Brže od pregledniku!
142 odnosi: Afrika, Alžir, Alžir (grad), Albanija, Aleksandrija, Almería, Andora, Arapski poluotok, Atena (grad), Azija, Španjolska, İzmir, Barcelona, Bari, Beirut, Boris Ljubičić, Bosna i Hercegovina, Casablanca, Cipar, Crna Gora, Država, Egipat, Europa, Francuska, Francuski jezik, Grad, Grčka, Grci, Hrvatska, I. Mediteranske igre – Aleksandrija 1951., II. Mediteranske igre – Barcelona 1955., III. Mediteranske igre – Beirut 1959., Italija, IV. Mediteranske igre – Napulj 1963., IX. Mediteranske igre – Casablanca 1983., Izrael, Košarka 3 na 3, Košarka 3 na 3 na Mediteranskim igrama, Košarka na Mediteranskim igrama, Kontinent, Kosovo, Krug, Languedoc-Roussillon, Latakija, Libanon, Libija, Listopad, Malta, Maroko, Mediteranske igre na pijesku, ..., Mersin, Monako, More, Napulj, Nogomet na Mediteranskim igrama, Odbojka na Mediteranskim igrama, Olimpijske igre, Oran, Palestina, Pescara, Portugal, Rukomet na Mediteranskim igrama, San Marino, Sirija, Sjeverna Makedonija, Slovenija, Split, Srbija, Taranto, Tarragona, Tunis, Tunis (grad), Turska, V. Mediteranske igre – Tunis 1967., V. Zimske olimpijske igre – St. Moritz 1948., Vaterpolo na Mediteranskim igrama, VI. Mediteranske igre – Izmir 1971., VII. Mediteranske igre – Alžir 1975., VIII. Mediteranske igre – Split 1979., X. Mediteranske igre – Latakija 1987., XI. Mediteranske igre – Atena 1991., XII. Mediteranske igre – Languedoc-Roussillon 1993., XIII. Mediteranske igre – Bari 1997., XIV. Mediteranske igre – Tunis 2001., XIX. Mediteranske igre – Oran 2022., XV. Mediteranske igre – Almería 2005., XVI. Mediteranske igre – Pescara 2009., XVII. Mediteranske igre – Mersin 2013., XVIII. Mediteranske igre – Tarragona 2018., 1. srpnja, 11. listopada, 11. rujna, 13. lipnja, 15. rujna, 16. lipnja, 16. srpnja, 17. listopada, 17. rujna, 1951., 1955., 1959., 1961., 1963., 1967., 1971., 1975., 1979., 1983., 1987., 1991., 1993., 1997., 20. lipnja, 20. listopada, 2001., 2005., 2009., 2013., 2015., 2018., 2022., 2026., 21. rujna, 22. lipnja, 22. srpnja, 23. kolovoza, 23. listopada, 24. lipnja, 25. lipnja, 25. rujna, 25. srpnja, 26. lipnja, 27. srpnja, 29. rujna, 3. rujna, 3. srpnja, 30. lipnja, 5. listopada, 5. srpnja, 6. listopada, 6. rujna, 8. rujna. Proširite indeks (92 više) »
Afrika
Keniji kisru. Nubijski svirač flaute. Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije.
Novi!!: Mediteranske igre i Afrika · Vidi više »
Alžir
Alžir Alžir, službeno Alžirska Narodna Demokratska Republika je država u sjevernoj Africi i najveća zemlja po veličini na afričkom kontinentu.
Novi!!: Mediteranske igre i Alžir · Vidi više »
Alžir (grad)
Alžir, Alger  ili Algir (ar. ولاية الجزائر, Medinat al-Džaz'ir, ili skraćeno دزاير Al-Džaz'ir; fr. Alger) je luka i glavni grad Alžira.
Novi!!: Mediteranske igre i Alžir (grad) · Vidi više »
Albanija
Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.
Novi!!: Mediteranske igre i Albanija · Vidi više »
Aleksandrija
Aleksandrija (grčki: Αλεξάνδρεια, koptski: Ⲣⲁⲕⲟⲧⲉ Rakotə, arapski: الإسكندرية Al-ʼIskandariya, egipatski arapski: Iskindireyya) je najveća egipatska luka i drugi po veličini grad u Egiptu, sa stanovništvom od 3.5 do 5 milijuna.
Novi!!: Mediteranske igre i Aleksandrija · Vidi više »
Almería
pogled na grad Almería je grad u Španjolskoj.
Novi!!: Mediteranske igre i Almería · Vidi više »
Andora
Kneževina Andora (katalonski: Principat d'Andorra, francuski: Principauté d'Andorre, španjolski: Principado de Andorra) je mala europska država u Pirenejima između Francuske i Španjolske. Ona je jedna od katalonskih zemalja, jedina s potpunom neovisnošću. Danas njeno gospodarstvo buja zahvaljajući turizmu i statusu poreznog raja. Budući da ova država nema svoju vlastitu vojsku, njena obrana dužnost je Francuske i Španjolske.
Novi!!: Mediteranske igre i Andora · Vidi više »
Arapski poluotok
alt.
Novi!!: Mediteranske igre i Arapski poluotok · Vidi više »
Atena (grad)
Atena (grč. Αθήνα, Athina) je glavni grad Grčke i jedan od najpoznatijih gradova u svijetu.
Novi!!: Mediteranske igre i Atena (grad) · Vidi više »
Azija
Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.
Novi!!: Mediteranske igre i Azija · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Mediteranske igre i Španjolska · Vidi više »
İzmir
İzmir (osmanski turski: إزمير İzmir, grčki: Σμύρνη, latinično: Smýrnē, armenski: Իզմիր, talijanski: Smirne, ladino: Izmir, bez turskog slova „İ”, hrvatski naziv za ovaj grad je Smirna), grad i luka na obali Egejskog mora, upravno središte istoimene pokrajine u zapadnoj Turskoj.
Novi!!: Mediteranske igre i İzmir · Vidi više »
Barcelona
Barcelona, glavni grad španjolske autonomne pokrajine Katalonije i glavno trgovačko i industrijsko središte u Španjolskoj, jedna od najvećih luka i najveći grad na Sredozemnom moru.
Novi!!: Mediteranske igre i Barcelona · Vidi više »
Bari
Bari je grad i luka, upravno središte istoimene pokrajine Bari i središte talijanske provincije Puglia s izlazom na Jadransko more.
Novi!!: Mediteranske igre i Bari · Vidi više »
Beirut
Beirut (arapski: بيروت, Bayrūt) je glavni, najveći grad i najveća luka Libanona.
Novi!!: Mediteranske igre i Beirut · Vidi više »
Boris Ljubičić
Boris Ljubičić (Sinj, 1945.) hrvatski dizajner, višestruko nagrađivan, poznat po upornom zalaganju za promicanje hrvatskog identiteta temeljenog na "kockicama"; također autor izmjenično postavljenih kvadrata ili popularno zvanih "kockica"; poznat i po umjetničkom djelovanju koje kombinira grafički dizajn i performans.
Novi!!: Mediteranske igre i Boris Ljubičić · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Mediteranske igre i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Casablanca
Casablanca je najveći grad Maroka (3,1 milijun stanovnika, tj. 3,85 u širem području grada, po popisu iz rujna 2005.), te glavna marokanska luka na Atlantskom oceanu.
Novi!!: Mediteranske igre i Casablanca · Vidi više »
Cipar
Cipar je otočna država u istočnom Sredozemlju. Cipar je dugo bio raskrižje Europe, Azije i Afrike, i još uvijek su prisutni mnogi tragovi drevnih civilizacija – rimske, bizantinske i venecijanske. Glavne gospodarske aktivnosti otoka su turizam, trgovačka mornarica, izvoz odjeće i farmaceutskih proizvoda, te poslovne usluge. Gospodarstvo Cipra je gospodarstvo s visokim dohotkom prema Svjetskoj banki. Od turske invazije 1974. zemlja je de facto podijeljena na veći međunarodno priznati južni dio nastanjen uglavnom Grcima i manji sjeverni dio – samoproglašenu Tursku Republiku Sjeverni Cipar.
