Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Milan Pavelić

Indeks Milan Pavelić

Milan Pavelić (Krivi Put (Mrzli Dol) 30. studenoga 1878. ‒ Zagreb,14. lipnja 1939.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, teolog, pjesnik i prevoditelj.

45 odnosi: Antun Mahnić, Antun Radić, Bakar (grad), Bartol Kašić, Bazilika Srca Isusova u Zagrebu, Božidar Petrač, Bogoslovlje, Crikvenica, Došašće, Družba Isusova, Dušan Žanko, Fakultet filozofije i religijskih znanosti, Glasnik Srca Isusova i Marijina (Zagreb), Hrvati, Hrvatska, Hrvatski katolički pokret, Katolička Crkva, Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu, Kompolje Koreničko, Krasno, Krivi Put, Lika, Ljubljana, Milutin Cihlar Nehajev, Mladost, Mrzli Dol, Obnovljeni Život, Petar Grgec, Pjesnik, Poezija, Prevoditelj, Riječke novine, Senj, Senjski zbornik, Sestre milosrdnice, Sušak, Svećenik, Visom leteć, Vladimir Nazor, Zagreb, 14. lipnja, 1878., 1902., 1939., 30. studenoga.

Antun Mahnić

Dr.

Novi!!: Milan Pavelić i Antun Mahnić · Vidi više »

Antun Radić

Antun Radić (Desno Trebarjevo kod Siska, 11. lipnja 1868. – Zagreb, 10. veljače 1919.) bio je hrvatski znanstvenik, književnik, prevoditelj, publicist, sociolog, etnograf, poliglot i političar.

Novi!!: Milan Pavelić i Antun Radić · Vidi više »

Bakar (grad)

Čamci u bakarskoj luci Bakar Bakarski prezidi Bakar je grad i luka u Hrvatskoj.

Novi!!: Milan Pavelić i Bakar (grad) · Vidi više »

Bartol Kašić

Bartul Kašić, također Bartol Kašić (Pag, 15. kolovoza 1575. – Rim, 28. prosinca 1650.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, gramatičar, duhovni pisac i prevoditelj.

Novi!!: Milan Pavelić i Bartol Kašić · Vidi više »

Bazilika Srca Isusova u Zagrebu

Bazilika Srca Isusova je bazilika u Palmotićevoj ulici u Zagrebu, posvećena Presvetom Srcu Isusovu.

Novi!!: Milan Pavelić i Bazilika Srca Isusova u Zagrebu · Vidi više »

Božidar Petrač

Božidar Petrač Božidar Petrač (Zagreb, 21. srpnja 1952.) je hrvatski književnik.

Novi!!: Milan Pavelić i Božidar Petrač · Vidi više »

Bogoslovlje

Bogoslovlje ili teologija (od grčkog θεός theós Bog i λόγος lόgos riječ, govor, znanost o Bogu, govorenje o Bogu) je proučavanje Boga ili religiozno učenje koje nastoji sistematizirati i potkrijepiti vjerske dogme i vjerovanja.

Novi!!: Milan Pavelić i Bogoslovlje · Vidi više »

Crikvenica

Crikvenica je grad u zapadnoj Hrvatskoj, točnije u Kvarnerskome zaljevu.

Novi!!: Milan Pavelić i Crikvenica · Vidi više »

Došašće

Adventski vijenac u prvoj nedjelji došašća Adventska zvijezda Došašće ili latinizam advent (lat. adventus.

Novi!!: Milan Pavelić i Došašće · Vidi više »

Družba Isusova

Družba Isusova (lat. Societas Jesu, S.J., SJ ili SI) je katolički crkveni red koji su utemeljili Ignacije Lojolski i njegovi drugovi: Franjo Ksaverski, Alfonso Salmeron, Diego Laínez, Nicolas Bobadilla, Petar Faber i Simão Rodrigues.

Novi!!: Milan Pavelić i Družba Isusova · Vidi više »

Dušan Žanko

Dušan Žanko (Trilj, 10. studenoga 1904. – Caracas, 23. siječnja 1980.), bio je hrvatski profesor, kulturni djelatnik, književni i kazališni kritičar, pjesnik, publicist, diplomat i intendant Hrvatskog narodnog kazališta.

Novi!!: Milan Pavelić i Dušan Žanko · Vidi više »

Fakultet filozofije i religijskih znanosti

Fakultet filozofije i religijskih znanosti sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu.

Novi!!: Milan Pavelić i Fakultet filozofije i religijskih znanosti · Vidi više »

Glasnik Srca Isusova i Marijina (Zagreb)

Glasnik Srca Isusova i Marijina (GSIM), hrvatski je katolički mjesečnik iz Zagreba.

Novi!!: Milan Pavelić i Glasnik Srca Isusova i Marijina (Zagreb) · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Novi!!: Milan Pavelić i Hrvati · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Milan Pavelić i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatski katolički pokret

Hrvatski katolički pokret naziv je za više crkvenih i društvenih gibanja te organizacija na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine u prvoj polovici 20.

Novi!!: Milan Pavelić i Hrvatski katolički pokret · Vidi više »

Katolička Crkva

Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.

Novi!!: Milan Pavelić i Katolička Crkva · Vidi više »

Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu

Zagrebački bogoslovni fakultet Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu slijedi razvitak filozofsko-teoloških studija koje je prije sedam i pol stoljeća u Zagrebu pokrenuo zagrebački biskup Stjepan II. Babonić (1227. – 1247).

Novi!!: Milan Pavelić i Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu · Vidi više »

Kompolje Koreničko

Kompolje Koreničko je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Plitvička Jezera, Ličko-senjska županija.

Novi!!: Milan Pavelić i Kompolje Koreničko · Vidi više »

Krasno

Krasno Polje je selo na obroncima Velebita u okolici Senja, danas naseljeno poglavito Bunjevcima.

Novi!!: Milan Pavelić i Krasno · Vidi više »

Krivi Put

Krivi Put raštrkano je bunjevačko naselje u senjskom zaleđu smješteno u šumovitom predjelu krivoputskog platoa u Ličko-senjskoj županiji.

Novi!!: Milan Pavelić i Krivi Put · Vidi više »

Lika

Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.

Novi!!: Milan Pavelić i Lika · Vidi više »

Ljubljana

Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.

Novi!!: Milan Pavelić i Ljubljana · Vidi više »

Milutin Cihlar Nehajev

Milutin Cihlar Nehajev (Senj, 25. studenoga 1880. – Zagreb, 7. travnja 1931.), bio je hrvatski književnik (novelist, romanopisac, dramatičar, prevoditelj, publicist, esejist, kritičar), novinar, svestrano obrazovan intelektualac.

Novi!!: Milan Pavelić i Milutin Cihlar Nehajev · Vidi više »

Mladost

Mladi ljudi Mladost je razdoblje života između djetinjstva i odrasle dobi, a pojam mladež označava osobe koje se nalaze u tom razdoblju.

Novi!!: Milan Pavelić i Mladost · Vidi više »

Mrzli Dol

Mrzli Dol je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Senja, Ličko-senjska županija.

Novi!!: Milan Pavelić i Mrzli Dol · Vidi više »

Obnovljeni Život

Obnovljeni Život je hrvatski tromjesečni znanstveni časopis za filozofiju i religijske znanosti.

Novi!!: Milan Pavelić i Obnovljeni Život · Vidi više »

Petar Grgec

Petar Grgec (Batinske, 15. veljače 1890. – Zagreb, 22. kolovoza 1962.), pisac katoličkoga nadahnuća, kulturni djelatnik, hrvatski politički uznik, političar, zauzeti katolički laik, pjesnik, esejist, folklorist, biograf, enciklopedist, kritičar, memoarist i prevoditelj.

Novi!!: Milan Pavelić i Petar Grgec · Vidi više »

Pjesnik

Hada. Trubaduri u Berlinu (prikaz iz 14. stoljeća). Marku Maruliću u središtu Zagreba. Pjesnik (grč. ποιητής, lat. poeta) je osoba koja piše ili sklada poeziju odnosno pjesme.

Novi!!: Milan Pavelić i Pjesnik · Vidi više »

Poezija

Poezija (prema grčkom "ποίησις", poiesis, ‘’stvaranje’’) ili pjesništvo je umjetnost koja se zasniva na izražajnim mogućnostima jezika.

Novi!!: Milan Pavelić i Poezija · Vidi više »

Prevoditelj

Prevoditelj je osoba koja se bavi prijevodom s jednog jezika na drugi.

Novi!!: Milan Pavelić i Prevoditelj · Vidi više »

Riječke novine

crkvi Gospe Lurdske u Rijeci. Riječke novine bile su katolički politički dnevni list koji je izlazio u Rijeci.

Novi!!: Milan Pavelić i Riječke novine · Vidi više »

Senj

Senj je grad u Ličko-senjskoj županiji.

Novi!!: Milan Pavelić i Senj · Vidi više »

Senjski zbornik

Senjski zbornik je zbornik grada Senja kojega od 1965. godine izdaju Gradski muzej Senj i Senjsko muzejsko društvo.

Novi!!: Milan Pavelić i Senjski zbornik · Vidi više »

Sestre milosrdnice

Sestre milosrdnice su rimokatolički ženski crkveni red.

Novi!!: Milan Pavelić i Sestre milosrdnice · Vidi više »

Sušak

Sušački kej Dio Sušaka Sušak je naselje na Kvarneru od 30.000 stanovnka koje je od 1948. sastavni dio Rijeke.

Novi!!: Milan Pavelić i Sušak · Vidi više »

Svećenik

Katolički svećenici u Rimu Svećenik (staroslavenski: свештеникъ), posebno pripremljena osoba koja prinosi misne žrtve i obavlja druge vjerske obrede.

Novi!!: Milan Pavelić i Svećenik · Vidi više »

Visom leteć

Visom leteć ptice male, hrvatska je pučka crkvena popijevka, jedna od najpoznatijih i najizvođenijih popijevki Došašća.

Novi!!: Milan Pavelić i Visom leteć · Vidi više »

Vladimir Nazor

Vladimir Nazor (Postira, 30. svibnja 1876. – Zagreb, 19. lipnja 1949.) bio je hrvatski pjesnik, prozaist i prevoditelj te političar za vrijeme Nove Jugoslavije.

Novi!!: Milan Pavelić i Vladimir Nazor · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Milan Pavelić i Zagreb · Vidi više »

14. lipnja

14.

Novi!!: Milan Pavelić i 14. lipnja · Vidi više »

1878.

Bez opisa.

Novi!!: Milan Pavelić i 1878. · Vidi više »

1902.

Bez opisa.

Novi!!: Milan Pavelić i 1902. · Vidi više »

1939.

Bez opisa.

Novi!!: Milan Pavelić i 1939. · Vidi više »

30. studenoga

30.

Novi!!: Milan Pavelić i 30. studenoga · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »