Brže od pregledniku!
18 odnosi: Bosna i Hercegovina, Bosna Srebrena (časopis), Croatica Christiana periodica, Doboj, Franjevačka teologija Sarajevo, Hrvati, Hrvatska, Hrvatsko kulturno društvo Napredak, Johovac, Kačić, Leksikon hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas, Ljubljana, Matica hrvatska, Mirko Marjanović, Sarajevo, Svjetlo riječi, 1947., 2. prosinca.
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Marko Karamatić i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Bosna Srebrena (časopis)
Bosna Srebrena je službeno-informativno glasilo Franjevačkog provincijalata Bosne Srebrene, koji je i izdavač časopisa.
Novi!!: Marko Karamatić i Bosna Srebrena (časopis) · Vidi više »
Croatica Christiana periodica
Croatica Christiana periodica, hrvatski povijesni časopis i časopis za humanističke znanosti.
Novi!!: Marko Karamatić i Croatica Christiana periodica · Vidi više »
Doboj
Doboj je grad, u administrativnom smislu središte je istoimene administrativne jedinice u Republici Srpskoj, u BiH.
Novi!!: Marko Karamatić i Doboj · Vidi više »
Franjevačka teologija Sarajevo
Franjevačka teologija Sarajevo – visokoškolska ustanova Franjevačke provincije Bosne Srebrene.
Novi!!: Marko Karamatić i Franjevačka teologija Sarajevo · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Marko Karamatić i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Marko Karamatić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatsko kulturno društvo Napredak
Hrvatsko kulturno društvo Napredak (HKD Napredak), središnja je kulturna ustanova bosanskohercegovačkih Hrvata.
Novi!!: Marko Karamatić i Hrvatsko kulturno društvo Napredak · Vidi više »
Johovac
BiH.
Novi!!: Marko Karamatić i Johovac · Vidi više »
Kačić
Kačić.
Novi!!: Marko Karamatić i Kačić · Vidi više »
Leksikon hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas
Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas leksikografsko je djelo hrvatskog književnika Mirka Marjanovića.
Novi!!: Marko Karamatić i Leksikon hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas · Vidi više »
Ljubljana
Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.
Novi!!: Marko Karamatić i Ljubljana · Vidi više »
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Novi!!: Marko Karamatić i Matica hrvatska · Vidi više »
Mirko Marjanović
Mirko Marjanović (Gornja Tramošnica, Gradačac, 13. srpnja 1940. - Sarajevo, 28. svibnja 2023.), pripovjedač, romanopisac, književni i likovni kritičar.
Novi!!: Marko Karamatić i Mirko Marjanović · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Marko Karamatić i Sarajevo · Vidi više »
Svjetlo riječi
Svjetlo riječi je bosanskohercegovačka obiteljska mjesečna revija za vjeru, društvo i kulturu.
Novi!!: Marko Karamatić i Svjetlo riječi · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: Marko Karamatić i 1947. · Vidi više »
2. prosinca
2.
Novi!!: Marko Karamatić i 2. prosinca · Vidi više »
