Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

XVII. Mediteranske igre – Mersin 2013.

Indeks XVII. Mediteranske igre – Mersin 2013.

17.

17 odnosi: Grčka, Hrvatska, Latakija, Mediteranske igre, Mersin, Rijeka, Sjeverna Makedonija, Tarragona, Tripoli, Turska, Volos, 20. lipnja, 2011., 2013., 23. veljače, 28. siječnja, 30. lipnja.

Grčka

Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.

Novi!!: XVII. Mediteranske igre – Mersin 2013. i Grčka · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: XVII. Mediteranske igre – Mersin 2013. i Hrvatska · Vidi više »

Latakija

Pogled na krovove i luku u Latakiji 1979. godine Latakija (arapski: اللاذقية Al-Ladhiqiyah; grčki: Λαοδικεία, transliterirano kao Laodicea, Laodikeia ili Laodiceia; turski: Lazkiye; francuski: Lattaquié; latinski: Laodicea ad Mare) je glavni lučki grad u Siriji, te glavno mjesto istoimene pokrajine.

Novi!!: XVII. Mediteranske igre – Mersin 2013. i Latakija · Vidi više »

Mediteranske igre

Logo Mediteranskih igara Mediteranske igre odnosno Sredozemne igre su međunarodno višešportsko natjecanje koje se održava svake četiri godine u jednom of gradova članica Međunarodnoga odbora Mediteranskih igara.

Novi!!: XVII. Mediteranske igre – Mersin 2013. i Mediteranske igre · Vidi više »

Mersin

Mersin zvan i İƈel nekadašnja Mersina, grad u jugoistočnoj Turskoj, administrativni centar provincije Mersin u Sredozemnoj regiji.

Novi!!: XVII. Mediteranske igre – Mersin 2013. i Mersin · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Novi!!: XVII. Mediteranske igre – Mersin 2013. i Rijeka · Vidi više »

Sjeverna Makedonija

Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.

Novi!!: XVII. Mediteranske igre – Mersin 2013. i Sjeverna Makedonija · Vidi više »

Tarragona

Tarragona je grad u istoimenoj španjolskoj provinciji Tarragona, na južnoj obali španjolske autonomne zajednice Katalonije.

Novi!!: XVII. Mediteranske igre – Mersin 2013. i Tarragona · Vidi više »

Tripoli

Tripoli (broj stanovnika 1,5 milijuna), arapski طرابلس, je glavni grad Libije.

Novi!!: XVII. Mediteranske igre – Mersin 2013. i Tripoli · Vidi više »

Turska

Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).

Novi!!: XVII. Mediteranske igre – Mersin 2013. i Turska · Vidi više »

Volos

*Veles (mitologija).

Novi!!: XVII. Mediteranske igre – Mersin 2013. i Volos · Vidi više »

20. lipnja

20.

Novi!!: XVII. Mediteranske igre – Mersin 2013. i 20. lipnja · Vidi više »

2011.

Bez opisa.

Novi!!: XVII. Mediteranske igre – Mersin 2013. i 2011. · Vidi više »

2013.

Bez opisa.

Novi!!: XVII. Mediteranske igre – Mersin 2013. i 2013. · Vidi više »

23. veljače

23.

Novi!!: XVII. Mediteranske igre – Mersin 2013. i 23. veljače · Vidi više »

28. siječnja

28.

Novi!!: XVII. Mediteranske igre – Mersin 2013. i 28. siječnja · Vidi više »

30. lipnja

30.

Novi!!: XVII. Mediteranske igre – Mersin 2013. i 30. lipnja · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

MI 2013., Mediteranske igre 2013..

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »