Sadržaj
74 odnosi: Amerika, Andrea Palladio, Autoportret u konveksnom zrcalu, Bakropis, Barok, Benvenuto Cellini, Bologna, Dugovrata Madona, El Greco, Elipsa, Englezi, Europa, Filip II., španjolski kralj, Firenca, Francuzi, Franjo I., Giambologna, Giuseppe Arcimboldo, Gotika, Groteska, Hieronymus Bosch, Italija, Johannes Kepler, Kapitol u Rimu, Kastiljci, Kiparstvo, Kuga, Kvadrat, Madrid, Michelangelo Buonarroti, Muzej Prado, Nikola Kopernik, Otmica Sabinjanki, Pakao, Palazzo Vecchio, Parmigianino, Pejzaž, Perspektiva, Pljačka Rima, Pogreb grofa Orgaze, Pontormo, Portugalci, Posljednja večera (Tintoretto), Povijest umjetnosti, Prenošenje Krista (Pontormo), Preobrazba, Proporcije, Protureformacija, Rafael, Razdoblja i pravci zapadne umjetnosti, ... Proširite indeks (24 više) »
- Arhitektonski stilovi
Amerika
Zemljovid Amerika je grupno ime za kontinente Sjeverna Amerika, Središnja Amerika i Južna Amerika.
Pogledaj Manirizam i Amerika
Andrea Palladio
Andrea Palladio, pravog imena Andrea di Pietro della Gondola (Padova, 30. studenog 1508. – Vicenza, 19. kolovoza 1580.), bio je talijanski arhitekt i teoretičar; obnovitelj antičkih tradicija u arhitekturi cinquecenta (visoke renesanse 16. stoljeća).
Pogledaj Manirizam i Andrea Palladio
Autoportret u konveksnom zrcalu
Autoportret u konveksnom zrcalu (talijanski: Autoritratto entro uno specchio convesso) je najpoznatije je djelo slavnog talijanskog renesansnog i manirističkog slikara Francesca Mazzole, poznatijeg pod imenom Parmigianino.
Pogledaj Manirizam i Autoportret u konveksnom zrcalu
Bakropis
Bakropis Giovanni Vasija iz 1740. godine. Na slici je rimski trg Campo de' Fiori. Bakropis je jedna od kemijskih grafičkih tehnika, oštrih i sočnih linija.
Pogledaj Manirizam i Bakropis
Barok
Podizanje križa'', 1611., ulje na platnu, 462 × 341 cm, crkva Onze Lieve Vrouwe, Antwerpen. Barok (tal. barocco, španj. i port. barroco/berrucco, engl., franc. baroque, njem. Barock) razdoblje je u glazbi, književnosti i likovnoj umjetnosti koje se nastavlja na renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma u drugoj polovici 18.
Pogledaj Manirizam i Barok
Benvenuto Cellini
''Perzej s Meduzinom glavom'', bronca, 1545. – 1554., trg ''Piazza della Signoria'' (Gospodski trg), Firenca. Benvenuto Cellini (Firenca, 3. studenog 1500. – Firenca, 13. veljače 1571.) bio je talijanski zlatar, kipar, vojnik, glazbenik i pisac; jedan od najslavnijih umjetnika manirizma.
Pogledaj Manirizam i Benvenuto Cellini
Bologna
Bologna (emilijanski: Bulåggna; latinski: Bononia) je glavni grad istoimenog metropolitanskog grada i regije Emilia-Romagna na prijelazu iz sjeverne u srednju Italiju.
Pogledaj Manirizam i Bologna
Dugovrata Madona
Bogorodica s Djetetom i anđelima ili Dugovrata Madona (talijanski: La Madonna dal Collo Lungo) je Parmigianinova slika iz 1535. godine koja predstavlja prikazivanje prostora i ne-klasične proporcije ljudskog tijela koje su bile osobite za Manirizam.
Pogledaj Manirizam i Dugovrata Madona
El Greco
El Greco (na španjolskom znači jednostavno Grk) rođen kao Dominikos Theotokópulos (Δομίνικος Θεοτοκόπουλος) (Fodelos na Kreti, 1541. – Toledo, 7. travnja, 1614.).
Pogledaj Manirizam i El Greco
Elipsa
Elipsa:'''a'''.
Pogledaj Manirizam i Elipsa
Englezi
Englezi su narod germanske grane indoeuropske etno-lingvističke porodice porijeklom od starih germanskih plemena Angla, Sasa i Juta, koji u 5.
