Sadržaj
41 odnosi: Antologija, Centar za kulturnu djelatnost omladine, Zagreb, Croatia rediviva: Ča, Kaj, Što – baštinski dani, Dejan Šorak, Drama, Dubrovnik, Engleski jezik, Esej, Esperanto, Essen, Feminizam, Filozofija, Hrvatsko narodno kazalište, Hrvatsko slovo, Jesen, Kazališna kritika, Komparativna književnost, Mađarski jezik, Makedonski jezik, Mario Kovač, Nagrada za dramsko djelo "Marin Držić", Njemački jezik, Osijek, Panorama, Performans, Pjesnik, Poezija, Poljski jezik, Proza, Recital, Roman, Rotterdam, Rusinski jezik, Sisak, Slovački jezik, Slovenski jezik, Talijanski jezik, Zagreb, 2000., 2002., 6. srpnja.
Antologija
Antologija dolazi od grčkih riječi anthos (cvijet) i legein (izabrati).
Pogledaj Milko Valent i Antologija
Centar za kulturnu djelatnost omladine, Zagreb
Centar za kulturnu djelatnost omladine, Zagreb akronim CKDO, pa CKD, bio je specijalizirana ustanova Saveza socijalističke omladine Hrvatske u Zagrebu koja se bavila izdavaštvom, kazalištem, filmom, novinarstvom, politikom, filozofijom, književnošću, poezijom, glazbom, plesom, zabavom, likovnom umjetnošću - zapravo svime što je tada interesiralo mlade.
Pogledaj Milko Valent i Centar za kulturnu djelatnost omladine, Zagreb
Croatia rediviva: Ča, Kaj, Što – baštinski dani
Croatia rediviva ča-kaj-što, baštinski dani hrvatska je pjesnička manifestacija koja okuplja pjesnike svih hrvatskih narječja koja na književničkoj razini traju kao književni jezici.
Pogledaj Milko Valent i Croatia rediviva: Ča, Kaj, Što – baštinski dani
Dejan Šorak
Dejan Šorak (Karlovac, 29. ožujka 1954.), hrvatski je redatelj, scenarist i književnik.
Pogledaj Milko Valent i Dejan Šorak
Drama
Drama obuhvaća sve književne vrste namijenjene izvođenju na pozornici, a koje svoj pravi smisao dobivaju u kazališnoj predstavi.
Pogledaj Milko Valent i Drama
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Pogledaj Milko Valent i Dubrovnik
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Pogledaj Milko Valent i Engleski jezik
Esej
Michel de Montaigne Francis Bacon Esej je kraća prozna vrsta u kojoj se obrađuje različita tematika, bilo iz života ili iz znanosti, na način koji uključuje razmišljanje i zaključivanje, ali također ima i sposobnost umjetničkog oblikovanja.
Pogledaj Milko Valent i Esej
Esperanto
Rijeci na Korzu u kojoj se nalazilo sjedište "Adriatika ligo esperantista", prve esperantske udruge u Rijeci i Hrvatskoj od njezina osnutka 28. rujna 1907. godine Esperanto (ISO 639-3: epo), međunarodni je umjetni jezik nastao u drugoj polovici 19.
Pogledaj Milko Valent i Esperanto
Essen
Essen je grad u središtu Ruhrske oblasti u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji.
Pogledaj Milko Valent i Essen
Feminizam
Feminizam je naziv za skupinu političkih pokreta kojima je cilj društvena, socijalna, politička i ekonomska ravnopravnost spolova, odnosno izjednačavanje prava žena s pravima muškaraca.
Pogledaj Milko Valent i Feminizam
Filozofija
otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.
Pogledaj Milko Valent i Filozofija
Hrvatsko narodno kazalište
* Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu.
Pogledaj Milko Valent i Hrvatsko narodno kazalište
Hrvatsko slovo
Hrvatsko slovo bio je hrvatski tjednik za kulturu sa sjedištem u Zagrebu.
Pogledaj Milko Valent i Hrvatsko slovo
Jesen
Godišnja doba Jesen je jedno od četiri godišnjih doba.
Pogledaj Milko Valent i Jesen
Kazališna kritika
Kazališna kritika je vrsta kritičarske djelatnosti koja se bavi kritičkim vrednovanjem kazališta.
Pogledaj Milko Valent i Kazališna kritika
Komparativna književnost
Poredbena ili komparativna književnost je vrsta znanosti o književnosti.
