Brže od pregledniku!
37 odnosi: Adalbert Rebić, Španjolski jezik, Bleiburška tragedija, Bleiburg (grad), Glas Koncila, Hrastovica, Hrvatska, Hrvatska molitva, Hrvatski jezik, Hrvatsko književno društvo svetog Jeronima, Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu, Književnost, Latinski jezik, Marija (list), Marulić (revija), Matica hrvatska, Nadbiskupska klasična gimnazija u Zagrebu, Njemački jezik, Petrinja, Pjesnik, Politički zatvorenik (novine), Povjesničar, Pravni fakultet u Zagrebu, Pseudonim, Pučka škola, Publicistika, Recital, Slobodna Dalmacija, Slovenski jezik, Srijemski Karlovci, Studia croatica, Zagreb, 13. veljače, 1925., 1978., 2010., 31. siječnja.
Adalbert Rebić
Adalbert Rebić (Klenovec Humski, 23. siječnja 1937. – Zagreb, 20. veljače 2014.) bio je svećenik, sveučilišni profesor, prevoditelj.
Novi!!: Mato Marčinko i Adalbert Rebić · Vidi više »
Španjolski jezik
Španjolski jezik (ISO 639-3: spa; kastiljanski) romanski je jezik i jedan od pet velikih jezika svijeta.
Novi!!: Mato Marčinko i Španjolski jezik · Vidi više »
Bleiburška tragedija
njem. ''Unterdrauburg''), 1945. Bleiburška tragedija i Križni put (vidi terminologiju) su najčešći nazivi koji se koriste kako bi opisali događanja koja su uslijedila nakon neuspješnog pokušaja predaje pripadnika poraženih vojski Savezničkim Britanskim postrojbama u blizini koruškog gradića Bleiburga u današnjoj Austriji, neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata.
Novi!!: Mato Marčinko i Bleiburška tragedija · Vidi više »
Bleiburg (grad)
Bleiburg. Bleiburg (sloven. Pliberk) je grad u Austriji koji se nalazi u saveznoj državi Koruškoj blizu granice sa Slovenijom.
Novi!!: Mato Marčinko i Bleiburg (grad) · Vidi više »
Glas Koncila
Glas Koncila hrvatski je katolički tjednik i nakladnik iz Zagreba.
Novi!!: Mato Marčinko i Glas Koncila · Vidi više »
Hrastovica
Hrastovica je gradsko naselje grada Petrinje u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Novi!!: Mato Marčinko i Hrastovica · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Mato Marčinko i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska molitva
Hrvatska molitva pjesma je hrvatskog pjesnika, književnika i povjesničara Mate Marčinka, objavljena pod pseudonimom Matko Maronić koncem 1971. godine u časopisu Vjesnik sv. Nikole Tavelića (115 stihova).
Novi!!: Mato Marčinko i Hrvatska molitva · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Mato Marčinko i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatsko književno društvo svetog Jeronima
Hrvatsko književno društvo sv.
Novi!!: Mato Marčinko i Hrvatsko književno društvo svetog Jeronima · Vidi više »
Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu
Zagrebački bogoslovni fakultet Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu slijedi razvitak filozofsko-teoloških studija koje je prije sedam i pol stoljeća u Zagrebu pokrenuo zagrebački biskup Stjepan II. Babonić (1227. – 1247).
Novi!!: Mato Marčinko i Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Novi!!: Mato Marčinko i Književnost · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Mato Marčinko i Latinski jezik · Vidi više »
Marija (list)
Marija: vjerski list za Marijine štovatelje, hrvatski je katolički mjesečnik Provincijalata Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja u Splitu.
Novi!!: Mato Marčinko i Marija (list) · Vidi više »
Marulić (revija)
Marulić je hrvatska književna revija.
Novi!!: Mato Marčinko i Marulić (revija) · Vidi više »
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Novi!!: Mato Marčinko i Matica hrvatska · Vidi više »
Nadbiskupska klasična gimnazija u Zagrebu
Zvjezdarnica Nadbiskupska klasična gimnazija, službeno Nadbiskupska klasična gimnazija s pravom javnosti je srednja škola smještena na Šalati u Zagrebu.
Novi!!: Mato Marčinko i Nadbiskupska klasična gimnazija u Zagrebu · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Mato Marčinko i Njemački jezik · Vidi više »
Petrinja
Grad Petrinja smješten je na desnoj obali Kupe, na ušću Petrinjčice.
Novi!!: Mato Marčinko i Petrinja · Vidi više »
Pjesnik
Hada. Trubaduri u Berlinu (prikaz iz 14. stoljeća). Marku Maruliću u središtu Zagreba. Pjesnik (grč. ποιητής, lat. poeta) je osoba koja piše ili sklada poeziju odnosno pjesme.
Novi!!: Mato Marčinko i Pjesnik · Vidi više »
Politički zatvorenik (novine)
Politički zatvorenik, glasilo je Hrvatskoga društva političkih zatvorenika.
Novi!!: Mato Marčinko i Politički zatvorenik (novine) · Vidi više »
Povjesničar
Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.
Novi!!: Mato Marčinko i Povjesničar · Vidi više »
Pravni fakultet u Zagrebu
Pravni fakultet u Zagrebu jedan je od najstarijih fakulteta u Hrvatskoj.
Novi!!: Mato Marčinko i Pravni fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Pseudonim
Pseudonim (starogrčki ψεῦδο.
Novi!!: Mato Marčinko i Pseudonim · Vidi više »
Pučka škola
Kumrovcu. Crtež stare pučke škole iz 1900. Pučka škola (njem. Volksschule), povijesni oblik obrazovne ustanove osnovnog školstva u zemljama njemačkog govornog područja ili povijesnog utjecaja.
Novi!!: Mato Marčinko i Pučka škola · Vidi više »
Publicistika
Publicistika (lat. publice: javno) pisanje i objavljivanje je analitički detaljnijih tekstova (u odnosu na one koji se redovno objavljuju u novinama) u knjigama i periodici (novinama, časopisima, ali redovito u obliku podlistka (feljtona)) koji obrađuju teme iz javnoga i kulturnog života.
Novi!!: Mato Marčinko i Publicistika · Vidi više »
Recital
Recital je naziv za vokalnu ili instrumentalnu glazbenu izvedbu: potječe od latinske riječi recitare (.
Novi!!: Mato Marčinko i Recital · Vidi više »
Slobodna Dalmacija
Slobodna Dalmacija je hrvatski dnevnik i najtiražnije novine u Dalmaciji.
Novi!!: Mato Marčinko i Slobodna Dalmacija · Vidi više »
Slovenski jezik
Slovenski jezik (ISO 639-3: slv) je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi: 1 730 000 u Sloveniji (popis 1991.), gdje je službeni jezik, te u Austriji (oko 18 000 u Koruškoj i Štajerskoj; popis), Italiji (oko 100 000 u Trstu, Gorici, Beneškoj Sloveniji, Reziji i Kanalskoj dolini), Mađarskoj (3190; popis iz 2001.) i Hrvatskoj (11 800 – 13 100).
Novi!!: Mato Marčinko i Slovenski jezik · Vidi više »
Srijemski Karlovci
website.
Novi!!: Mato Marčinko i Srijemski Karlovci · Vidi više »
Studia croatica
Studia croatica (špa. Studia Croatica. "Revista Croata de Estudios Politicos y Culturales" Buenos Aires) je hrvatska tromjesečna revija na španjolskom iz Argentine.
Novi!!: Mato Marčinko i Studia croatica · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Mato Marčinko i Zagreb · Vidi više »
13. veljače
13.
Novi!!: Mato Marčinko i 13. veljače · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: Mato Marčinko i 1925. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Mato Marčinko i 1978. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Mato Marčinko i 2010. · Vidi više »
31. siječnja
31.
Novi!!: Mato Marčinko i 31. siječnja · Vidi više »
