Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Lukovičasta glava

Indeks Lukovičasta glava

Moskvi. Lukovičasta glava (ruski: луковичная глава) oblik je arhitektonske kupole, osobito kod pravoslavnih crkvi u Istočnoj Europi, naročito u Rusiji i Ukrajini.

29 odnosi: Austrija, Barok, Bavarska, Bizantska arhitektura, Bliski istok, Crkva, Crkva sv. Andrije u Kijevu, Građevine, Indija, Istočna Europa, Jaroslavlj, Katedrala sv. Sofije u Kijevu, Katedrala sv. Vasilija Blaženog u Moskvi, Katoličanstvo, Kiži, Kijev, Kijevska Rus', Kupola, Moskva, Njemačka, Novgorod, Povijest umjetnosti, Pravoslavlje, Rusija, Ruski jezik, Srednja Azija, Toranj, Ukrajina, Vladimir (Vladimirska oblast, Rusija).

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Lukovičasta glava i Austrija · Vidi više »

Barok

Podizanje križa'', 1611., ulje na platnu, 462 × 341 cm, crkva Onze Lieve Vrouwe, Antwerpen. Barok (tal. barocco, španj. i port. barroco/berrucco, engl., franc. baroque, njem. Barock) razdoblje je u glazbi, književnosti i likovnoj umjetnosti koje se nastavlja na renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma u drugoj polovici 18. stoljeća.

Novi!!: Lukovičasta glava i Barok · Vidi više »

Bavarska

Bavarska (njem. Bayern) punim imenom Slobodna Država Bavarska (njem. Freistaat Bayern) je površinom najveća savezna zemlja ('Bundesland') Njemačke, smještena na njezinom jugoistoku.

Novi!!: Lukovičasta glava i Bavarska · Vidi više »

Bizantska arhitektura

Aja Sofija u Istanbulu. Bizantska arhitektura nastala je na području koje se nalazi na području Istočnog Rimskog Carstva (Bizant) i vezana je za Carigrad, te iako ne postoji točna linija razgraničenja koja je odvaja od kršćanske umjetnosti, može se smatrati da je nastala na početku 5.

Novi!!: Lukovičasta glava i Bizantska arhitektura · Vidi više »

Bliski istok

osmanlijskim granicama Bliski istok (hrv. sinonimi: „Prednji istok” ili „Srednji istok”) je zapadnjački geopolitički naziv za područja sjeveroistočne Afrike i jugozapadne Azije čije su granice slabo definirane.

Novi!!: Lukovičasta glava i Bliski istok · Vidi više »

Crkva

Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.

Novi!!: Lukovičasta glava i Crkva · Vidi više »

Crkva sv. Andrije u Kijevu

Crkva sv.

Novi!!: Lukovičasta glava i Crkva sv. Andrije u Kijevu · Vidi više »

Građevine

Kineski zid Građevina je ostvarenje građevinske tehnike.

Novi!!: Lukovičasta glava i Građevine · Vidi više »

Indija

Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.

Novi!!: Lukovičasta glava i Indija · Vidi više »

Istočna Europa

Istočna Europa Istočna Europa europska je regija koju čine države.

Novi!!: Lukovičasta glava i Istočna Europa · Vidi više »

Jaroslavlj

Jaroslavlj (ruski: Ярославль) je grad u Ruskoj Federaciji i upravno središte Jaroslavljske oblasti.

Novi!!: Lukovičasta glava i Jaroslavlj · Vidi više »

Katedrala sv. Sofije u Kijevu

Katedrala sv.

Novi!!: Lukovičasta glava i Katedrala sv. Sofije u Kijevu · Vidi više »

Katedrala sv. Vasilija Blaženog u Moskvi

''Crkva Svetog Vasilija Blaženika''Legenda kaže da je nakon završetka crkve Ivan Grozni dao oslijepiti graditelja kako ne bi napravio ništa ljepše. Katedrala svetog Vasilija Blaženika ili jednostavno Sveti Vasilije je crkva u Moskvi koju je između 1550. i 1560. godine dao izgraditi Ivan IV.

Novi!!: Lukovičasta glava i Katedrala sv. Vasilija Blaženog u Moskvi · Vidi više »

Katoličanstvo

Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.

