Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Katolička Crkva u Bugarskoj

Indeks Katolička Crkva u Bugarskoj

Katolička crkva svetoga Pavla u Ruseu. Katolička Crkva u Bugarskoj dio je svjetske Katoličke Crkve, pod vodstvom pape i Rimske kurije.

36 odnosi: Aleksandar II., ruski car, Banat, Banatski Bugari, Biskup, Bolnica, Bugari, Bugarska, Bugarska pravoslavna Crkva, Grgur XVI., Hrvati u Bugarskoj, Ivan Pavao II., Ivan XXIII., Kapucini, Katedrala sv. Josipa u Sofiji, Katedrala sv. Luja u Plovdivu, Katoličanstvo, Katolička Crkva, Nuncij, Oblast Plovdiv, Osmansko Carstvo, Plovdiv, Povijest Bugarske, Rimska kurija, Rumunjska, Rusko-turski rat (1877. – 1878.), Sestre milosrdnice, Sofija, Srbija, Srednji vijek, Svištov, Zagreb, 16. stoljeće, 17. stoljeće, 1992., 2001., 2011..

Aleksandar II., ruski car

Aleksandar II. Aleksandar II. (Moskva, 17. travnja 1818. - Petrograd, 13. ožujka 1881.) je bio ruski car i veliki vojvoda Finske od 1855. godine.

Novi!!: Katolička Crkva u Bugarskoj i Aleksandar II., ruski car · Vidi više »

Banat

Položaj Banata u Europi Karta Banata Banat (rumunjski: Banat, srpski: Банат ili Banat, mađarski: Bánát ili Bánság, njemački: Banat, slovački: Banát, banatskobugarski: Banát) je pokrajina u Rumunjskoj, Srbiji (Vojvodini) i Mađarskoj.

Novi!!: Katolička Crkva u Bugarskoj i Banat · Vidi više »

Banatski Bugari

Starog Bišnova. Ovdje radi Jáni Vasilčin svećenik i dekan, koji je preveo Novi zavjet na banatskobugarski. Banatskobugarski plesači u Temišvaru. Bardarskom Geranu. Banatski Bugari (Palćene ili Banátsći balgare, mađ.: Bánsági, ili Bánáti bolgárok, bug.: банатски българи, rum.: Bulgari bănăţeni) su jedna etnička grupa Bugarskog naroda u Rumunjskoj i Srbiji, koja živi u Banatu.

Novi!!: Katolička Crkva u Bugarskoj i Banatski Bugari · Vidi više »

Biskup

Sveti Ambrozije, milanski biskup Biskup (grč. epískopos: nadzornik, pazitelj).

Novi!!: Katolička Crkva u Bugarskoj i Biskup · Vidi više »

Bolnica

'''H''' - međunarodni znak za bolnice KB Dubrava u Zagrebu Bolnica (u prošlosti hospital ili lazaret) je javna ili privatna zdravstvena ustanova za liječenje bolesnika.

Novi!!: Katolička Crkva u Bugarskoj i Bolnica · Vidi više »

Bugari

Bugari (Българи) su južnoslavenski narod, poglavito naseljen u Bugarskoj.

Novi!!: Katolička Crkva u Bugarskoj i Bugari · Vidi više »

Bugarska

Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Katolička Crkva u Bugarskoj i Bugarska · Vidi više »

Bugarska pravoslavna Crkva

Katedrala Aleksandra Nevskog u Sofiji Eparhije Bugarske pravoslavne crkve Bugarska pravoslavna Crkva – Bugarska patrijaršija (bug. Българска православна църква – Българска патриаршия) je pomjesna autokefalna crkva.

Novi!!: Katolička Crkva u Bugarskoj i Bugarska pravoslavna Crkva · Vidi više »

Grgur XVI.

Grgur XVI. lat.

Novi!!: Katolička Crkva u Bugarskoj i Grgur XVI. · Vidi više »

Hrvati u Bugarskoj

Hrvati u Bugarskoj su hrvatska manjina u Bugarskoj.

Novi!!: Katolička Crkva u Bugarskoj i Hrvati u Bugarskoj · Vidi više »

Ivan Pavao II.

Sveti Ivan Pavao II. (lat. Sanctus Ioannes Paulus PP. II.), također zvan Ivan Pavao Veliki (Wadowice, 18. svibnja 1920. – Vatikan, 2. travnja 2005.), rođen kao Karol Józef Wojtyła, 264.

Novi!!: Katolička Crkva u Bugarskoj i Ivan Pavao II. · Vidi više »

Ivan XXIII.

Sveti Ivan XXIII. (lat. Sanctus Ioannes PP. XXIII.; Sotto il Monte kod Bergama, 25. studenog 1881. – Rim, 3. lipnja 1963.), rođen kao Angelo Giuseppe Roncalli, 261.

Novi!!: Katolička Crkva u Bugarskoj i Ivan XXIII. · Vidi više »

Kapucini

Kapucinskoj crkvi u Rijeci Kapucini su rimokatolički crkveni red.

Novi!!: Katolička Crkva u Bugarskoj i Kapucini · Vidi više »

Katedrala sv. Josipa u Sofiji

Unutrašnjost crkve s oltarom i ambonom. Katedrala sv.

Novi!!: Katolička Crkva u Bugarskoj i Katedrala sv. Josipa u Sofiji · Vidi više »

Katedrala sv. Luja u Plovdivu

Katedrala sv.

Novi!!: Katolička Crkva u Bugarskoj i Katedrala sv. Luja u Plovdivu · Vidi više »

Katoličanstvo

Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.

Novi!!: Katolička Crkva u Bugarskoj i Katoličanstvo · Vidi više »

Katolička Crkva

Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.

Novi!!: Katolička Crkva u Bugarskoj i Katolička Crkva · Vidi više »

Nuncij

Nuncij (lat. nuntius - glasnik, vjesnik), odnosno apostolski nuncij, papinski je poslanik pri nekoj vladi, odnosno stalni diplomatski predstavnik Svete Stolice pri nekoj državi s kojom Sveta Stolica ima regularne diplomatske odnose.

Novi!!: Katolička Crkva u Bugarskoj i Nuncij · Vidi više »

Oblast Plovdiv

Oblast Plovdiv je jedna od dvadeset i osam pokrajina u Bugarskoj nalazi su u njenom središnjem dijelu.

Novi!!: Katolička Crkva u Bugarskoj i Oblast Plovdiv · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.

Novi!!: Katolička Crkva u Bugarskoj i Osmansko Carstvo · Vidi više »

Plovdiv

Plovdiv (bugarski: Пловдив) je drugi po veličini bugarski grad, odmah iza Sofije, sa svojih 379,882.stanovnika.

Novi!!: Katolička Crkva u Bugarskoj i Plovdiv · Vidi više »

Povijest Bugarske

Povijest Bugarske je povijest prostora današnje Republike Bugarske i naroda Bugara od prapovijesti do danas.

Novi!!: Katolička Crkva u Bugarskoj i Povijest Bugarske · Vidi više »

Rimska kurija

Rimska kurija (lat. Curia Romana) ili Rimski dvor najviše je upravno tijelo u Katoličkoj Crkvi koje se bavi upravljanjem Crkvenih poslova i služi kao pomoć papi u upravljanju Crkvom.

Novi!!: Katolička Crkva u Bugarskoj i Rimska kurija · Vidi više »

Rumunjska

Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.

Novi!!: Katolička Crkva u Bugarskoj i Rumunjska · Vidi više »

Rusko-turski rat (1877. – 1878.)

Rusko-turski rat (1877. – 1878.) bio je jedan u nizu Rusko-turskih ratova, između Carske Rusije i Osmanskog Carstva.

Novi!!: Katolička Crkva u Bugarskoj i Rusko-turski rat (1877. – 1878.) · Vidi više »

Sestre milosrdnice

Sestre milosrdnice su rimokatolički ženski crkveni red.

Novi!!: Katolička Crkva u Bugarskoj i Sestre milosrdnice · Vidi više »

Sofija

Grad Sofija (bugarski: Софи&#1103), u podnožju planine Vitoše, ima 1 376 461 stanovnika (2010.) i glavni je grad Bugarske.

Novi!!: Katolička Crkva u Bugarskoj i Sofija · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Katolička Crkva u Bugarskoj i Srbija · Vidi više »

Srednji vijek

rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.

Novi!!: Katolička Crkva u Bugarskoj i Srednji vijek · Vidi više »

Svištov

Kuća (na slici lijevo) u kojoj je 1790.g. potpisan svištovski mir Svištov (bugarski: Свищов), za Otomanskog Carstva znan kao Ziştovi, grad je na sjeveru Bugarske, u Oblasti Veliko Trnovo.

Novi!!: Katolička Crkva u Bugarskoj i Svištov · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Katolička Crkva u Bugarskoj i Zagreb · Vidi više »

16. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Katolička Crkva u Bugarskoj i 16. stoljeće · Vidi više »

17. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Katolička Crkva u Bugarskoj i 17. stoljeće · Vidi više »

1992.

1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.

Novi!!: Katolička Crkva u Bugarskoj i 1992. · Vidi više »

2001.

2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Katolička Crkva u Bugarskoj i 2001. · Vidi više »

2011.

Bez opisa.

Novi!!: Katolička Crkva u Bugarskoj i 2011. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »