Brže od pregledniku!
33 odnosi: Bogoslovlje, Dalmacija, Glazbene večeri u Sv. Donatu, Gornja Letina, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu, London, Muzikologija, Paleografija, Povijest umjetnosti, Profesor, Sisak, Zadar, Zagreb, 1081., 11. stoljeće, 15. stoljeće, 19. travnja, 1929., 1951., 1953., 1959., 1964., 1967., 1968., 1970., 1971., 1972., 1976., 1980., 28. kolovoza, 9. stoljeće.
Bogoslovlje
Bogoslovlje ili teologija (od grčkog θεός theós Bog i λόγος lόgos riječ, govor, znanost o Bogu, govorenje o Bogu) je proučavanje Boga ili religiozno učenje koje nastoji sistematizirati i potkrijepiti vjerske dogme i vjerovanja.
Novi!!: Marijan Grgić i Bogoslovlje · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Marijan Grgić i Dalmacija · Vidi više »
Glazbene večeri u Sv. Donatu
Glazbene večeri u Sv.
Novi!!: Marijan Grgić i Glazbene večeri u Sv. Donatu · Vidi više »
Gornja Letina
Gornja Letina je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Sunja, Sisačko-moslavačka županija.
Novi!!: Marijan Grgić i Gornja Letina · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Marijan Grgić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Novi!!: Marijan Grgić i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu
Zagrebački bogoslovni fakultet Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu slijedi razvitak filozofsko-teoloških studija koje je prije sedam i pol stoljeća u Zagrebu pokrenuo zagrebački biskup Stjepan II. Babonić (1227. – 1247).
Novi!!: Marijan Grgić i Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu · Vidi više »
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: Marijan Grgić i London · Vidi više »
Muzikologija
Muzikologija je znanost o glazbi.
Novi!!: Marijan Grgić i Muzikologija · Vidi više »
Paleografija
Paleografija (grč: παλαιός+ γράφω - staro, drevno pisanje) je pomoćna povijesna znanost koja se bavi proučavanjem razvoja pisma kroz povijest, te praksa čitanja i dešifriranja starih rukopisa s ciljem da omogući ispravno čitanje, i odredi mjesto i vrijeme nastanka starih rukopisa i natpisa.
Novi!!: Marijan Grgić i Paleografija · Vidi više »
Povijest umjetnosti
J. J. Wincklemanna'', prvog povjesničara umjetnosti. Zidna slikarija životinja iz spilje ''Lascaux'' u Francuskoj Miron, ''Diskobol (Bacač diska)'', rimska kopija grčkog originala iz 5. st. pr. Kr., Rim. Povijest umjetnosti je humanistička znanstvena disciplina koja se bavi povijesnim razvojem likovnih umjetnosti (arhitektura, slikarstvo, kiparstvo, grafika i primijenjene umjetnosti), odnosima među pojedinim umjetničkim djelima, životom i stvaralaštvom pojedinih umjetnika, opisivanjem, analizom i valorizacijom sadržaja i oblika umjetničkih djela (formalna analiza, ikonografija), te proučavanjem odnosa među različitim kulturama uzimajući u obzir političke, društvene, vjerske i nacionalne čimbenike.
Novi!!: Marijan Grgić i Povijest umjetnosti · Vidi više »
Profesor
Profesor (kratica prof.), osoba koja se bavi predavanjem određenog predmeta u osnovnoj i srednjoj školi, na fakultetu ili na akademiji.
Novi!!: Marijan Grgić i Profesor · Vidi više »
Sisak
Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.
Novi!!: Marijan Grgić i Sisak · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Marijan Grgić i Zadar · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Marijan Grgić i Zagreb · Vidi više »
1081.
Bez opisa.
Novi!!: Marijan Grgić i 1081. · Vidi više »
11. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Marijan Grgić i 11. stoljeće · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Marijan Grgić i 15. stoljeće · Vidi više »
19. travnja
19.
Novi!!: Marijan Grgić i 19. travnja · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: Marijan Grgić i 1929. · Vidi više »
1951.
Bez opisa.
Novi!!: Marijan Grgić i 1951. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: Marijan Grgić i 1953. · Vidi više »
1959.
Bez opisa.
Novi!!: Marijan Grgić i 1959. · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: Marijan Grgić i 1964. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: Marijan Grgić i 1967. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Marijan Grgić i 1968. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Marijan Grgić i 1970. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Marijan Grgić i 1971. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: Marijan Grgić i 1972. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: Marijan Grgić i 1976. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Marijan Grgić i 1980. · Vidi više »
28. kolovoza
28.
Novi!!: Marijan Grgić i 28. kolovoza · Vidi više »
9. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Marijan Grgić i 9. stoljeće · Vidi više »