Pogledaj Manirizam i Englezi
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Pogledaj Manirizam i Europa
Filip II., španjolski kralj
Filip II. (španjolski Felipe II), (Valladolid, 21. svibnja 1527. – El Escorial kod Madrida, 13. rujna 1598.), španjolski kralj (1556. – 1598.), kralj Napulja i Sicilije (1554. – 1598.), kralj Engleske (suvladar s Marijom I.) (1554. – 1558.), gospodar Nizozemske (od 1555.), kralj Portugala (kao Filip I., od 1580.
Pogledaj Manirizam i Filip II., španjolski kralj
Firenca
Firenca (talijanski: Firenze, latinski: Florentia) je glavni grad pokrajine Toskana u Italiji.
Pogledaj Manirizam i Firenca
Francuzi
Francuzi (franc. les Français) su romanski narod na zapadu Europe.
Pogledaj Manirizam i Francuzi
Franjo I.
* Francesco I. Gonzagaa (1366. – 1407.).
Pogledaj Manirizam i Franjo I.
Giambologna
Hendrick Goltzius, "Portret '''Giambologne'''". Giambologna, pravog imena Jean de Boulogne, poznat i kao Giovanni Bologna (Douai, 1529. – Firenca, 13. kolovoza 1608.), bio je flamansko-talijanski kipar manirizma.
Pogledaj Manirizam i Giambologna
Giuseppe Arcimboldo
Giuseppe Arcimboldo (Milano, oko 1527. – Milano, 11. srpnja 1593.), talijanski maniristički slikar; tehnički savršen slikar osebujnog i originalnog manirističkog stila.
Pogledaj Manirizam i Giuseppe Arcimboldo
Gotika
bazilike Saint Denis'' u Parizu, koju je zamislio opat Suger Gotika (njem. Gotik, od kasnolat. gothicus: koji pripada Gotima) je umjetničko razdoblje koje je trajalo oko tri stotine godina, odnosi se na doba kasnog srednjeg vijeka tijekom 13.
Pogledaj Manirizam i Gotika
Groteska
Goya: Saturn jede svoju djecu. Groteska (francusko-talijanski) je prikazivanje ljudi ili predmeta u komično-nakaznom obliku; u književnosti kratka, duhovita pripovijetka, novela ili drama.
Pogledaj Manirizam i Groteska
Hieronymus Bosch
Desni dio poliptiha ''Vrt naslade'' s prikazom ''Pakla'', oko 1510. – 15., 218 x 91 cm, Muzej Prado, Madrid. Hieronymus Bosch, pravog imena Heroen Anthonizoon zvan i Bosch van Aken ('s-Hertogenbosch, Nizozemska, oko 1450. – 's-Hertogenbosch, 9.
Pogledaj Manirizam i Hieronymus Bosch
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu.
Pogledaj Manirizam i Italija
Johannes Kepler
Johannes Kepler (Weil der Stadt kraj Stuttgarta, 27. prosinca 1571. – Regensburg,15. studenog 1630.), njemački astronom, matematičar i astrolog.
Pogledaj Manirizam i Johannes Kepler
Kapitol u Rimu
Trg Kapitola (tal. ''Piazza del Campidoglio'') Kapitol ili Kapitolij (lat. Capitolinus mons, tal. il Campidoglio ili Monte Capitolino) nalazi se između Foruma i Marsovog polja (Campus Martius), te je jedan od najslavnijih i najviših od sedam rimskih brežuljaka.
Pogledaj Manirizam i Kapitol u Rimu
Kastiljci
Kastiljci Kastiljci (španjolski: castellanos; arapski ესპანელები) su romanski narod nastanjen na gotovo čitavom području Pirenejskog poluotoka, u Španjolskoj.
Pogledaj Manirizam i Kastiljci
Kiparstvo
Venera iz Willendorfa Abu Simbel Kouros Nika sa Samotrake Kiparstvo, također skulptura (lat. sculpere.
Pogledaj Manirizam i Kiparstvo
Kuga
Kuga (pestis, bubonska kuga, crna smrt) je akutna, teška infekcija koja se najčešće pojavljuje u bubonskom obliku ili u obliku pneumonije, a uzrokovana je bakterijom Yersinia pestis.
Pogledaj Manirizam i Kuga
Kvadrat
Kvadrat - najpravilniji četverokut Kvadrat ili četvorina je četverokut s četirima pravim kutovima i četirima sukladnim stranicama.
