Brže od pregledniku!
120 odnosi: Alfons VI. Hrabri, Arapi, Argentina, Asunción, Atlético Madrid, Španjolska, Španjolske autonomne zajednice, Španjolski građanski rat, Španjolski jezik, Češka, Čile, Belgija, Berlin, Bogotá, Bolivija, Bordeaux, Bosna i Hercegovina, Brazil, Bruxelles, Budimpešta, Buenos Aires, Burbonci, Caracas, Ciudad de México, Džihad, Dominikanska Republika, Ekvador, Filip II., španjolski kralj, Filip V., španjolski kralj, Filipini, Francisco Franco, Francuska, Getafe CF, Glavni grad, Guatemala, Habsburg, Havana, Honduras, Italija, Juan Carlos I., Karlo II., španjolski kralj, Karlo III., španjolski kralj, Kastilja, Kina, Kolumbija, Kostarika, Kraljevina León, Kuba, La Paz, Lima, ..., Lisabon, Luj IV., kralj Zapadne Franačke, Mađarska, Managua, Manila, Mariano Rajoy, Maroko, Mauretanija, Meksiko, Montevideo, Moskva, Muzej kraljice Sofije, Muzej Prado, Nadmorska visina, Napadi u Madridu 11. ožujka 2004., New York (razdvojba), Nikaragva, Njemačka, Nouakchott, Panama, Panamá, Paragvaj, Pariz, Partido Popular, Peking, Peru, Pinakoteka, Pirenejski poluotok, Poljska, Portoriko, Portugal, Prag, Quito, Rabat, Rayo Vallecano, Real Madrid Baloncesto, Real Madrid C.F., Rim, Rio de Janeiro, Rusija, Salvador, San José, San Juan, Portoriko, San Salvador, Santiago de Chile, Santo Domingo, Sarajevo, Sjedinjene Američke Države, Tegucigalpa, Toledo, Urugvaj, Ustav, Valladolid, Varšava, Venezuela, Zajednica Madrida, Zračna luka Madrid-Barajas, 1079., 1561., 1601., 1606., 17. lipnja, 1701., 1936., 1939., 1975., 1978., 1979., 28. ožujka, 9. stoljeće. Proširite indeks (70 više) »
Alfons VI. Hrabri
Alfons VI. Alfons VI.
Novi!!: Madrid i Alfons VI. Hrabri · Vidi više »
Arapi
Arapi Arapi (arapski: عرب ʻarab) semitski su narod koji je većim dijelom nastanjen na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.
Novi!!: Madrid i Arapi · Vidi više »
Argentina
Argentina je država u Južnoj Americi, smještena između Anda na zapadu i Atlantskog oceana na istoku.
Novi!!: Madrid i Argentina · Vidi više »
Asunción
Asunción (španjolski: Asunción, guaranski: Paraguay) je glavni i najveći grad Paragvaja.
Novi!!: Madrid i Asunción · Vidi više »
Atlético Madrid
Club Atlético de Madrid (uobičajeno nazivan Atlético Madrid ili Atlético) španjolski je nogometni klub iz Madrida, koji nastupa u La Ligi.
Novi!!: Madrid i Atlético Madrid · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Madrid i Španjolska · Vidi više »
Španjolske autonomne zajednice
Zemljovid španjolskih autonomnih zajednica Pedeset španjolskih provincija raspoređeno je u sedamnaest autonomnih zajednica (španjolski comunidades autónomas), te dva afrička autonomna grada (španjolski ciudades autonomas) – Ceuta i Melilla.
Novi!!: Madrid i Španjolske autonomne zajednice · Vidi više »
Španjolski građanski rat
Španjolski građanski rat je naziv za oružani sukob koji se od 1936. do 1939. godine vodio u Španjolskoj između vlade i različitih ljevičarskih skupina na jednoj, te desničarskih i nacionalističkih pobunjenika na čelu s Franciscom Francom na drugoj strani.
Novi!!: Madrid i Španjolski građanski rat · Vidi više »
Španjolski jezik
Španjolski jezik (ISO 639-3: spa; kastiljanski) romanski je jezik i jedan od pet velikih jezika svijeta.
Novi!!: Madrid i Španjolski jezik · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Madrid i Češka · Vidi više »
Čile
Čile je država u Južnoj Americi, smještena na jugu kontinenta uzduž pacifičke obale.
