Magnus, njemački: Karl der Große, francuski i engleski: Charlemagne; 2. travnja 747. – 28. siječnja 814.), franački kralj od 768. – 771., jedini vladar od 771. do 814., car od 800. godine.
Novi!!: Karolinška renesansa i Karlo Veliki · Vidi više »
Karolinzi
Karla Velikog s natpisom KAROLVS IMP AVG (''Karolus imperator augustus'') Karolinzi (znani i kao Arnulfingi, po jednom od predaka roda biskupu iz Metza Arnulfu, umro 641., ili Karlingi) je bila poznata franačka plemićka obitelj koja se nakon Merovinga popela na franačko prijestolje i uspostavila dinastiju, koja je tri stoljeća vladala brojnim europskim državama.
Novi!!: Karolinška renesansa i Karolinzi · Vidi više »
Knjižnica
Knjižnica Knjižnica (ili biblioteka) je ustanova u kojoj se prikuplja, sređuje, obrađuje, pohranjuje i daje na korištenje zbrike knjiga.
Novi!!: Karolinška renesansa i Knjižnica · Vidi više »
Merovinzi
Merovinško kraljevstvo Merovinzi su dinastija franačkih kraljeva, koja je vladala Franačkom od 481. do 751. godine.
Novi!!: Karolinška renesansa i Merovinzi · Vidi više »
Obrazovanje
Obrazovanje djece u Afganistanu. Bugarskoj. Ruandi. Indoktrinacija u učionici, uvrštavanje političkih sadržaja u nastavni materijal ili nastavnici koji zloupotrebljavaju ulogu indoktrinacije učenika protive se ciljevima obrazovanja koje traži slobodu mišljenja i kritičko mišljenje. Obrazovanje, naobrazba, izobrazba ili školovanje kao pojam ima višestruko značenje.
Novi!!: Karolinška renesansa i Obrazovanje · Vidi više »
Opatija Lorsch
karolinških vremena. U njoj su spojeni elementi rimskog slavoluka (lučni prolaz, polustupovi) s elementima autohtone teutonske ostavštine (slijepe arkade bez baza, polikromni zidovi). Kraljevska opatija Lorsch (njemački: Reichsabtei Lorsch, latinski: Laureshamense Monasterium) poznata i kao Laurissa i Lauresham, u Lorschu, oko 10 km istočno od Wormsa, je jedan od najpoznatijih i najcjenjenijih samostana Karolinškog carstva.
Novi!!: Karolinška renesansa i Opatija Lorsch · Vidi više »
Otonska renesansa
Crkva Svetog Mihovila u Hildesheimu Otonska renesansa je razdoblje preporoda za vrijeme vladavine prva tri cara Otonske dinastije.
Novi!!: Karolinška renesansa i Otonska renesansa · Vidi više »
Pergament
Izrada pergamenta oko godine 1568. glagoljicom ispisano je 17 stranica (nekoliko uvodnih redaka knjižnom glagoljicom), a ostale su stranice prazne. Rukopis sadrži nekoliko inicijala, crteža i kasnijih pripisa. Čuva se danas u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Pergament ili pergamena (lat. charta pergamena: pergamski papir, po antičkom gradu Pergamu) je pisaća podloga napravljena od kože sitne stoke (obično koze i ovce).
Novi!!: Karolinška renesansa i Pergament · Vidi više »
Poezija
Poezija (prema grčkom "ποίησις", poiesis, ‘’stvaranje’’) ili pjesništvo je umjetnost koja se zasniva na izražajnim mogućnostima jezika.
Novi!!: Karolinška renesansa i Poezija · Vidi više »
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.
Novi!!: Karolinška renesansa i Povijest · Vidi više »
Predromanika
vizigotskog kralja iz 7. st., zlato, Nacionalni arheološki muzej Španjolske, Madrid. Predromanika je umjetnost iz vremena velike seobe naroda u Europi, iz vremena prodiranja barbarskih plemena (lat. izv. barbar.
Novi!!: Karolinška renesansa i Predromanika · Vidi više »
Ravenna
Ravenna je komuna i glavni grad istoimene pokrajine Ravenna u regiji Emilia-Romagna u Italiji.
Novi!!: Karolinška renesansa i Ravenna · Vidi više »
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Novi!!: Karolinška renesansa i Renesansa · Vidi više »
Samostan
Kataloniji Samostan je nastamba u kojoj žive pripadnici redovničkih zajednica, svećenici i časne sestre.
Novi!!: Karolinška renesansa i Samostan · Vidi više »
Sekularizacija
Sekularizacija je transformacija društva od bliske identifikacije s religioznim vrijednostima i institucijama k nereligioznim (ili ireligioznim) vrijednostima i sekularnim institucijama.
Novi!!: Karolinška renesansa i Sekularizacija · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Karolinška renesansa i Srednji vijek · Vidi više »
Svećenik
Katolički svećenici u Rimu Svećenik (staroslavenski: свештеникъ), posebno pripremljena osoba koja prinosi misne žrtve i obavlja druge vjerske obrede.
Novi!!: Karolinška renesansa i Svećenik · Vidi više »
Teodorik Veliki
Teodorik Veliki Ostrogotsko kraljevstvo Teodorik Veliki, poznat i pod latinskim nazivom Flavius Theodoricus (454. – 30. kolovoza 526.) je bio kralj Ostrogota (488. – 526.), regent Vizigota (511. - 526.) i vladar Italije.
Novi!!: Karolinška renesansa i Teodorik Veliki · Vidi više »
Teodulf Orléanski
Teodulf Orléanski (750. – 18. prosinca 821.), biskup Orléansa od oko 798.
Novi!!: Karolinška renesansa i Teodulf Orléanski · Vidi više »
526.
Bez opisa.
Novi!!: Karolinška renesansa i 526. · Vidi više »
536.
Bez opisa.
Novi!!: Karolinška renesansa i 536. · Vidi više »
547.
Bez opisa.
Novi!!: Karolinška renesansa i 547. · Vidi više »
9. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Karolinška renesansa i 9. stoljeće · Vidi više »
