Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske

Indeks Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture je središnje tijelo državne uprave u Republici Hrvatskoj koje obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na.

15 odnosi: Brod, Državna uprava u Hrvatskoj, Hrvatska, Hrvatski parlamentarni izbori 2011., Jadransko more, Kockica, Lučka kapetanija, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Oleg Butković, Pošta, Promet, Telekomunikacija, Vlada Republike Hrvatske, Zagreb, Zračna luka.

Brod

Ruska fregata ''Pallada'' Brod je plovno sredstvo sposobno za kretanje po moru, rijekama i jezerima koje služi najčešće za prijevoz robe i putnika.

Novi!!: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske i Brod · Vidi više »

Državna uprava u Hrvatskoj

Državna uprava zadužena je za neposrednu provedbu zakona, donošenje propisa za njihovu provedbu, obavljanje upravnog i inspekcijskog nadzora te druge upravne i stručne poslove.

Novi!!: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske i Državna uprava u Hrvatskoj · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatski parlamentarni izbori 2011.

Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor raspisani su odlukom Predsjednika RH, te održani 4. prosinca 2011. godine, odnosno 3.

Novi!!: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske i Hrvatski parlamentarni izbori 2011. · Vidi više »

Jadransko more

Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.

Novi!!: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske i Jadransko more · Vidi više »

Kockica

Kockica, znana i pod imenom Zgrada ministarstava, samostojna je višekatnica izgrađena 1968. godine u Zagrebu za sjedište centralnih komiteta Saveza komunista Hrvatske i Saveza omladine Hrvatske te Glavnog odbora Socijalističkog saveza radnog naroda Hrvatske.

Novi!!: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske i Kockica · Vidi više »

Lučka kapetanija

Lučka kapetanija je glavna institucija s provedbenom funkcijom u području pomorstva u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske i Lučka kapetanija · Vidi više »

Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske

Ministarstvo unutarnjih poslova (skraćeno MUP), tijelo je državne uprave u Republici Hrvatskoj kojemu je osnovna zadaća zaštita ustavnoga poretka Republike Hrvatske, života njezinih građana te njihove imovine.

Novi!!: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske i Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske · Vidi više »

Oleg Butković

Oleg Butković (Rijeka, 4. svibnja 1979.), je hrvatski političar, doktor pomorskog prometa te aktualni Ministar mora, prometa i infrastrukture u službi od 19.

Novi!!: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske i Oleg Butković · Vidi više »

Pošta

Poštanski sandučić u Velikoj britaniji Pošta (tal. posta: postaja za izmjenu konja, od lat. posita statio: stalna postaja) je skup poštanskih usluga što ih obavljaju poštanske organizacije, a obuhvaća prijam, usmjeravanje, prijenos i uručenje običnih pismovnih pošiljaka (pisma, dopisnice, tiskanice, sekogrami, aerogrami, paketi), knjiženih pošiljaka (preporučene pismovne pošiljke, vrijednosna pisma, paketi, pošiljke s označenom vrijednosti, pošiljke za slijepe, izravna pošta, uputnice) te obavljanje posebnih, dopunskih i ostalih poštanskih usluga i platnog prometa (uplata, isplata) i dr.

Novi!!: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske i Pošta · Vidi više »

Promet

Promet je gospodarska djelatnost tercijarnog sektora koja se bavi prijevozom robe i ljudi te prijenosom informacija s jednog mjesta na drugo.

Novi!!: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske i Promet · Vidi više »

Telekomunikacija

Antena za satelitsku komunikaciju u najvećem postrojenju za satelitske komunikacije, Raisting, Bavarska, Njemačka Telekomunikacija se javlja kada nastane razmjena informacija između izvora informacije i odredišta informacije s pomoću tehnologije.

Novi!!: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske i Telekomunikacija · Vidi više »

Vlada Republike Hrvatske

Vlada Republike Hrvatske (obično se naziva hrvatska vlada ili samo Vlada) obavlja izvršnu vlast u Republici Hrvatskoj u skladu s Ustavom i zakonima.

Novi!!: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske i Vlada Republike Hrvatske · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske i Zagreb · Vidi više »

Zračna luka

Zračna luka Split Zračna luka je prostor otvoren za javni zračni promet, a čine ju određena područja s operativnim površinama, objektima, uređajima, postrojenjima, instalacijama i opremom, namijenjenima za kretanje, uzlijetanje, slijetanje i boravak zrakoplova, te prihvat i otpremu zrakoplova, putnika, prtljage, robe, stvari i pošte.

Novi!!: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske i Zračna luka · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »