Sadržaj
27 odnosi: Ahemenidsko Carstvo, Arhita, Aritmetika, Astronomija, Babilon, Broj, Dokaz, Drevni Egipat, Egipat, Ekvator, Filolaj, Filozofija, Geometrija, Grčka, Grčki jezik, Italija, Kultura, Matematičar, Mezopotamija, Pitagorin poučak, Religija, Sam, Tales, Trokut, Venera, Zemlja, Znanost.
- Grčki glazbeni teoretičari
- Osnivači religija
- Starogrčki geodeti
Ahemenidsko Carstvo
Ahemenidsko Carstvo (perzijski: هخامنشیان, staroperzijski: Haxâmanešiyan) bilo je prvo Perzijsko Carstvo koje je od 550. do 330. pr. Kr. obuhvaćalo prostor Velikog Irana, odnosno druga iranska carska dinastija (nakon Medijskog Carstva).
Pogledaj Pitagora i Ahemenidsko Carstvo
Arhita
Arhita Arhita iz Terenta (r. 435. – 410. pr. Kr.; u. 355. – 350. pr. Kr.), grčki filozof, matematičar i fizičar.
Pogledaj Pitagora i Arhita
Aritmetika
Aritmetika je grana matematike koja proučava računske operacije s brojevima.
Pogledaj Pitagora i Aritmetika
Astronomija
Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.
Pogledaj Pitagora i Astronomija
Babilon
Babilon je antički grad u Mezopotamiji, blizu suvremenog grada Al Hillah u Iraku.
Pogledaj Pitagora i Babilon
Broj
Broj je apstraktni pojam koji koristimo za opis količina.
Pogledaj Pitagora i Broj
Dokaz
* Matematički dokaz.
Pogledaj Pitagora i Dokaz
Drevni Egipat
Gizi najprepoznatljiviji su simboli civilizacije drevnog Egipta. Drevni Egipat bila je drevna civilizacija u sjeveroistočnoj Africi, smještena uz rijeku Nil što je danas moderna država Egipat.
Pogledaj Pitagora i Drevni Egipat
Egipat
Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.
Pogledaj Pitagora i Egipat
Ekvator
Karta svijeta s označenim ekvatorom U zemljopisu, ekvator je zamišljena crta gdje se sijeku površina nebeskog tijela (npr. Zemlje) i ravnina okomita na os rotacije tog tijela i na kojoj se nalazi težište tog tijela.
Pogledaj Pitagora i Ekvator
Filolaj
Filolaj iz Krotona (grč., 470. – 390. pr. Kr.), južnoitalski grčki filozof, astronom, fizičar i matematičar, pripadnik pitagorejske škole, učenik mu je bio Arhita.
Pogledaj Pitagora i Filolaj
Filozofija
otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.
Pogledaj Pitagora i Filozofija
Geometrija
Geometrija (grč. γεωμετρία; geo.
Pogledaj Pitagora i Geometrija
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km.
Pogledaj Pitagora i Grčka
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Pogledaj Pitagora i Grčki jezik
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu.
Pogledaj Pitagora i Italija
Kultura
Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima.
Pogledaj Pitagora i Kultura
Matematičar
Grčki matematičar Euklid, "Otac geometrije". Matematičar je osoba, koja u svom radu koristi opsežno znanje iz matematike, obično za rješavanje matematičkih problema.
Pogledaj Pitagora i Matematičar
Mezopotamija
Područje Mezopotamije Mezopotamija (grč. Μεσοποταμία, prijevod od staroperzijskog Miyanrudan "Zemlja između dvije rijeke" ili aramejskog naziva Beth-Nahrin "Kuća dviju rijeka"; međuriječje) je područje jugozapadne Azije koje obuhvaća otprilike 350.000 četvornih kilometara.
Pogledaj Pitagora i Mezopotamija
Pitagorin poučak
Pitagorinog poučka: Kvadrat sa stranicom hipotenuze trokuta (c) površinom je jednak zbroju kvadrata sa stranicama trokuta (a, b) Pitagorin poučak jedan je od osnovnih teorema geometrije koji glasi: Ako su a i b duljine kateta pravokutnog trokuta i c duljina njegove hipotenuze, Pitagorin poučak kaže da je c^2.
Pogledaj Pitagora i Pitagorin poučak
Religija
Zemljovid na kojemu su različitim bojama obilježene države prema prevladavajućoj religijskoj pripadnosti svojega stanovništva. Simboli nekih religija1. red: kršćanstvo, judaizam, hinduizam2. red: islam, budizam, šintoizam3. red: sikhizam, baha'i, džainizam Religija (lat.
Pogledaj Pitagora i Religija
Sam
Sam ili SamosSlaven Ravlić, gl.
Pogledaj Pitagora i Sam
Tales
Tales Milećanin (grč.:; Milet, Mala Azija, 640. ili 624. pr. Kr. – oko 547. pr. Kr.), grčki filozof predsokratovac, tradicionalno se smatra prvim zapadnjačkim filozofom i ocem znanosti.
Pogledaj Pitagora i Tales
Trokut
Trokut Trokut je geometrijski lik koji ima 3 stranice, 3 kuta i 3 vrha.
Pogledaj Pitagora i Trokut
Venera
Venera je drugi planet po udaljenosti od Sunca, bez satelita, nešto manji od Zemlje (promjer 12 104 kilometara).
Pogledaj Pitagora i Venera
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Pogledaj Pitagora i Zemlja
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Pogledaj Pitagora i Znanost
Vidi također
Grčki glazbeni teoretičari
Osnivači religija
- Abraham
- Akbar Veliki
- Arije
- Auguste Comte
- Buda
- Dōgen
- Eknaton
- Eutih
- Ezra
- Farnavaz I. od Iberije
- Henrik VIII., kralj Engleske
- Isus
- Jakov Pravedni
- Jean Calvin
- John Knox
- Konfucije
- Lao Ce
- Mani (vjerski učitelj)
- Marcion
- Martin Luther
- Maximilien Robespierre
- Miguel Serveto
- Mojsije
- Muhamed
- Nanak
- Nestorije
- Orfej
- Pelagije
- Pitagora
- Thomas Cranmer
- Zarathuštra