Pogledaj Manirizam i Kvadrat
Madrid
Gradski simbol:El oso y el madroño (hrv. - medvjed i planika) Madrid je glavni grad Španjolske od 1561. Grad Madrid ima 3.228.359 stanovnika po popisu stanovništva iz 2005.
Pogledaj Manirizam i Madrid
Michelangelo Buonarroti
Michelangelo di Lodovico Buonarroti Simoni (Caprese Michelangelo, 6. ožujka 1475. – Rim, 18. veljače 1564.) je bio renesansni slikar, kipar, arhitekt i pjesnik.
Pogledaj Manirizam i Michelangelo Buonarroti
Muzej Prado
Državni muzej Prado (španjolski: Museo Nacional del Prado) je španjolski nacionalni muzej u Madridu, smješten u parku Prado de San Jerónimo, po kojem je dobio ime.
Pogledaj Manirizam i Muzej Prado
Nikola Kopernik
geocentričnom sustavu (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema '''Kopernikovom sustavu''' i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. lat.''De revolutionibus orbium coelestium'') tiskanog 1566. g. u Baselu.
Pogledaj Manirizam i Nikola Kopernik
Otmica Sabinjanki
Nicolas Poussin, ''Otmica Sabinjanki'', 1637. – 38., ulje na platnu, 159 x 206 cm, Louvre Otmica Sabinjanki je događaj iz rane povijesti Rimskog kraljevstva.
Pogledaj Manirizam i Otmica Sabinjanki
Pakao
16. stoljeća Srednjovjekovno viđenje pakla Pakao (lat. infernus) jest prema religijskim i mitološkim vjerovanjima mjesto gdje duše ljudi koji umru u smrtnom grijehu trpe vječnu patnju i kaznu.
Pogledaj Manirizam i Pakao
Palazzo Vecchio
Palazzo Vecchio. Palazzo Vecchio (prijevod s tal.: "Stara palača") je gradska vijećnica Firence u središnjoj Italiji.
Pogledaj Manirizam i Palazzo Vecchio
Parmigianino
Parmigianino ili Il Parmigianino, pravog imena Girolamo Francesco Maria Mazola (Parma, 11. siječnja 1503. – Casalmaggiore, 24. kolovoza 1540.), bio je talijanski slikar i bakrorezac; istaknuti predstavnik manirizma.
Pogledaj Manirizam i Parmigianino
Pejzaž
* Pejzaž (likovni motiv), likovni motiv s prikazom krajolika.
Pogledaj Manirizam i Pejzaž
Perspektiva
'''Linearna perspektiva s dva nedogleda''' na crtežu Henricusa Hondiusa (1597. – 1651.) Perspektiva dolazi od latinske riječi prospicere što znači vidjeti ili razabrati.
Pogledaj Manirizam i Perspektiva
Pljačka Rima
Pljačka Rima je naziv za nekoliko povijesnih događaja prilikom kojih su grad Rim osvojili strani napadači i izložili ga masovnoj pljački ili pustošenju.
Pogledaj Manirizam i Pljačka Rima
Pogreb grofa Orgaze
Pogreb grofa Orgaza je manirističko ulje na platnu koje je naslikao El Greco 1586.
Pogledaj Manirizam i Pogreb grofa Orgaze
Pontormo
Jacopo da Pontormo, pravog imena Jacopo Carrucci (Pontorme, kraj Empolija, 24. svibnja 1494. – Firenca, 2. siječnja 1557.) bio je talijanski slikar i istaknuti predstavnik ranoga manirizma.
Pogledaj Manirizam i Pontormo
Portugalci
Portugalci su romanski narod sa zapadne obale Iberskog poluotoka u područjima južno od Galicije.
Pogledaj Manirizam i Portugalci
Posljednja večera (Tintoretto)
Posljednja večera je veliko ulje na platnu Tintoretta naslikano od 1592. – 1594. godine u duhu novog pravca – manirizma, koje je odgovaralo potrebama protureformacije.
Pogledaj Manirizam i Posljednja večera (Tintoretto)
Povijest umjetnosti
J. J. Wincklemanna'', prvog povjesničara umjetnosti. Zidna slikarija životinja iz spilje ''Lascaux'' u Francuskoj Miron, ''Diskobol (Bacač diska)'', rimska kopija grčkog originala iz 5. st. pr. Kr., Rim. Povijest umjetnosti je humanistička znanstvena disciplina koja se bavi povijesnim razvojem likovnih umjetnosti (arhitektura, slikarstvo, kiparstvo, grafika i primijenjene umjetnosti), odnosima među pojedinim umjetničkim djelima, životom i stvaralaštvom pojedinih umjetnika, opisivanjem, analizom i valorizacijom sadržaja i oblika umjetničkih djela (formalna analiza, ikonografija), te proučavanjem odnosa među različitim kulturama uzimajući u obzir političke, društvene, vjerske i nacionalne čimbenike.
Pogledaj Manirizam i Povijest umjetnosti
Prenošenje Krista (Pontormo)
Prenošenje Krista (talijanski: Il Trasporto di Cristo) je slika iz 1528. godine koju je Pontormo naslikao za oltar kapele Capponi u crkvi Santa Felicita u Firenci.
Pogledaj Manirizam i Prenošenje Krista (Pontormo)
Preobrazba
* preobrazba (botanika), preoblikovanje i promjena organa biljki.
Pogledaj Manirizam i Preobrazba
Proporcije
starog Rima. Proporcija je odnos između dvije veličine, mjerilo po čemu je nešto veliko, malo ili skladno.
Pogledaj Manirizam i Proporcije
Protureformacija
Protureformacija ili kontrareformacija (njem.: Gegenreformation, engl.: Counter-Reformation) je proces u Katoličkoj Crkvi, koji je suštinski vezan uz vrlo dugotrajni i dalekosežni Tridentinski koncil (1545. – 1563.), ali se proces nastavio do u 18. stoljeće, kao crkveni aspekt baroka.
Pogledaj Manirizam i Protureformacija
Rafael
Rafael, pravog imena Raffaello Santi da Urbino, bio je talijanski slikar i arhitekt visoke renesanse; uz Leonarda da Vincija i Michelangela njezin najznačajniji predstavnik.
Pogledaj Manirizam i Rafael
Razdoblja i pravci zapadne umjetnosti
renesansna slika ''Atenska škola'' iz oko 1510. god. je primjer razvoja zapadnoeuropske umjetnosti na antičkim temeljima. Zapadna umjetnost je izraz za umjetničku produkciju zapadne Europe i Sjeverne Amerike koja ima korijene u umjetnosti Antičke Grčke i Rima, te se karakterno razlikuje od istočne umjetnosti Bizantskih i Islamskih korijena, kao i od Indijske, Kineske, Japanske, Afričke umjetnosti i umjetnosti pretkolumbovske Amerike.
Pogledaj Manirizam i Razdoblja i pravci zapadne umjetnosti
Reformacija
Reformacija, često nazvana i protestantska reformacija ili europska reformacija (od lat. reformatio - "obnova"), bio je vjerski i društveni pokret nastao raskolom s Rimokatoličkom Crkvom u Europi u 16. stoljeću, kojeg je započeo Martin Luther a nastavili ga Jean Calvin, Huldrych Zwingli i drugi rani protestantski reformatori.
Pogledaj Manirizam i Reformacija
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Pogledaj Manirizam i Renesansa
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Pogledaj Manirizam i Rim
Rosso Fiorentino
Giovanni Battista di Jacopo (1494. – 1540.), znan kao Rosso Fiorentino (talijanski za "Crveni firentinac"), ili Il Rosso, bio je talianski maniristički slikar firenstinske škole koji je slikao ulja na platnu i freske.
Pogledaj Manirizam i Rosso Fiorentino
San Giorgio Maggiore
San Giorgio Maggiore je mali otok ravno ispred venecijanskog Trga svetog Marka u Venecijanskoj laguni.
Pogledaj Manirizam i San Giorgio Maggiore
Sikstinska kapela
''Sikstinska kapela'' iznutra, pogled prema oltaru. Sikstinska kapela (talijanski: Cappella Sistina) ili jednostavno Sikstina je u izvornom značenju papinska kućna kapela u sklopu Vatikanske palače u Rimu.
Pogledaj Manirizam i Sikstinska kapela
Simetrija
Simetrija u biologiji... Simetrija (iz starogrčkog symmetria skladnost, ispravan odnos) je kada predmet u postupku transformacije koordinata ostaje ne promijenjen.
Pogledaj Manirizam i Simetrija
Slikarstvo
Slikarstvo je likovna umjetnost oblikovanja plohe bojom (sve što nastaje umjetničkim slikanjem).
Pogledaj Manirizam i Slikarstvo
Sofonisba Anguissola
Sofonisba Anguissola (Anguisciola) (Cremona, 1531. ili 1532. – Palermo, 1625.) bila je talijanska slikarica kasne renesanse i ranoga baroka.
Pogledaj Manirizam i Sofonisba Anguissola
Sredozemlje
Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.
Pogledaj Manirizam i Sredozemlje
Sudnji dan
Michelangelo: Posljednji sud Sudnji dan, posljednji sud ili paruzija u eshatološkim religijama predstavlja vjerovanje u posljednji i konačni sud koji će biti na kraju povijesti, nakon Isusovoga drugoga dolaska, tako da razdvoji pravedne od zlih, nakon čega će pravedni zadobiti vječni život kao nagradu, a zli konačnu propast kao kaznu.
Pogledaj Manirizam i Sudnji dan
Tintoretto
Tintoretto, pravog imena Jacopo Robusti, (29. rujna, 1518., Venecija – 31. svibnja, 1594., Venecija), u mladosti poznat i kao Jacopo Comin,, on-line izdanje Hrvatske enciklopedije Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža; Pristupljeno 20.
Pogledaj Manirizam i Tintoretto
Toledo
Toledo je grad u Španjolskoj.
Pogledaj Manirizam i Toledo
Trapez (geometrija)
Trapez Trapez je četverokut koji ima jedan par paralelnih nasuprotnih stranica.
Pogledaj Manirizam i Trapez (geometrija)
Tycho Brahe
''Stojerneborg'' (''Zvjezdani dvorac''). ''Mauerquadrant'' (Tycho Brahe 1598.). supernove'' ili SN 1572 (snimljeno Wide-field Infrared Survey Explorer. Tycho Brahe (Knutstorp borg, Skåne, 14. prosinca 1546. – Prag, 24. listopada, 1601.), danski astronom i znanstvenik.
Pogledaj Manirizam i Tycho Brahe
Uffizi
Galerija Uffizi (Talijanski: Galleria degli Uffizi), smještena u Palazzo degli Uffizi (tal. za „Palača ureda”) u Firenci, je jedna od najstarijih i najslavnijih muzeja umjetnosti u svijetu.
Pogledaj Manirizam i Uffizi
Uskrsnuće Isusa Krista
Grünewald)'''Uskrsnuće Isusovo'''Piero della Francesca Uskrsnuće Isusa Krista, u kršćanstvu, temeljna je vjerska istina, da je Bog Isusa treći dan uskrisio od mrtvih odnosno da je Isus umro i uskrsnuo (1 Sol 4,14).
Pogledaj Manirizam i Uskrsnuće Isusa Krista
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Pogledaj Manirizam i Venecija
Vicenza
Vicenza je glavni grad istoimene talijanske pokrajine u regiji Veneto, sjeverno od podnožja planine Monte Berico, oko 60 km zapadno od Venecije i 200 km istočno od Milana.
Pogledaj Manirizam i Vicenza
Vila Rotonda
Pročelje '''Vile Rotonda''' '''La Rotonda''' Vila Rotonda (talijanski: La Rotonda) je renesansna ladanjska kuća arhitekta Andrea Palladia iz 1569. godine u okolici Vicenze.
Pogledaj Manirizam i Vila Rotonda
Visoka renesansa
Sikstinske kapele u Vatikanu, oko 1510. Visoka renesansa (ili razvijena renesansa, tal. cinquecento) je kasna faza renesanse koja se odvija do prve polovice 16.
Pogledaj Manirizam i Visoka renesansa
Vrt naslade
Vrt zemaljske naslade je najtajanstvenije djelo Hieronymusa Boscha (1450. – 1516.), osobito središnji retabl na kojemu su prikazane nagi parovi u općenju okruženi golemim pticama i voćem.
Pogledaj Manirizam i Vrt naslade
1503.
1503. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u nedjelju.
Pogledaj Manirizam i 1503.
1525.
Zapadna Europa 1525. godine.
Pogledaj Manirizam i 1525.
Vidi također
Arhitektonski stilovi
- Ampir
- Arhitektura neoklasicizma
- Arts and Crafts
- Barokna arhitektura
- Bidermajer
- Bizantska arhitektura
- Crkveno graditeljstvo
- De Stijl
- Directoire
- Dzong
- Gotička arhitektura
- Kineska arhitektura
- Konstruktivizam (umjetnost)
- Manirizam
- Manuelinski stil
- Maurska umjetnost
- Modernizam
- Neogotika
- Paladijanizam
- Pleterski stil
- Renesansna arhitektura
- Romanička arhitektura