Brže od pregledniku!
38 odnosi: Ante Starčević, Argentina, Španjolski jezik, Bleiburška tragedija, Bosna i Hercegovina, Bruno Bušić, Buenos Aires, Engleski jezik, Fokus (časopis), Francuski jezik, Glas Hrvata, Hrvatska, Hrvatska politička emigracija, Hrvatska republikanska stranka, Hrvatska republikanska zajednica, Hrvatski jezik, Ivan Oršanić, Ivo Korsky, Journal of Croatian Studies, Mario Marcos Ostojić, Marulić (revija), Nezavisna Država Hrvatska, Njemački jezik, Političar, Politički zatvorenik (novine), Povjesničar, Publicistika, Republika Hrvatska (Buenos Aires), Sušak, Tomislav Jonjić, Vladimir Žerjavić, 15. svibnja, 1927., 1945., 1980-ih, 2018., 31. prosinca, 4. ožujka.
Ante Starčević
Ante Starčević (Veliki Žitnik kod Gospića, 23. svibnja 1823. – Zagreb, 28. veljače 1896.) bio je hrvatski političar, publicist i književnik.
Novi!!: Kazimir Katalinić i Ante Starčević · Vidi više »
Argentina
Argentina je država u Južnoj Americi, smještena između Anda na zapadu i Atlantskog oceana na istoku.
Novi!!: Kazimir Katalinić i Argentina · Vidi više »
Španjolski jezik
Španjolski jezik (ISO 639-3: spa; kastiljanski) romanski je jezik i jedan od pet velikih jezika svijeta.
Novi!!: Kazimir Katalinić i Španjolski jezik · Vidi više »
Bleiburška tragedija
njem. ''Unterdrauburg''), 1945. Bleiburška tragedija i Križni put (vidi terminologiju) su najčešći nazivi koji se koriste kako bi opisali događanja koja su uslijedila nakon neuspješnog pokušaja predaje pripadnika poraženih vojski Savezničkim Britanskim postrojbama u blizini koruškog gradića Bleiburga u današnjoj Austriji, neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata.
Novi!!: Kazimir Katalinić i Bleiburška tragedija · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Kazimir Katalinić i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Bruno Bušić
Ante Bruno Bušić (Donji Vinjani kraj Imotskog, 6. listopada 1939. – Pariz, 16. listopada 1978.), zagovornik demokratske, suverene i slobodne Hrvatske.
Novi!!: Kazimir Katalinić i Bruno Bušić · Vidi više »
Buenos Aires
Buenos Aires (špa. izgovor ˈbwenoˈsaiɾes, hrv. Dobar zrak, službeno Ciudad de Buenos Aires, skraćeno BsAs ili Ciudad Autónoma de Buenos Aires, skraćeno CABA) glavni je grad Argentine, a ujedno i njezin najveći grad i luka te političko, gospodarsko i kulturno središte zemlje.
Novi!!: Kazimir Katalinić i Buenos Aires · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Kazimir Katalinić i Engleski jezik · Vidi više »
Fokus (časopis)
Fokus je bio hrvatski politički tjednik.
Novi!!: Kazimir Katalinić i Fokus (časopis) · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Kazimir Katalinić i Francuski jezik · Vidi više »
Glas Hrvata
Glas Hrvata je internetski časopis iz hrvatskog iseljeništva.
Novi!!: Kazimir Katalinić i Glas Hrvata · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Kazimir Katalinić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska politička emigracija
Hrvatska politička emigracija (u njemačkom Exilkroaten, u engleskom Exiled Croats) je pojam kojim se obično označava skupine Hrvata raznih političkih struja i naraštaja koji su se od osnutka Kraljevine SHS 1918.
Novi!!: Kazimir Katalinić i Hrvatska politička emigracija · Vidi više »
Hrvatska republikanska stranka
Hrvatska republikanska stranka (skraćeno: HRS) je hrvatska bosanskohercegovačka demokršćanska i federalistička politička stranka osnovana 2014.
Novi!!: Kazimir Katalinić i Hrvatska republikanska stranka · Vidi više »
Hrvatska republikanska zajednica
Hrvatska republikanska zajednica (HRZ) nastavak je Hrvatske republikanske stranke, koju je 1951. godine utemeljio u glavnom gradu Argentine, Buenos Airesu, Ivan Oršanić.
Novi!!: Kazimir Katalinić i Hrvatska republikanska zajednica · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Kazimir Katalinić i Hrvatski jezik · Vidi više »
Ivan Oršanić
Ivan Oršanić (Županja, 2. srpnja 1904. – Buenos Aires, 7. prosinca 1968.), hrvatski ustaški političar, novinar, po zanimanju srednjoškolski profesor, poslije i dužnosnik Nezavisne Države Hrvatske.
Novi!!: Kazimir Katalinić i Ivan Oršanić · Vidi više »
Ivo Korsky
Dr Ivo Korsky (Osijek, 22. veljače 1918. – Buenos Aires, 12. prosinca 2004.) je hrvatski politički pisac i političar.
Novi!!: Kazimir Katalinić i Ivo Korsky · Vidi više »
Journal of Croatian Studies
Journal of Croatian Studies (hrv. Časopis hrvatskih studija) je znanstveni godišnjak Hrvatske akademije Amerike koji izlazi od 1960. godine.
Novi!!: Kazimir Katalinić i Journal of Croatian Studies · Vidi više »
Mario Marcos Ostojić
Mario Marcos Ostojić (Lujan, Argentina, 25. travnja 1959.), hrvatski je političar, diplomat i novinski izvjestitelj.
Novi!!: Kazimir Katalinić i Mario Marcos Ostojić · Vidi više »
Marulić (revija)
Marulić je hrvatska književna revija.
Novi!!: Kazimir Katalinić i Marulić (revija) · Vidi više »
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Novi!!: Kazimir Katalinić i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Kazimir Katalinić i Njemački jezik · Vidi više »
Političar
G-20 Političar je naziv osobu kojoj je glavna životna djelatnost bavljenje politikom, bilo kao pripadnik institucija državne vlasti, kroz aktivnosti koje mogu biti mandat, izbori, prosvjedne akcije, pučevi ili revolucije.
Novi!!: Kazimir Katalinić i Političar · Vidi više »
Politički zatvorenik (novine)
Politički zatvorenik, glasilo je Hrvatskoga društva političkih zatvorenika.
Novi!!: Kazimir Katalinić i Politički zatvorenik (novine) · Vidi više »
Povjesničar
Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.
Novi!!: Kazimir Katalinić i Povjesničar · Vidi više »
Publicistika
Publicistika (lat. publice: javno) pisanje i objavljivanje je analitički detaljnijih tekstova (u odnosu na one koji se redovno objavljuju u novinama) u knjigama i periodici (novinama, časopisima, ali redovito u obliku podlistka (feljtona)) koji obrađuju teme iz javnoga i kulturnog života.
Novi!!: Kazimir Katalinić i Publicistika · Vidi više »
Republika Hrvatska (Buenos Aires)
Republika Hrvatska je bio hrvatski emigrantski list, glasilo Hrvatske republikanske stranke.
Novi!!: Kazimir Katalinić i Republika Hrvatska (Buenos Aires) · Vidi više »
Sušak
Sušački kej Dio Sušaka Sušak je naselje na Kvarneru od 30.000 stanovnka koje je od 1948. sastavni dio Rijeke.
Novi!!: Kazimir Katalinić i Sušak · Vidi više »
Tomislav Jonjić
Tomislav Jonjić, (Imotski, 19. svibnja 1965.), hrvatski je odvjetnik, diplomat, publicist, povjesničar i političar.
Novi!!: Kazimir Katalinić i Tomislav Jonjić · Vidi više »
Vladimir Žerjavić
Vladimir Žerjavić (Križ, 2. kolovoza 1912.- Zagreb, 5. rujna 2001.), hrvatski ekonomist, demograf i stručnjak UN-a. Široj javnosti postao je poznat po istraživanjima i publikacijama o demografskim gubitcima bivše Jugoslavije u 2. svjetskom ratu.
Novi!!: Kazimir Katalinić i Vladimir Žerjavić · Vidi više »
15. svibnja
15.
Novi!!: Kazimir Katalinić i 15. svibnja · Vidi više »
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
Novi!!: Kazimir Katalinić i 1927. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Kazimir Katalinić i 1945. · Vidi više »
1980-ih
250px.
Novi!!: Kazimir Katalinić i 1980-ih · Vidi više »
2018.
Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Kazimir Katalinić i 2018. · Vidi više »
31. prosinca
31.
Novi!!: Kazimir Katalinić i 31. prosinca · Vidi više »
4. ožujka
4.
Novi!!: Kazimir Katalinić i 4. ožujka · Vidi više »