Novi!!: Mediteranske igre i Cipar · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Mediteranske igre i Crna Gora · Vidi više »
Država
Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.
Novi!!: Mediteranske igre i Država · Vidi više »
Egipat
Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.
Novi!!: Mediteranske igre i Egipat · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Mediteranske igre i Europa · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Mediteranske igre i Francuska · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Mediteranske igre i Francuski jezik · Vidi više »
Grad
Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.
Novi!!: Mediteranske igre i Grad · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: Mediteranske igre i Grčka · Vidi više »
Grci
Grčki tradicionalni plesači iz Sfakie s Krete. Grci (Heleni; Hellenes; grč. Έλληνες), jedini narod iz helenske grane Indoeuropljana nastanjen na području današnje Grčke, kojoj pripadaju osim kopnenog dijela, Peloponeza, Krete i otočja i otočići u Egejskom moru.Grci su se nazivali Heleni.
Novi!!: Mediteranske igre i Grci · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Mediteranske igre i Hrvatska · Vidi više »
I. Mediteranske igre – Aleksandrija 1951.
I.
Novi!!: Mediteranske igre i I. Mediteranske igre – Aleksandrija 1951. · Vidi više »
II. Mediteranske igre – Barcelona 1955.
II.
Novi!!: Mediteranske igre i II. Mediteranske igre – Barcelona 1955. · Vidi više »
III. Mediteranske igre – Beirut 1959.
III.
Novi!!: Mediteranske igre i III. Mediteranske igre – Beirut 1959. · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Mediteranske igre i Italija · Vidi više »
IV. Mediteranske igre – Napulj 1963.
4.
Novi!!: Mediteranske igre i IV. Mediteranske igre – Napulj 1963. · Vidi više »
IX. Mediteranske igre – Casablanca 1983.
9.
Novi!!: Mediteranske igre i IX. Mediteranske igre – Casablanca 1983. · Vidi više »
Izrael
Izrael (heb. יִשְׂרָאֵל, Medinat Jisra'el; arap. إسرائيل, Dawlât Isrā'īl), službeno Država Izrael, bliskoistočna je država smještena na jugoistočnoj obali Sredozemnog mora i sjevernoj obali Crvenog mora.
Novi!!: Mediteranske igre i Izrael · Vidi više »
Košarka 3 na 3
Košarka 3 na 3 (en.: 3×3, FIBA 33) ili košarka 3×3, oblik košarke koji se razvio na gradskomu asfaltu SAD-a. Ima preko 250 000 000 registriranih igrača i glavni je pokretač rasta i razvoja košarke.
Novi!!: Mediteranske igre i Košarka 3 na 3 · Vidi više »
Košarka 3 na 3 na Mediteranskim igrama
Košarka 3 na 3 u programu je Mediteranskih igara od 2018. godine.
Novi!!: Mediteranske igre i Košarka 3 na 3 na Mediteranskim igrama · Vidi više »
Košarka na Mediteranskim igrama
Košarka je bila u programu Mediteranskih igara od 1951. do 2013. godine.
Novi!!: Mediteranske igre i Košarka na Mediteranskim igrama · Vidi više »
Kontinent
Pojam kontinent (od lat.: (terra) continens) označava "međusobno povezanu zemlju".
Novi!!: Mediteranske igre i Kontinent · Vidi više »
Kosovo
Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.
Novi!!: Mediteranske igre i Kosovo · Vidi više »
Krug
Animacija prikaza ploštine kruga Krug je skup svih točaka u ravnini čija je udaljenost od određene točke, koja se zove središte kruga, manja ili jednaka određenomu broju, koji se naziva polumjer kruga.
Novi!!: Mediteranske igre i Krug · Vidi više »
Languedoc-Roussillon
Languedoc-Roussillon (oks. Lengadòc-Rosselhon; kat. Llenguadoc-Rosselló) je bivša (1982. – 2015.) francuska regija.