Novi!!: Lukovičasta glava i Katoličanstvo · Vidi više »

Kiži

Kiži (ruski: Кижи, karelski: Kiži) je otok u Onješkom jezeru u ruskoj Republici Kareliji, Medvježegorska oblast.

Novi!!: Lukovičasta glava i Kiži · Vidi više »

Kijev

Kijev, rjeđe Kijiv (ukrajinski: Ки́їв (Kyïv, čitaj: Kijiv)), glavni je i najveći grad Ukrajine, smješten u sjevernom središnjem dijelu zemlje.

Novi!!: Lukovičasta glava i Kijev · Vidi više »

Kijevska Rus'

Kijevska Rus' – (čitaj: Kijevska Rus', slovo «u» je naglašeno); (ukrajinski: Ки́ївська Русь – Kyjivs'ka Rus', ruski: Ки́евская Русь – Kievskaja Rus', bjeloruski: Кіеўская Русь – Kieŭskaja Rus') je prva istočnoslavenska država koja se pojavila pod istočnoslavenskim plemenom Poljanima i Vikinzima u 9.

Novi!!: Lukovičasta glava i Kijevska Rus' · Vidi više »

Kupola

Kupola na pandantivima (žuto) Presjek Panteona Zlatne kupole Atenska crkva sv. Nikodema) Milenijumska kupola Kyocera kupola Kupola (talijanski) je sferični oblik svoda iznad građevina koja ima tlocrt kružnice, kvadrata ili mnogokuta.

Novi!!: Lukovičasta glava i Kupola · Vidi više »

Moskva

Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.

Novi!!: Lukovičasta glava i Moskva · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Lukovičasta glava i Njemačka · Vidi više »

Novgorod

Gradovi u Rusiji.

Novi!!: Lukovičasta glava i Novgorod · Vidi više »

Povijest umjetnosti

J. J. Wincklemanna'', prvog povjesničara umjetnosti. Zidna slikarija životinja iz spilje ''Lascaux'' u Francuskoj Miron, ''Diskobol (Bacač diska)'', rimska kopija grčkog originala iz 5. st. pr. Kr., Rim. Povijest umjetnosti je humanistička znanstvena disciplina koja se bavi povijesnim razvojem likovnih umjetnosti (arhitektura, slikarstvo, kiparstvo, grafika i primijenjene umjetnosti), odnosima među pojedinim umjetničkim djelima, životom i stvaralaštvom pojedinih umjetnika, opisivanjem, analizom i valorizacijom sadržaja i oblika umjetničkih djela (formalna analiza, ikonografija), te proučavanjem odnosa među različitim kulturama uzimajući u obzir političke, društvene, vjerske i nacionalne čimbenike.

Novi!!: Lukovičasta glava i Povijest umjetnosti · Vidi više »

Pravoslavlje

Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).

Novi!!: Lukovičasta glava i Pravoslavlje · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: Lukovičasta glava i Rusija · Vidi više »

Ruski jezik

Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.

Novi!!: Lukovičasta glava i Ruski jezik · Vidi više »

Srednja Azija

Zemljovid '''Srednje Azije''' koja prikazuje tri skupa mogućih granica za regiju '''Srednja Azija''' u odnosu s ostatkom svijeta Srednja Azija (također i Središnja ili Centralna Azija; rus. Средняя Азия ili Центральная Азия, perz. آسياى مرکزی, mand. kin. 中亚/, pinyin: Zhōngyà, tur. Orta Asya, arap. الوسطى Asya al Wusta), prostrana regija Azije koja nema izlaz na more.

Novi!!: Lukovičasta glava i Srednja Azija · Vidi više »

Toranj

Najpoznatiji toranj: Eiffelov toranj Toranj je, u širem smislu, svaka ljudska tvorevina (građevina) koja je viša no što je šira, izgrađen često na veoma maloj osnovi; u užem smislu, to je visok arhitektonski objekt različita tipa i raznovrsne namjene.

Novi!!: Lukovičasta glava i Toranj · Vidi više »

Ukrajina

Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.

Novi!!: Lukovičasta glava i Ukrajina · Vidi više »

Vladimir (Vladimirska oblast, Rusija)

Vladimir (ruski: Влади́мир) grad je u Rusiji, administrativno središte Vladimirske oblasti.

Novi!!: Lukovičasta glava i Vladimir (Vladimirska oblast, Rusija) · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »