Sadržaj
18 odnosi: Biljke, Biologija, Blagva, Bljuvara, Fitopatologija, Gljive, Kvasac, Lišajevi, Ljetni vrganj, Mahovine, Muhara, Penicilin, Pivo, Pivski kvasac, Plijesan, Sir, Vino, Zelena pupavka.
Biljke
Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.
Pogledaj Mikologija i Biljke
Biologija
Biologija proučava razne žive organizme (u smjeru kazaljke na satu od gore lijevo) Escherichia coli, paprat, gazela, divovski afrički tvrdokrilac 3D model strukture molekule DNK Biologija (od grčkog bios.
Pogledaj Mikologija i Biologija
Blagva
Blagva, kneginja, blagar, đordani, gospa, rujnica, knez, rudnjača, žula ili škripac (lat. Amanita caesarea) je poznata jestiva gljiva prirodno prisutna u južnoj Europi.
Pogledaj Mikologija i Blagva
Bljuvara
Bljuvara ili paprena krasnica (Russula emetica) otrovna je gljiva iz roda Russula, odjeljka stapčara.
Pogledaj Mikologija i Bljuvara
Fitopatologija
Gljivično oboljenje jagoda. Fitopatologija (lat. "phyton".
Pogledaj Mikologija i Fitopatologija
Gljive
Sunčanice Gljive (Fungi) su jedno od carstava u domeni eukariota.
Pogledaj Mikologija i Gljive
Kvasac
''Saccharomyces cerevisiae''. Kvasci su eukariotski mikroorganizmi koji su svrstani u carstvo gljiva, s oko 1500 vrsta koje su trenutačno opisane; oni dominiraju u gljivičnoj različitosti oceana.
Pogledaj Mikologija i Kvasac
Lišajevi
Ernst Haeckel:Slike lišajeva Lišajevi (lat. Lichenes) složeni su organizmi, izgrađeni od minimalno dva člana: mikobionta - gljiva i fotobionta - algi i/ili cijanobakterija, združenih u mutualističku simbiotsku zajednicu.
Pogledaj Mikologija i Lišajevi
Ljetni vrganj
Ljetni vrganj Ljetni vrganj (latinski Boletus edulis) je gljiva koja raste u šumama Europe u kasnom ljetu i jeseni.
Pogledaj Mikologija i Ljetni vrganj
Mahovine
Mahovine (briofiti; lat. Bryophyta sensu stricto; sin. Musci), divizija biljaka koja zajedno s divizijama Jetrenjarke (Marchantiophyta) i Antocerote (Anthocerotophyta) pripada u tzv.
Pogledaj Mikologija i Mahovine
Muhara
Muhara, muhor, zmijska gljiva, bjesnjača ili omorka (lat. Amanita muscaria) otrovna je gljiva iz porodice Amanitaceae.
Pogledaj Mikologija i Muhara
Penicilin
Jezgra penicilina Penicilin je β-laktamski antibiotik korišten u liječenju i uništavanju bakterija u mnogim organizmima.
Pogledaj Mikologija i Penicilin
Pivo
Pivo Spomen ploča Staroj gradskoj pivovari u Basaričekovoj 4 u Zagrebu Pivo, u nekim krajevima i piva, je alkoholno piće dobiveno nepotpunim vrenjem vodenog ekstrakta ječmenog (rjeđe pšeničnog) slada uz dodatak hmelja.
Pogledaj Mikologija i Pivo
Pivski kvasac
piva. vina. dizanog tijesta. Pekarski svježi kvasac. Pekarski suhi kvasac. ''Saccharomyces cerevisiae'' ili pekarski kvasac. Crtice na skali su veličine 1 mikrometar. Postrojenje za proizvodnju bioetanola (SAD), gdje se koristi pivski kvasac. Pivski kvasac ili pekarski kvasac je vrsta kvasca koja se koristi za dizanje tijesta, te za vrenje piva i vina.
Pogledaj Mikologija i Pivski kvasac
Plijesan
Plijesan na breskvi. Plijesan su mikroskopske gljive koje rastu u obliku hifa.
Pogledaj Mikologija i Plijesan
Sir
Sir je masni mliječni proizvod koji se, uz rijetke iznimke, dobiva zgrušavanjem bjelančevina u mlijeku.
Pogledaj Mikologija i Sir
Vino
Crno vino Vino je alkoholno piće koje se proizvodi fermentacijom grožđa, ploda biljke vinove loze (lat. Vitis Vinifera), ali se može dobiti i od drugog voća, a ponekad i od žitarica.
Pogledaj Mikologija i Vino
Zelena pupavka
Zelena pupavka: mlade i zrele gljive. Zelena pupavka. Zelena pupavka: mlada i zrela gljiva. Zelena pupavka (lat. Amanita phalloides) jedna je smrtno otrovna gljiva, široko rasprostranjena po Europi i izaziva trovanja faloidinskog tipa, to jest onih sa smrtonosnim posljedicama (kod djece u 100 % slučajeva).
Pogledaj Mikologija i Zelena pupavka