Novi!!: Madrid i Čile · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: Madrid i Belgija · Vidi više »
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Novi!!: Madrid i Berlin · Vidi više »
Bogotá
Bogotá službenog imena Bogotá, D.C. (D.C. znači "Distrito Capital", u prijevodu "Distrikt prijestolnice"), također nazvan Santa Fe de Bogotá, glavni grad je Kolumbije.
Novi!!: Madrid i Bogotá · Vidi više »
Bolivija
Bolivija je država u Južnoj Americi. Graniči s Brazilom na sjeveru i istoku, Paragvajem i Argentinom na jugu, te Čileom i Peruom na zapadu. Zapadni dio zemlje je planinsko područje Anda, a istočni nizinski pripada amazonskom slivu pokrivenom kišnim šumama.
Novi!!: Madrid i Bolivija · Vidi više »
Bordeaux
Bordeaux (na okcitanskom gaskonjskom: Bordèu - izgovor na hrvatskom Bordo) grad je na jugozapadu Francuske, te prijestolnica regije Nova-Akvitanija i departmana Gironde.
Novi!!: Madrid i Bordeaux · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Madrid i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Brazil
Brazil (port. Brasil IPA bɾaˈziw), službeno Savezna Republika Brazil (port.
Novi!!: Madrid i Brazil · Vidi više »
Bruxelles
Bruxelles (fr.) ili Brussel (niz.), u hrvatskim izvorima do ulaska u Jugoslaviju: Bruselj (izgovor: Brisel) glavni je i najveći grad Kraljevine Belgije.
Novi!!: Madrid i Bruxelles · Vidi više »
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Novi!!: Madrid i Budimpešta · Vidi više »
Buenos Aires
Buenos Aires (špa. izgovor ˈbwenoˈsaiɾes, hrv. Dobar zrak, službeno Ciudad de Buenos Aires, skraćeno BsAs ili Ciudad Autónoma de Buenos Aires, skraćeno CABA) glavni je grad Argentine, a ujedno i njezin najveći grad i luka te političko, gospodarsko i kulturno središte zemlje.
Novi!!: Madrid i Buenos Aires · Vidi više »
Burbonci
Dinastija Bourbon, također i Burbonci (fra. Bourbon, špa. Borbón), jedna je od najvažnijih europskih vladarskih dinastija.
Novi!!: Madrid i Burbonci · Vidi više »
Caracas
Caracas (IPA), službenog naziva Santiago de León de Caracas (šp. za "Sveti Jakov od Leóna Caracasa"), je glavni i najveći grad Venezuele.
Novi!!: Madrid i Caracas · Vidi više »
Ciudad de México
Ciudad de México (eng. Mexico City), skr.
Novi!!: Madrid i Ciudad de México · Vidi više »
Džihad
Džihad (arap. جهاد; „borba”) je islamski naziv za jednu od religijskih obaveza kod muslimana.
Novi!!: Madrid i Džihad · Vidi više »
Dominikanska Republika
Karta Dominikanske Republike Dominikanska Republika (Dominikana), država u Karipskom moru.
Novi!!: Madrid i Dominikanska Republika · Vidi više »
Ekvador
Ekvador je država u sjeverozapadnom dijelu Južne Amerike na obali Tihog oceana.
Novi!!: Madrid i Ekvador · Vidi više »
Filip II., španjolski kralj
Filip II. (španjolski Felipe II), (Valladolid, 21. svibnja 1527. – El Escorial kod Madrida, 13. rujna 1598.), španjolski kralj (1556. – 1598.), kralj Napulja i Sicilije (1554. – 1598.), kralj Engleske (suvladar s Marijom I.) (1554. – 1558.), gospodar Nizozemske (od 1555.), kralj Portugala (kao Filip I., od 1580. do 1598.) i kralj Čilea (1554. – 1556.) iz dinastije Habsburg.
Novi!!: Madrid i Filip II., španjolski kralj · Vidi više »
Filip V., španjolski kralj
Filip V. (španjolski Felipe V), vojvoda od Anjoua, kasnije kralj Španjolske, poznat i kao Smioni, rodio se 19. prosinca 1683. u Versaillesu.
Novi!!: Madrid i Filip V., španjolski kralj · Vidi više »
Filipini
Republika Filipini (filipinski Repúbliká ng̃ Pilipinas, engleski Republic of the Philippines) je otočna država u Jugoistočnoj Aziji.Ustavno uređenje: predsjednička republika.
Novi!!: Madrid i Filipini · Vidi više »
Francisco Franco
Francisco Paulino Hermenegildo Teódulo Franco y Bahamonde Salgado Pardo, poznatiji kao Generalísimo Francisco Franco (Ferrol, 4. prosinca 1892. – Madrid, 20. studenog 1975.), španjolski političar i državnik.
Novi!!: Madrid i Francisco Franco · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Madrid i Francuska · Vidi više »
Getafe CF
Getafe Club de Fútbol je španjolski nogometni klub iz istoimenog madridskog predgrađa.
Novi!!: Madrid i Getafe CF · Vidi više »
Glavni grad
Glavni grad (koji se ponekad naziva i prijestolnica ili metropola) određuje se na sljedeće načine.
Novi!!: Madrid i Glavni grad · Vidi više »
Guatemala
Guatemala (Ciudad de Guatemala, službeno La Nueva Guatemala de la Asunción) glavni je grad srednjoameričke države Gvatemale.
Novi!!: Madrid i Guatemala · Vidi više »
Habsburg
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.
Novi!!: Madrid i Habsburg · Vidi više »
Havana
Havana (špa. La Habana la a'βana, službeno Ciudad de La Habana) je glavni grad, najveća luka i vodeće trgovačko središte Kube.
Novi!!: Madrid i Havana · Vidi više »
Honduras
Honduras je država u Srednjoj Americi, graniči s Gvatemalom i Salvadorom na zapadu i s Nikaragvom na jugu.
Novi!!: Madrid i Honduras · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Madrid i Italija · Vidi više »
Juan Carlos I.
Juan Carlos I. (kroatizirano Ivan Karlo I.; puno ime Juan Carlos Alfonso Víctor María de Borbón y Borbón-Dos Sicilias) (Rim, 5. siječnja 1938.), kralj Španjolske od 1975.
Novi!!: Madrid i Juan Carlos I. · Vidi više »
Karlo II., španjolski kralj
Karlo II. (Madrid, 6. studenog 1661. – Madrid, 1. studenog 1700.), španjolski kralj, kralj Napulja i Sicilije, te španjolskog prekomorskog carstva.
Novi!!: Madrid i Karlo II., španjolski kralj · Vidi više »
Karlo III., španjolski kralj
Karlo III. (Madrid, 20. siječnja 1716. — Madrid 14. prosinca 1788.). Kralj Napulja i Obiju Sicilija (1734. – 1759.) (vladao pod imenom Karlo VII.) i Španjolske (1759. – 1788.), iz kuće Burbonaca.
Novi!!: Madrid i Karlo III., španjolski kralj · Vidi više »
Kastilja
Teritorij povijesne Kastilije prema različitim tumačenjima Kastilija, (špa. Castilla), također Kastilja, je zemljopisni pojam u Španjolskoj, koji obuhvaća unutrašnji dio Pirenejskog poluotoka.
Novi!!: Madrid i Kastilja · Vidi više »
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Novi!!: Madrid i Kina · Vidi više »
Kolumbija
Kolumbija je država na sjeverozapadu Južne Amerike.
Novi!!: Madrid i Kolumbija · Vidi više »
Kostarika
Kostarika (španj. costa rica.
Novi!!: Madrid i Kostarika · Vidi više »
Kraljevina León
Kraljevina Leon (port. Reino de Leão, špa. Reino de León, lat. Regnum Legionense) bila je jedna od srednjovjekovnih kraljevina na Pirenejskom poluotoku, nasljednica Kraljevine Asturije, koja je imala važnu ulogu u Rekonkvisti i nastanku sukcesivnih kršćanskih kraljevina u zapadnom dijelu poluotoka.
Novi!!: Madrid i Kraljevina León · Vidi više »
Kuba
Kuba (špa. Cuba), službeno Republika Kuba (špa. República de Cuba) je država i otok, otočje, koja se nalazi okružena Meksičkim zaljevom, Karipskim morem i Atlantskim oceanom.
Novi!!: Madrid i Kuba · Vidi više »
La Paz
La Paz, Chuqi Yapu (Nuestra Señora de La Paz, ajmarski: Chuquiyapu Marka ili Chuquiago) glavni grad istoimene pokrajine i sjedište vlade Bolivije.