Pogledaj Milko Valent i Komparativna književnost
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Pogledaj Milko Valent i Mađarski jezik
Makedonski jezik
Makedonski jezik (ISO 639-3: mkd), jedan je od slavenskih jezika i službeni jezik Sjeverne Makedonije još od 1944. godine.
Pogledaj Milko Valent i Makedonski jezik
Mario Kovač
Mario Kovač (Zagreb, 25. listopada 1975.) je hrvatski kazališni i filmski redatelj.
Pogledaj Milko Valent i Mario Kovač
Nagrada za dramsko djelo "Marin Držić"
Nagrada za dramsko djelo "Marin Držić" je književna nagrada koju dodjeljuje Ministarstvo kulture Republike Hrvatske u svrhu poticanja hrvatskog dramskog i kazališnog stvaralaštva.
Pogledaj Milko Valent i Nagrada za dramsko djelo "Marin Držić"
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Pogledaj Milko Valent i Njemački jezik
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Pogledaj Milko Valent i Osijek
Panorama
Panorama Trogira Krke Panorama (iz grč. πᾶν: sve + ὅραμα: pogled) podrazumijeva širok vidik odnosno sveobuhvatan pogled na okolicu.
Pogledaj Milko Valent i Panorama
Performans
Živuća instalacija u Bruxellesu, 2010. Performans (eng. performance.
Pogledaj Milko Valent i Performans
Pjesnik
Hada. Trubaduri u Berlinu (prikaz iz 14. stoljeća). Marku Maruliću u središtu Zagreba. Pjesnik (grč. ποιητής, lat. poeta) je osoba koja piše ili sklada poeziju odnosno pjesme.
Pogledaj Milko Valent i Pjesnik
Poezija
Poezija (prema grčkom "ποίησις", poiesis, ‘’stvaranje’’) ili pjesništvo je umjetnost koja se zasniva na izražajnim mogućnostima jezika.
Pogledaj Milko Valent i Poezija
Poljski jezik
Klasifikacija narječja poljskog jezikaPoljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3: pol) je službeni jezik Republike Poljske.
Pogledaj Milko Valent i Poljski jezik
Proza
Proza je književna vrsta koja predstavlja pisanje u obliku punih rečenica smještenih u odjeljke (paragrafe).
Pogledaj Milko Valent i Proza
Recital
Recital je naziv za vokalnu ili instrumentalnu glazbenu izvedbu: potječe od latinske riječi recitare (.
Pogledaj Milko Valent i Recital
Roman
Roman je najopširnija prozna književna vrsta, a u današnje vrijeme i najpopularnija.
Pogledaj Milko Valent i Roman
Rotterdam
Rotterdam je grad u Nizozemskoj.
Pogledaj Milko Valent i Rotterdam
Rusinski jezik
Poljsko-rusinski natpis Rusinski jezik (ponegdje se navodi kao istočnorusinski; ISO 639-3: rue) je jezik koji se uglavnom govori u zapadnoj Ukrajini, kao i u susjednim regijama Slovačke i Poljske.
Pogledaj Milko Valent i Rusinski jezik
Sisak
Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.
Pogledaj Milko Valent i Sisak
Slovački jezik
Slovački jezik (sl. slovenský jazyk ili slovenčina; ISO 639-3: slk) službeni je jezik Slovačke Republike, koji ima oko 5.019.950 govornika, poglavito u Slovačkoj (4.610.000; popis 2001.); 193.000 u Češkoj (popis 2001.); 11.800 u Mađarskoj (popis 2001.); 80.000 u Srbiji (Vojvodina; W.
Pogledaj Milko Valent i Slovački jezik
Slovenski jezik
Slovenski jezik (ISO 639-3: slv) je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi: 1 730 000 u Sloveniji (popis 1991.), gdje je službeni jezik, te u Austriji (oko 18 000 u Koruškoj i Štajerskoj; popis), Italiji (oko 100 000 u Trstu, Gorici, Beneškoj Sloveniji, Reziji i Kanalskoj dolini), Mađarskoj (3190; popis iz 2001.) i Hrvatskoj (11 800 – 13 100).
Pogledaj Milko Valent i Slovenski jezik
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Pogledaj Milko Valent i Talijanski jezik
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Pogledaj Milko Valent i Zagreb
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Pogledaj Milko Valent i 2000.
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Pogledaj Milko Valent i 2002.
6. srpnja
6.
Pogledaj Milko Valent i 6. srpnja