Sadržaj
25 odnosi: Švedska, Botnički zaljev, Eiffelov toranj, Finska, Finski jezik, Gustave Eiffel, Izostazija, Jezero, Močvara, Otočje, Otok, Pošta, Popis mjesta svjetske baštine u Europi, Svjetionik, Tjesnac, Tresetište, Umeå, UNESCO, Vaasa, Visoka obala, Zaljev, Zemljin plašt, Zemljina kora, 2000., 2006..
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom.
Pogledaj Kvarken (otočje) i Švedska
Botnički zaljev
Botnički zaljev na zemljovidu Baltičkog mora Botnički zaljev (finski: Pohjanlahti; švedski: Bottniska vikenje) je sjeverni dio Baltičkog mora.
Pogledaj Kvarken (otočje) i Botnički zaljev
Eiffelov toranj
Eiffelov toranj u zoru Eiffelov toranj u izgradnji, srpnja 1888. 1902. kad ga je pogodila munja Eiffelov toranj (franc. La Tour Eiffel) je željezni toranj sagrađen na Champ de Mars (Marsova polja) pokraj rijeke Seine u Parizu.
Pogledaj Kvarken (otočje) i Eiffelov toranj
Finska
Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom.
Pogledaj Kvarken (otočje) i Finska
Finski jezik
Finski jezik (fin. suomi ili suomen kieli) uralski je jezik finske skupine kojim govori većina stanovništva Finske te etnički Finci van države.
Pogledaj Kvarken (otočje) i Finski jezik
Gustave Eiffel
Alexandre Gustave Eiffel (Dijon, 15. prosinca 1832. – Pariz, 27. prosinca 1923.), francuski inženjer, poznat po konstrukciji Eiffelova tornja u Parizu.
Pogledaj Kvarken (otočje) i Gustave Eiffel
Izostazija
Izostazija je ravnoteža između susjedinih dijelova (blokova) kore i dijelova plašta ispod njih.
Pogledaj Kvarken (otočje) i Izostazija
Jezero
Plitvička jezera – svjetski poznata prirodna atrakcija Jezero je vodom ispunjena prirodna depresija na kopnu, koja nema neposredne veze s morem.
Pogledaj Kvarken (otočje) i Jezero
Močvara
Litvi Močvare su plitke vode stajaćice, odnosno tlo natopljeno najčešće slatkom vodom, koje se odlikuje niskom pH vrijednošću (odnosno kiselošću) i bioraznolikošću staništa za mnoge biljne i životinjske vrste, kao što su vodozemci, ribe, ptice, kukci, gmazovi i sisavci.
Pogledaj Kvarken (otočje) i Močvara
Otočje
Kornatsko otočje Aleutsko otočje Otočje ili arhipelag skupina je otoka jednake geološke građe i postanka.
Pogledaj Kvarken (otočje) i Otočje
Otok
sjevernom Jadranu Otok je kopno manje od kontinenta, a veće od hridi koje je uvijek okruženo morem, vodom jezera ili rijeke.
Pogledaj Kvarken (otočje) i Otok
Pošta
Poštanski sandučić u Velikoj britaniji Pošta (tal. posta: postaja za izmjenu konja, od lat. posita statio: stalna postaja) je skup poštanskih usluga što ih obavljaju poštanske organizacije, a obuhvaća prijam, usmjeravanje, prijenos i uručenje običnih pismovnih pošiljaka (pisma, dopisnice, tiskanice, sekogrami, aerogrami, paketi), knjiženih pošiljaka (preporučene pismovne pošiljke, vrijednosna pisma, paketi, pošiljke s označenom vrijednosti, pošiljke za slijepe, izravna pošta, uputnice) te obavljanje posebnih, dopunskih i ostalih poštanskih usluga i platnog prometa (uplata, isplata) i dr.
Pogledaj Kvarken (otočje) i Pošta
Popis mjesta svjetske baštine u Europi
popis svjetskog kulturnog nasljeđa Ovo je UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi.
Pogledaj Kvarken (otočje) i Popis mjesta svjetske baštine u Europi
Svjetionik
Svjetionik — Lyngvig, Danska. Svjetionik je uređaj, uglavnom kao viša zgrada, koji emisijom svjetlosnih signala omogućava brodovima navigaciju.
Pogledaj Kvarken (otočje) i Svjetionik
Tjesnac
Engleski kanal Tjesnac, morski prolaz, morski kanal ili morska vrata su mjesta u morima na kojima se dvije veće kopnene mase približavaju i tvore negdje širok a negdje vrlo uzak morski prolaz.
Pogledaj Kvarken (otočje) i Tjesnac
Tresetište
Njemačkoj Tresetišta su mokri životni okoliši.
Pogledaj Kvarken (otočje) i Tresetište
Umeå
Umeå (švedski izgovor: (link.
Pogledaj Kvarken (otočje) i Umeå
UNESCO
UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.
Pogledaj Kvarken (otočje) i UNESCO
Vaasa
Vaasa (šved. Vasa) je grad u zapadnoj finskoj na botničkom zaljevu.
Pogledaj Kvarken (otočje) i Vaasa
Visoka obala
Visoka obala (švedski: Höga kusten) je dio švedske obale Botničkog zaljeva u općinama Kramfors, Härnösand i Örnsköldsvik.
Pogledaj Kvarken (otočje) i Visoka obala
Zaljev
Zaljev Guantanamo Zaljev ili uvala je naziv za vodenu površinu koja prodire u kopno i njime je okružena s tri strane.
Pogledaj Kvarken (otočje) i Zaljev
Zemljin plašt
Presjek Zemlje od jezgre do egzosfere. Slika nije u mjerilu. Zemljin plašt je debela ljuska, sastavljena od gustih stijena, koja okružuje vanjsku tekuću jezgru, a nalazi se direktno ispod relativno tanke Zemljine kore.
Pogledaj Kvarken (otočje) i Zemljin plašt
Zemljina kora
Presjek Zemlje od jezgre do egzosfere. Slika nije u mjerilu. Zemljina kora površinski je dio Zemlje koja zajedno s gornjim dijelom plašta sačinjava stjenovitu cjelinu: litosferu.
Pogledaj Kvarken (otočje) i Zemljina kora
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Pogledaj Kvarken (otočje) i 2000.
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Pogledaj Kvarken (otočje) i 2006.
Također poznat kao Arhipelag Kvarken, Kvarken, otočje.