Novi!!: Madrid i La Paz · Vidi više »
Lima
Lima je glavni i najveći grad Perua, prometna, kulturna i gospodarska prijestolnica zemlje.
Novi!!: Madrid i Lima · Vidi više »
Lisabon
Lisabon (portugalski Lisboa; IPA) je glavni i s 505.526 stanovnika na svojem administrativnom području površine 84,8 km², najveći grad Portugala.
Novi!!: Madrid i Lisabon · Vidi više »
Luj IV., kralj Zapadne Franačke
Luj IV. Prekomorski (920./921. – 10. rujna 954.) bio je zapadnofranački kralj 936.
Novi!!: Madrid i Luj IV., kralj Zapadne Franačke · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Madrid i Mađarska · Vidi više »
Managua
Managua je glavni grad države Nikaragve, istoimenog departmana i istoimene županije.
Novi!!: Madrid i Managua · Vidi više »
Manila
Manila je glavni grad Filipina, luka na otoku Luzonu, na istočnoj obali zaljeva Manila, na Južnokineskom moru.
Novi!!: Madrid i Manila · Vidi više »
Mariano Rajoy
'''Mariano Rajoy''' Mariano Rajoy Brey (Santiago de Compostela, 27. ožujka 1955.) je španjolski konzervativni političar.
Novi!!: Madrid i Mariano Rajoy · Vidi više »
Maroko
Maroko je država u sjeverozapadnoj Africi u Magrebu, na obali Atlantskoga oceana i Sredozemnog mora.
Novi!!: Madrid i Maroko · Vidi više »
Mauretanija
Mauretanija ili Mauritanija (službeno Islamska Republika Mauretanija) je država u zapadnoj Africi na obali Atlantskog oceana.
Novi!!: Madrid i Mauretanija · Vidi više »
Meksiko
Sjedinjene Meksičke Države (španj. Estados Unidos Mexicanos), ili kraće Meksiko, je država u Sjevernoj Americi koja graniči na sjeveru sa Sjedinjenim Američkim Državama, na jugoistoku s Gvatemalom, Belizeom i Karipskim morem, dok na zapadu ima izlaz na Tihi ocean, a na istoku na Meksički zaljev.
Novi!!: Madrid i Meksiko · Vidi više »
Montevideo
Montevideo je glavni i najveći grad Urugvaja, u istoimenom departmanu na ušću La Plate.
Novi!!: Madrid i Montevideo · Vidi više »
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Novi!!: Madrid i Moskva · Vidi više »
Muzej kraljice Sofije
Muzej kraljice Sofije (šp. Museo Nacional Centro de Arte Reina Sofía, ili samo Museo Reina Sofía) je muzej u Madridu, u Španjolskoj.
Novi!!: Madrid i Muzej kraljice Sofije · Vidi više »
Muzej Prado
Državni muzej Prado (španjolski: Museo Nacional del Prado) je španjolski nacionalni muzej u Madridu, smješten u parku Prado de San Jerónimo, po kojem je dobio ime.
Novi!!: Madrid i Muzej Prado · Vidi više »
Nadmorska visina
HA, HB - apsolutna visina ili nadmorska visinaHC, HD - relativna visina u odnosu na točku A Nadmorska visina ili apsolutna visina je okomita udaljenost neke točke na Zemlji u odnosu na srednju razinu mora.
Novi!!: Madrid i Nadmorska visina · Vidi više »
Napadi u Madridu 11. ožujka 2004.
Željeznički kolodvor Madrid Atocha Napadi u Madridu 11. ožujka 2004. (poznati i kao 11-M ili 11/3) serija su koordiniranih eksplozija bombi na sustav javnog željezničkog prijevoza u Madridu, Španjolska.
Novi!!: Madrid i Napadi u Madridu 11. ožujka 2004. · Vidi više »
New York (razdvojba)
New York može značiti.
Novi!!: Madrid i New York (razdvojba) · Vidi više »
Nikaragva
Republika Nikaragva je država u Srednjoj Americi. Graniči s Hondurasom na sjeveru i Kostarikom na jugu. Na zapadu izlazi na Tihi ocean, a na istoku na Karipsko more.
Novi!!: Madrid i Nikaragva · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Madrid i Njemačka · Vidi više »
Nouakchott
Nouakchott (arapski: نواكشوط) je glavni i najveći grad Mauretanije u Zapadnoj Africi od 1.195.600 stanovnika.
Novi!!: Madrid i Nouakchott · Vidi više »
Panama
Panama je najjužnija država Srednje Amerike.
Novi!!: Madrid i Panama · Vidi više »
Panamá
Panamá (šp. skr. za „sveamerička”) je najveći i glavni grad, te luka države Paname.
Novi!!: Madrid i Panamá · Vidi više »
Paragvaj
Paragvaj je država na prijelazu južnog u središnji dio Južne Amerike, bez izlaza na more.
Novi!!: Madrid i Paragvaj · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Madrid i Pariz · Vidi više »
Partido Popular
Partido Popular (skraćeno PP; hrvatski Pučka stranka) je španjolska parlamentarna stranka desnog centra.
Novi!!: Madrid i Partido Popular · Vidi više »
Peking
Peking (kineski: 北京, pinyin: Běijīng; "sjeverna prijestolnica") je glavni grad Narodne Republike Kine (NRK) i jedna od četiri gradske oblasti pod direktnom kontrolom vlade.
Novi!!: Madrid i Peking · Vidi više »
Peru
Machu Picchu Peru (španjolski Perú) je država u zapadnom dijelu Južne Amerike koja graniči s Ekvadorom na sjeverozapadu, Kolumbijom na sjeveru, Brazilom na istoku, Bolivijom na istoku i jugu, Čileom na jugu, i s Tihim oceanom na zapadu.
Novi!!: Madrid i Peru · Vidi više »
Pinakoteka
Zgrada pinakoteke u São Paulu Pinakoteka (gr. pinakotheke, od pi’nax, slika, i theke, skladište) je naziv prostorije koja je bila ukrašena slikama, a nalazila se u bogatim grčkim i rimskim kućama obično blizu glavnog ulaza.
Novi!!: Madrid i Pinakoteka · Vidi više »
Pirenejski poluotok
Satelitska snimka Pirenejskog poluotoka Pirenejski poluotok ili Iberijski poluotok (špa. i port. Península Ibérica) poluotok je na krajnjem jugozapadu Europe, odjeljen od Francuske planinskim lancem Pireneja po kojem je dobio ime.
Novi!!: Madrid i Pirenejski poluotok · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Madrid i Poljska · Vidi više »
Portoriko
Slobodna pridružena država Portoriko (špa. Estado Libre Asociado (ELA) de Puerto Rico; eng. Commonwealth of Puerto Rico) je jedno od Američkih vanjskih područja, otočna država Kariba udružena sa SAD-om.
Novi!!: Madrid i Portoriko · Vidi više »
Portugal
Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.
Novi!!: Madrid i Portugal · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: Madrid i Prag · Vidi više »
Quito
Quito (kečuanski: Qui-To, što znači "mjesto u središtu svijeta") je glavni grad Ekvadora i pokrajine Pichincha, te političko, kulturno i financijsko središte države.
Novi!!: Madrid i Quito · Vidi više »
Rabat
Rabat (arapski: الرباط; tamazight: ar-Rabāṭ ili ar-Ribāṭje, što znači "Utvrđena palača"; francuski: Ville de Rabat; španjolski: Ciudad de Rabat) je glavni grad, političko i upravno središte, te treći po veličini grad Maroka.
Novi!!: Madrid i Rabat · Vidi više »
Rayo Vallecano
Rayo Vallecano de Madrid S.A.D., poznat kao i Rayo je španjolski nogometni klub iz Madrida.
Novi!!: Madrid i Rayo Vallecano · Vidi više »
Real Madrid Baloncesto
Real Madrid Baloncesto je španjolski košarkaški klub iz Madrida.
Novi!!: Madrid i Real Madrid Baloncesto · Vidi više »
Real Madrid C.F.
Real Madrid (šp.: Real Madrid Club de Fútbol), španjolsko je športsko društvo, uz Barcelonu najznačajnije u državi, te jedno od najvećih i najpoznatijih u svijetu.
Novi!!: Madrid i Real Madrid C.F. · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Madrid i Rim · Vidi više »
Rio de Janeiro
Rio de Janeiro (Siječanjska rijeka na portugalskom) je ime grada u državi Rio de Janeiro u jugoistočnom Brazilu.
Novi!!: Madrid i Rio de Janeiro · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Madrid i Rusija · Vidi više »
Salvador
Salvador (špa. El Salvador.
Novi!!: Madrid i Salvador · Vidi više »
San José
San Jose, Kalifornija Kostarika.
Novi!!: Madrid i San José · Vidi više »
San Juan, Portoriko
San Juan je glavni grad, istoimena općina (Municipio de la Ciudad Capital San Juan Bautista), najveća luka i najstariji grad Portorika.
Novi!!: Madrid i San Juan, Portoriko · Vidi više »
San Salvador
San Salvador (hrv: Sveti Spasitelj) je glavni grad srednjoameričke države Salvadora i istoimenog departmana.
Novi!!: Madrid i San Salvador · Vidi više »
Santiago de Chile
Santiago je glavni grad Republike Čile i upravno središte istoimene pokrajine.
Novi!!: Madrid i Santiago de Chile · Vidi više »
Santo Domingo
Santo Domingo, službenog naziva Santo Domingo de Guzmán, je luka, distrikt (Distrito Nacional, skr. D. N.) i glavni grad Dominikanske Republike.
Novi!!: Madrid i Santo Domingo · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Madrid i Sarajevo · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Madrid i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Tegucigalpa
Tegucigalpa je glavni i najveći grad Hondurasa, njegovo privredno i kulturno središte.
Novi!!: Madrid i Tegucigalpa · Vidi više »
Toledo
Toledo je grad u Španjolskoj.
Novi!!: Madrid i Toledo · Vidi više »
Urugvaj
Urugvaj, službeni naziv Istočna Republika Urugvaj (špa. República Oriental del Uruguay) država je na jugoistoku Južne Amerike, smještena između Brazila na sjeveroistoku i Argentine na zapadu te je smješten na obali Atlantskog oceana i estuariju Rio de la Plata.
Novi!!: Madrid i Urugvaj · Vidi više »
Ustav
Ustav je temeljni pravni akt neke države kojim se uspostavlja politički i pravni poredak.
Novi!!: Madrid i Ustav · Vidi više »
Valladolid
Iglesia de San Pablo Valladolid je glavni grad španjolske autonomne zajednice Kastilja i León, te glavni grad istoimene provincije.
Novi!!: Madrid i Valladolid · Vidi više »
Varšava
Varšava je grad u središnjoj Poljskoj, čiji je od 1596. godine glavni grad.
Novi!!: Madrid i Varšava · Vidi više »
Venezuela
Venezuela (čita se: Venecuȅla. Hrvatski jezični portal) najsjevernija je država Južne Amerike, smještena na obali Karipskog mora.
Novi!!: Madrid i Venezuela · Vidi više »
Zajednica Madrida
Zajednica Madrida (špa. Comunidad de Madrid) je španjolska autonomna zajednica, smještena u središtu Pirenejskog poluotoka te visoravni Meseta, graniči s provincijama Guadalajara, Cuenca, Toledo (autonomna zajednica Kastilja-La Mancha), Ávila i Segovia (autonomna zajednica Kastilja i León).
Novi!!: Madrid i Zajednica Madrida · Vidi više »
Zračna luka Madrid-Barajas
Zračna luka Madrid-Barajas (IATA: MAD, ICAO: LEMD) španjolska je zračna luka, smještena sjeveroistočno od Madrida, u četvrti Barajas, 12 kilometara od središta grada.
Novi!!: Madrid i Zračna luka Madrid-Barajas · Vidi više »
1079.
Bez opisa.
Novi!!: Madrid i 1079. · Vidi više »
1561.
Bez opisa.
Novi!!: Madrid i 1561. · Vidi više »
1601.
Bez opisa.
Novi!!: Madrid i 1601. · Vidi više »
1606.
Bez opisa.
Novi!!: Madrid i 1606. · Vidi više »
17. lipnja
17.
Novi!!: Madrid i 17. lipnja · Vidi više »
1701.
Bez opisa.
Novi!!: Madrid i 1701. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: Madrid i 1936. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: Madrid i 1939. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Madrid i 1975. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Madrid i 1978. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Madrid i 1979. · Vidi više »
28. ožujka
28.
Novi!!: Madrid i 28. ožujka · Vidi više »
9. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Madrid i 9. stoljeće · Vidi više »
