Brže od pregledniku!
29 odnosi: Arhimandrit, Šubići, Crkva, Gotika, Hrvatska, Iguman, Jelena Nemanjić Šubić, Katoličanstvo, Kistanje, Kršćanska sadašnjost, Krka, Kronika, Luka Jelić, Manastir, Manastir Dragović, Manastir Krupa, Marko Japundžić, Matica hrvatska, Mato Marčinko, Narteks, Nikodim Milaš, Politički zatvorenik (novine), Samostan, Srpska pravoslavna Crkva, Vjesnik, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 1402., 1754., 1859..
Arhimandrit
Arhimandrit (grč.: vođa /duhovnog/ tora, tj. manastira), u pravoslavnoj crkvi, starješina važnijeg manastira ili većeg broja manastira; počasna titula za igumane ili starješine manastira; najviši kaluđerski čin.
Novi!!: Manastir Krka i Arhimandrit · Vidi više »
Šubići
Šubići, jedno od dvanaest starohrvatskih plemena i hrvatska velikaška obitelj proistekla iz plemenskog starješinskog ustroja.
Novi!!: Manastir Krka i Šubići · Vidi više »
Crkva
Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.
Novi!!: Manastir Krka i Crkva · Vidi više »
Gotika
bazilike Saint Denis'' u Parizu, koju je zamislio opat Suger Gotika (njem. Gotik, od kasnolat. gothicus: koji pripada Gotima) je umjetničko razdoblje koje je trajalo oko tri stotine godina, odnosi se na doba kasnog srednjeg vijeka tijekom 13.
Novi!!: Manastir Krka i Gotika · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Manastir Krka i Hrvatska · Vidi više »
Iguman
Iguman (bizant. grč. hēgoúmenos.
Novi!!: Manastir Krka i Iguman · Vidi više »
Jelena Nemanjić Šubić
Portret Jelene Nemanjić Šubić, Visoki Dečani, 14. stoljeće Jelena Šubić, rođena Nemanjić († 1355.), je bila sestra srpskog kralja Dušana koja se 1347.
Novi!!: Manastir Krka i Jelena Nemanjić Šubić · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Manastir Krka i Katoličanstvo · Vidi više »
Kistanje
Ostaci rimske građevine u Kistanjama Željeznički kolosjek u Kistanjama Kistanje je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Manastir Krka i Kistanje · Vidi više »
Kršćanska sadašnjost
Kršćanska sadašnjost izdavačka je i nakladnička kuća iz Zagreba osnovana 1968. pod nazivom Kršćanska sadašnjost, Centar za koncilska istraživanja, dokumentaciju i informacije.
Novi!!: Manastir Krka i Kršćanska sadašnjost · Vidi više »
Krka
Donji tok Krke. Krka je rijeka u Hrvatskoj koja utječe u Jadransko more.
Novi!!: Manastir Krka i Krka · Vidi više »
Kronika
Kronika (grčki: khrónos - vrijeme) je riječ koja je u hrvatski jezik došla iz grčkog jezika.
Novi!!: Manastir Krka i Kronika · Vidi više »
Luka Jelić
Luka Jelić (Vranjic, 22. prosinca 1864. – Kaštel Stari, 3. veljače 1922.) hrvatski povjesničar i arheolog.
Novi!!: Manastir Krka i Luka Jelić · Vidi više »
Manastir
Manastir, u istočnom kršćanstvu, označava zajedničku nastambu u kojoj, prema utvrđenim pravilima, žive monasi ili monahinje; u užem smislu riječi pravoslavni samostan, crkva sa zgradama.
Novi!!: Manastir Krka i Manastir · Vidi više »
Manastir Dragović
Manastir Dragović je srpski pravoslavni manastir smješten nedaleko od grada Vrlike, uz Peručko jezero.
Novi!!: Manastir Krka i Manastir Dragović · Vidi više »
Manastir Krupa
Manastir Krupa Manastir Krupa, to jest Manastir i crkva Uspenja Bogorodice je manastir Srpske pravoslavne crkve na području istoimenog naselja, uz desnu obalu rijeke Krupe.
Novi!!: Manastir Krka i Manastir Krupa · Vidi više »
Marko Japundžić
Marko Japundžić (Drenovci, 10. veljače 1914. – Zagreb, 6. veljače 2000.), bio je svećenik, bogoslov, filolog, arhivist, arheolog, slavist i paleograf.
Novi!!: Manastir Krka i Marko Japundžić · Vidi više »
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Novi!!: Manastir Krka i Matica hrvatska · Vidi više »
Mato Marčinko
Mato Marčinko (Hrastovica kraj Petrinje, 13. veljače 1925. – Zagreb, 31. siječnja 2010.) bio je hrvatski književnik, pjesnik, povjesničar i publicist.
Novi!!: Manastir Krka i Mato Marčinko · Vidi više »
Narteks
katedrale s potamnjenim prostorom narteksa Narteks (grčki: Νάρθηκας) je u antičkoj Grčkoj bila drvena kutijica ili ormarić za čuvanje lijekova, no od ranokršćanstva to je uvriježen naziv za ulazni trijem bazilike (armenski: gavit, srpski: priprata); tj.
Novi!!: Manastir Krka i Narteks · Vidi više »
Nikodim Milaš
Nikodim Milaš (Šibenik, 16. travnja 1845. – Dubrovnik, 20. ožujka 1915.), srpski pravoslavni vladika i političar, jedan od najuglednijih srpskih pravoslavnih vjerskih dostojanstvenika krajem 19.
Novi!!: Manastir Krka i Nikodim Milaš · Vidi više »
Politički zatvorenik (novine)
Politički zatvorenik, glasilo je Hrvatskoga društva političkih zatvorenika.
Novi!!: Manastir Krka i Politički zatvorenik (novine) · Vidi više »
Samostan
Kataloniji Samostan je nastamba u kojoj žive pripadnici redovničkih zajednica, svećenici i časne sestre.
Novi!!: Manastir Krka i Samostan · Vidi više »
Srpska pravoslavna Crkva
Srpska pravoslavna Crkva (srp. Српска православна црква/Srpska pravoslavna crkva; SPC), jedna od upravno autokefalnih (samostalnih) pravoslavnih crkava koja zajedno s ostalim pravoslavnim crkvama čini jedinstvenu Istočnu kršćansku crkvu.
Novi!!: Manastir Krka i Srpska pravoslavna Crkva · Vidi više »
Vjesnik
Vjesnik, politički dnevni list, izlazio je u Zagrebu, od god.
Novi!!: Manastir Krka i Vjesnik · Vidi više »
Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku
Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku glasilo je Arheološkoga muzeja u Splitu.
Novi!!: Manastir Krka i Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku · Vidi više »
1402.
1402. (rim. MCDII), druga je godina XV. st.
Novi!!: Manastir Krka i 1402. · Vidi više »
1754.
Bez opisa.
Novi!!: Manastir Krka i 1754. · Vidi više »
1859.
Bez opisa.
Novi!!: Manastir Krka i 1859. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Krka (manastir), Samostan Krka.