Novi!!: Mediteranske igre i Languedoc-Roussillon · Vidi više »
Latakija
Pogled na krovove i luku u Latakiji 1979. godine Latakija (arapski: اللاذقية Al-Ladhiqiyah; grčki: Λαοδικεία, transliterirano kao Laodicea, Laodikeia ili Laodiceia; turski: Lazkiye; francuski: Lattaquié; latinski: Laodicea ad Mare) je glavni lučki grad u Siriji, te glavno mjesto istoimene pokrajine.
Novi!!: Mediteranske igre i Latakija · Vidi više »
Libanon
Libanon, službeno Republika Libanon je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom istoku. Nalazi se na obali istočnog Sredozemlja, a graniči na sjeveru i istoku sa Sirijom, te na jugu s Izraelom. Libanon nazivaju i Švicarskom Srednjega istoka.
Novi!!: Mediteranske igre i Libanon · Vidi više »
Libija
Libija (arap. ليبيا, Lībiyā, ar. Lībya, berberski), država je u sjevernoj Africi na obali Sredozemnog mora.
Novi!!: Mediteranske igre i Libija · Vidi više »
Listopad
Listopad lišće, po kojem je listopad dobio ime Listopad (lat. october) deseti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Mediteranske igre i Listopad · Vidi više »
Malta
Malta, službeno Republika Malta (malteški: Repubblika ta' Malta, engleski: Republic of Malta) otočna je država u Sredozemnom moru. Ova država sastoji se od nekoliko otoka i otočića, od kojih su tri naseljena. Najveći otok je Malta na kojem živi najveći dio stanovništva zemlje. Ova zemlja u kojoj živi nešto više od pola milijuna stanovnika je, s obzirom na površinu, jedna od najgušće naseljenih zemalja svijeta. Malteško otočje nalazi se nedaleko od Sicilije (Italija), te manje od 300 km od obale Afrike. Zbog svog strateškog položaja, Maltom su tijekom povijesti vladale mnoge sile, kao što su Feničani, Rimljani, Fatimidi, Ivanovci i Britanci. Od 21. rujna 1964. Malta je neovisna od Velike Britanije, a od 1. svibnja 2004. članica Europske unije. Malta je izrazito katolička zemlja, s jednim od najvećih postotaka udjela rimokatolika u stanovništvu na svijetu. Kršćanstvo je na Maltu donio apostol sveti Pavao, koji je na ovom otočju doživio brodolom. Službeni jezici Malte su malteški i engleski. Talijanski također ima veliku važnost u državi, jer je bio službeni jezik do 1934. godine.
Novi!!: Mediteranske igre i Malta · Vidi više »
Maroko
Maroko je država u sjeverozapadnoj Africi u Magrebu, na obali Atlantskoga oceana i Sredozemnog mora.
Novi!!: Mediteranske igre i Maroko · Vidi više »
Mediteranske igre na pijesku
Mediteranske igre na pijesku (engl.: Mediterranean Beach Games) međunarodno su višešportsko natjecanje država Sredozemlja čije će se prvo izdanje održati u Pescari u Italiji 2015. godine.
Novi!!: Mediteranske igre i Mediteranske igre na pijesku · Vidi više »
Mersin
Mersin zvan i İƈel nekadašnja Mersina, grad u jugoistočnoj Turskoj, administrativni centar provincije Mersin u Sredozemnoj regiji.
Novi!!: Mediteranske igre i Mersin · Vidi više »
Monako
Monako (fr. Monaco); službeno Kneževina Monako (fr. Principauté de Monaco), grad-država monarhijskog političkog uređenja, smještena na obali Sredozemnog mora. Okružen je Francuskom, a nalazi se blizu granice s Italijom. Državom suvereno vlada predstavnik monegaške dinastije Grimaldi. Trenutni šef države je monegaški knez Albert II. od Monaka, koji obnaša dužnost od 2005. godine. Monako je najgušće naseljena država na svijetu i s ukupno površinom od 2,03 km2 druga je najmanja država na svijetu.
Novi!!: Mediteranske igre i Monako · Vidi više »
More
Mana, Kornati Žut, Srednji kanal Središnja obala u Čileu More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi.
Novi!!: Mediteranske igre i More · Vidi više »
Napulj
Napulj (grčki: Νeapolis; napolitanski: Napule; talijanski: Napoli) glavni je grad talijanske pokrajine Kampanije (Campania), smješten na obali Tirenskoga mora.
Novi!!: Mediteranske igre i Napulj · Vidi više »
Nogomet na Mediteranskim igrama
Nogomet je u programu Mediteranskih igara od 1951. (oduvijek).
Novi!!: Mediteranske igre i Nogomet na Mediteranskim igrama · Vidi više »
Odbojka na Mediteranskim igrama
Odbojka je u programu Mediteranskih igara od trećeg izdanja 1959. Najuspješnija je reprezentacija Italije.
Novi!!: Mediteranske igre i Odbojka na Mediteranskim igrama · Vidi više »
Olimpijske igre
Službeni logo Olimpijskih igara Olimpijske igre (skraćeno OI), međunarodno su višesportsko natjecanje koje se održava svake četiri godine u dvjema skupinama sportova - ljetnima (Ljetne olimpijske igre) i zimskima (Zimske olimpijske igre).
Novi!!: Mediteranske igre i Olimpijske igre · Vidi više »
Oran
Pogled na grad. Grb grada Orana (kolonijalne vladavine) Oran (arapski: وهران, latinično: Wahran) (oko 700.000 stanovnika) je grad u sjeverozapadnom Alžiru, na obali Sredozemnog mora.
Novi!!: Mediteranske igre i Oran · Vidi više »
Palestina
Palestina može značiti.
Novi!!: Mediteranske igre i Palestina · Vidi više »
Pescara
Pescara, grad i luka na talijanskoj obali Jadrana u središnjem dijelu Italije; glavni grad istoimene provincije u regiji Abruzzo; 122.363 stanovnika (2007).
Novi!!: Mediteranske igre i Pescara · Vidi više »
Portugal
Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.
Novi!!: Mediteranske igre i Portugal · Vidi više »
Rukomet na Mediteranskim igrama
Rukometna natjecanja za muškarce na Mediteranskim igrama održavaju se od Mediteranskih igara 1967. godine.
Novi!!: Mediteranske igre i Rukomet na Mediteranskim igrama · Vidi više »
San Marino
San Marino (tal. San Marino), službeno Republika San Marino (tal. Serenissima Repubblica di San Marino), je treća najmanja država u Europi (poslije Vatikana i Monaka), potpuno okružena teritorijem Italije.
Novi!!: Mediteranske igre i San Marino · Vidi više »
Sirija
Sirija, službeno Sirijska Arapska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku.
Novi!!: Mediteranske igre i Sirija · Vidi više »
Sjeverna Makedonija
Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.
Novi!!: Mediteranske igre i Sjeverna Makedonija · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Mediteranske igre i Slovenija · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Mediteranske igre i Split · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Mediteranske igre i Srbija · Vidi više »
Taranto
Taranto (lat.: Tarentum) je grad na jugu Italije u regiji Apulija, administrativno središe istoimene pokrajina Taranto, smješten na obali Jonskog mora u Tarantskom zaljevu, na zapadnoj strani poluotoka Salentina ("peta talijanske čizme").
Novi!!: Mediteranske igre i Taranto · Vidi više »
Tarragona
Tarragona je grad u istoimenoj španjolskoj provinciji Tarragona, na južnoj obali španjolske autonomne zajednice Katalonije.
Novi!!: Mediteranske igre i Tarragona · Vidi više »
Tunis
Tunis (arapski: تونس, službeno: Tuniška Republika (الجمهورية التونسية) magrebška je država koja na sjeveru i na istoku graniči sa Sredozemnim morem. Na zapadu ima granicu s Alžirom (965 km) te na jugoistoku s Libijom (459 km). Ime države dolazi od imena njezina glavnog grada, Tunisa, koji se nalazi na sjeveru zemlje. Oko 40 % teritorija zemlje pokriva saharska pustinja, dok je ostatak zemlje vrlo plodan. Ovaj prostor kolijevka je kartaške civilizacije te poslije žitnica Rimskog imperija. Od 1957. godine, Tunis je predsjednička republika. Danas je član brojnih svjetskih i regionalnih organizacija uključujući Arapsku Ligu, Afričku Uniju te Zajednicu sahelo-saharskih država.
Novi!!: Mediteranske igre i Tunis · Vidi više »
Tunis (grad)
Tunis, Toûnis (arapski: تونس, Tūnis) je glavni grad i luka istoimenog tuniškog vilajeta i Republike Tunis.
Novi!!: Mediteranske igre i Tunis (grad) · Vidi više »
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Novi!!: Mediteranske igre i Turska · Vidi više »
V. Mediteranske igre – Tunis 1967.
V.
Novi!!: Mediteranske igre i V. Mediteranske igre – Tunis 1967. · Vidi više »
V. Zimske olimpijske igre – St. Moritz 1948.
V.
Novi!!: Mediteranske igre i V. Zimske olimpijske igre – St. Moritz 1948. · Vidi više »
Vaterpolo na Mediteranskim igrama
Vaterpolo je u programu Mediteranskih igara od 1951. (oduvijek).
Novi!!: Mediteranske igre i Vaterpolo na Mediteranskim igrama · Vidi više »
VI. Mediteranske igre – Izmir 1971.
VI.
Novi!!: Mediteranske igre i VI. Mediteranske igre – Izmir 1971. · Vidi više »
VII. Mediteranske igre – Alžir 1975.
VII.
Novi!!: Mediteranske igre i VII. Mediteranske igre – Alžir 1975. · Vidi više »
VIII. Mediteranske igre – Split 1979.
VIII.
Novi!!: Mediteranske igre i VIII. Mediteranske igre – Split 1979. · Vidi više »
X. Mediteranske igre – Latakija 1987.
10.
Novi!!: Mediteranske igre i X. Mediteranske igre – Latakija 1987. · Vidi više »
XI. Mediteranske igre – Atena 1991.
11.
Novi!!: Mediteranske igre i XI. Mediteranske igre – Atena 1991. · Vidi više »
XII. Mediteranske igre – Languedoc-Roussillon 1993.
12.
Novi!!: Mediteranske igre i XII. Mediteranske igre – Languedoc-Roussillon 1993. · Vidi više »
XIII. Mediteranske igre – Bari 1997.
13.
Novi!!: Mediteranske igre i XIII. Mediteranske igre – Bari 1997. · Vidi više »
XIV. Mediteranske igre – Tunis 2001.
14.
Novi!!: Mediteranske igre i XIV. Mediteranske igre – Tunis 2001. · Vidi više »
XIX. Mediteranske igre – Oran 2022.
XIX.
Novi!!: Mediteranske igre i XIX. Mediteranske igre – Oran 2022. · Vidi više »
XV. Mediteranske igre – Almería 2005.
15.
Novi!!: Mediteranske igre i XV. Mediteranske igre – Almería 2005. · Vidi više »
XVI. Mediteranske igre – Pescara 2009.
16.
Novi!!: Mediteranske igre i XVI. Mediteranske igre – Pescara 2009. · Vidi više »
XVII. Mediteranske igre – Mersin 2013.
17.
Novi!!: Mediteranske igre i XVII. Mediteranske igre – Mersin 2013. · Vidi više »
XVIII. Mediteranske igre – Tarragona 2018.
18.
Novi!!: Mediteranske igre i XVIII. Mediteranske igre – Tarragona 2018. · Vidi više »
1. srpnja
1.
Novi!!: Mediteranske igre i 1. srpnja · Vidi više »
11. listopada
11.
Novi!!: Mediteranske igre i 11. listopada · Vidi više »
11. rujna
11.
Novi!!: Mediteranske igre i 11. rujna · Vidi više »
13. lipnja
13.
Novi!!: Mediteranske igre i 13. lipnja · Vidi više »
15. rujna
15.
Novi!!: Mediteranske igre i 15. rujna · Vidi više »
16. lipnja
16.
Novi!!: Mediteranske igre i 16. lipnja · Vidi više »
16. srpnja
16.
Novi!!: Mediteranske igre i 16. srpnja · Vidi više »
17. listopada
17.
Novi!!: Mediteranske igre i 17. listopada · Vidi više »
17. rujna
17.
Novi!!: Mediteranske igre i 17. rujna · Vidi više »
1951.
Bez opisa.
Novi!!: Mediteranske igre i 1951. · Vidi više »
1955.
Bez opisa.
Novi!!: Mediteranske igre i 1955. · Vidi više »
1959.
Bez opisa.
Novi!!: Mediteranske igre i 1959. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Mediteranske igre i 1961. · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: Mediteranske igre i 1963. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: Mediteranske igre i 1967. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Mediteranske igre i 1971. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Mediteranske igre i 1975. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Mediteranske igre i 1979. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: Mediteranske igre i 1983. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Mediteranske igre i 1987. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Mediteranske igre i 1991. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Mediteranske igre i 1993. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Mediteranske igre i 1997. · Vidi više »
20. lipnja
20.
Novi!!: Mediteranske igre i 20. lipnja · Vidi više »
20. listopada
20.
Novi!!: Mediteranske igre i 20. listopada · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Mediteranske igre i 2001. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Mediteranske igre i 2005. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Mediteranske igre i 2009. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Mediteranske igre i 2013. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: Mediteranske igre i 2015. · Vidi više »
2018.
Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Mediteranske igre i 2018. · Vidi više »
2022.
200px 2022. (rimski: MMXXII), dvadeset i prva je godina 21. stoljeća.
Novi!!: Mediteranske igre i 2022. · Vidi više »
2026.
Bez opisa.
Novi!!: Mediteranske igre i 2026. · Vidi više »
21. rujna
21.
Novi!!: Mediteranske igre i 21. rujna · Vidi više »
22. lipnja
22.
Novi!!: Mediteranske igre i 22. lipnja · Vidi više »
22. srpnja
22.
Novi!!: Mediteranske igre i 22. srpnja · Vidi više »
23. kolovoza
23.
Novi!!: Mediteranske igre i 23. kolovoza · Vidi više »
23. listopada
23.
Novi!!: Mediteranske igre i 23. listopada · Vidi više »
24. lipnja
24.
Novi!!: Mediteranske igre i 24. lipnja · Vidi više »
25. lipnja
25.
Novi!!: Mediteranske igre i 25. lipnja · Vidi više »
25. rujna
25.
Novi!!: Mediteranske igre i 25. rujna · Vidi više »
25. srpnja
25.
Novi!!: Mediteranske igre i 25. srpnja · Vidi više »
26. lipnja
26.
Novi!!: Mediteranske igre i 26. lipnja · Vidi više »
27. srpnja
27.
Novi!!: Mediteranske igre i 27. srpnja · Vidi više »
29. rujna
29.
Novi!!: Mediteranske igre i 29. rujna · Vidi više »
3. rujna
3.
Novi!!: Mediteranske igre i 3. rujna · Vidi više »
3. srpnja
3.
Novi!!: Mediteranske igre i 3. srpnja · Vidi više »
30. lipnja
30.
Novi!!: Mediteranske igre i 30. lipnja · Vidi više »
5. listopada
5.
Novi!!: Mediteranske igre i 5. listopada · Vidi više »
5. srpnja
5.
Novi!!: Mediteranske igre i 5. srpnja · Vidi više »
6. listopada
6.
Novi!!: Mediteranske igre i 6. listopada · Vidi više »
6. rujna
6.
Novi!!: Mediteranske igre i 6. rujna · Vidi više »
8. rujna
8.
Novi!!: Mediteranske igre i 8. rujna · Vidi više »
