Brže od pregledniku!
29 odnosi: Đurđevac, Štajerska (austrijska savezna zemlja), Belot, Botinovec, Ferdinand III., car Svetog Rimskog Carstva, Goričko, Hrvatska, Hrvatska seljačka stranka, Ivan, Josip Friščić, Koprivnički Ivanec, Koprivničko-križevačka županija, Koprivnica, Kunovec, NK Sloga Koprivnički Ivanec, Peteranec, Pustakovec, Zagreb, 1. travnja, 1334., 1352., 1439., 16., 1644., 1647., 1659., 1770., 2021., 7. lipnja.
Đurđevac
Središte Đurđevca Središte Đurđevca Središte Đurđevca Đurđevac (kajk.: Đurđevec, mađ.: Szentgyörgyvár) je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Koprivnički Ivanec i Đurđevac · Vidi više »
Štajerska (austrijska savezna zemlja)
Štajerska (njemački: Steiermark) je savezna zemlja (Bundesland) Republike Austrije.
Novi!!: Koprivnički Ivanec i Štajerska (austrijska savezna zemlja) · Vidi više »
Belot
Karte mađarice za belu Belot (popularniji naziv bela) kartaška je igra vrlo popularna u nekim dijelovima Hrvatske posebno u središnjoj i sjevernoj Hrvatskoj te Slavoniji), Bugarskoj, Bosni, a igra se širom svijeta, posebice u krugovima armenske dijaspore. Belot se može kartati udvoje, utroje ili učetvero, premda se najčešće igra učetvero, dok se udvoje ili utroje igra u slučaju da nedostaju igrači.
Novi!!: Koprivnički Ivanec i Belot · Vidi više »
Botinovec
Botinovec je naselje u sastavu Općine Koprivnički Ivanec, u Koprivničko-križevačkoj županiji.
Novi!!: Koprivnički Ivanec i Botinovec · Vidi više »
Ferdinand III., car Svetog Rimskog Carstva
Ferdinand III. Ferdinand III. (Graz, 13. srpnja 1608. – Beč, 2. travnja 1657.), rimsko-njemački car (1637. – 1657.), ugarsko-hrvatski (1625. – 1647., no u Hrvatskoj do 1657.) i češki kralj (1627. – 1646.). Bio je kao Ferdinand IV. i austrijski nadvojvoda.
Novi!!: Koprivnički Ivanec i Ferdinand III., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Goričko
Goričko je naselje u sastavu Općine Koprivnički Ivanec, u Koprivničko-križevačkoj županiji.
Novi!!: Koprivnički Ivanec i Goričko · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Koprivnički Ivanec i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska seljačka stranka
Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.
Novi!!: Koprivnički Ivanec i Hrvatska seljačka stranka · Vidi više »
Ivan
* Ivan (ime), muško ime Vladari.
Novi!!: Koprivnički Ivanec i Ivan · Vidi više »
Josip Friščić
Josip Friščić (Subotica Podravska, 15. kolovoza 1949. – Koprivnica, 23. siječnja 2016.), bio je hrvatski političar, bivši potpredsjednik Hrvatskog sabora, bivši predsjednik HSS-a. Župan Koprivničko-križevačke županije od 2001. do 2008. godine.
Novi!!: Koprivnički Ivanec i Josip Friščić · Vidi više »
Koprivnički Ivanec
Koprivnički Ivanec je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Koprivnički Ivanec i Koprivnički Ivanec · Vidi više »
Koprivničko-križevačka županija
Koprivničko-križevačka županija je smještena u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske.
Novi!!: Koprivnički Ivanec i Koprivničko-križevačka županija · Vidi više »
Koprivnica
Koprivnica (izgovor: Kòprīvnica) je grad u Hrvatskoj koji se nalazi 70 kilometara sjeveroistočno od Zagreba.
Novi!!: Koprivnički Ivanec i Koprivnica · Vidi više »
Kunovec
Kunovec je naselje u sastavu Općine Koprivnički Ivanec, u Koprivničko-križevačkoj županiji.
Novi!!: Koprivnički Ivanec i Kunovec · Vidi više »
NK Sloga Koprivnički Ivanec
NK Sloga je nogometni klub iz Koprivničkog Ivanca.
Novi!!: Koprivnički Ivanec i NK Sloga Koprivnički Ivanec · Vidi više »
Peteranec
Peteranec je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Koprivnički Ivanec i Peteranec · Vidi više »
Pustakovec
Pustakovec je naselje u sastavu Općine Koprivnički Ivanec, u Koprivničko-križevačkoj županiji.
Novi!!: Koprivnički Ivanec i Pustakovec · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Koprivnički Ivanec i Zagreb · Vidi više »
1. travnja
1.
Novi!!: Koprivnički Ivanec i 1. travnja · Vidi više »
1334.
Bez opisa.
Novi!!: Koprivnički Ivanec i 1334. · Vidi više »
1352.
Bez opisa.
Novi!!: Koprivnički Ivanec i 1352. · Vidi više »
1439.
Bez opisa.
Novi!!: Koprivnički Ivanec i 1439. · Vidi više »
16.
Bez opisa.
Novi!!: Koprivnički Ivanec i 16. · Vidi više »
1644.
Bez opisa.
Novi!!: Koprivnički Ivanec i 1644. · Vidi više »
1647.
Bez opisa.
Novi!!: Koprivnički Ivanec i 1647. · Vidi više »
1659.
Bez opisa.
Novi!!: Koprivnički Ivanec i 1659. · Vidi više »
1770.
Bez opisa.
Novi!!: Koprivnički Ivanec i 1770. · Vidi više »
2021.
2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.
Novi!!: Koprivnički Ivanec i 2021. · Vidi više »
7. lipnja
7.
Novi!!: Koprivnički Ivanec i 7. lipnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Koprivnički Ivanec (Koprivnički Ivanec).
