Brže od pregledniku!
47 odnosi: Đuro Šarošac, Šar, Šokci, Baja, Baranja, Baranjska županija, Beli Manastir, Bensheim, Bereg, Bitka kod Mohača 1687., Câmpia Turzii, Dolnja Kanda, Duboševica, Dunav, Ferenc Pfaff, Gornja Kanda, Hrvati u Mađarskoj, Hrvatska državna samouprava u Mađarskoj, Ludovik II. Jagelović, Mađarska, Mađarska revolucija 1956., Mohačka bitka, Mohačka mikroregija, Nijemci u Mađarskoj, Novi Mohač, Osijek, Osmansko Carstvo, Pečuh, Pohod bušara, Romi u Mađarskoj, Santovo, Savez Hrvata u Mađarskoj, Srbi u Mađarskoj, Srbija, Stipan Filaković, Sulejman I., Sultan, Szekszárd, Turci, Udvar, Ugljen, 1526., 1687., 19. stoljeće, 20. stoljeće, 2001., 29. kolovoza.
Đuro Šarošac
Đuro Šarošac (u mađ. dokumentima Sarosácz György) je hrvatski etnolog i muzeolog iz Mađarske, iz Mohača.
Novi!!: Mohač i Đuro Šarošac · Vidi više »
Šar
* Šar (Mohački kotar, Mađarska) (mađ. Sárhát), selo u Mađarskoj.
Novi!!: Mohač i Šar · Vidi više »
Šokci
Vojvodini Etnografskom muzeju u Zagrebu Etnografskom muzeju u Zagrebu Etnografskom muzeju u Zagrebu Šokci su hrvatska etnička skupina naseljena na području Slavonije, kamo su se doselili u 17. stoljeću, te Vojvodine, Bosne i Mađarske.
Novi!!: Mohač i Šokci · Vidi više »
Baja
Baja (nje. Baje, Frankenstadt) je grad u jugoistočnoj Mađarskoj.
Novi!!: Mohač i Baja · Vidi više »
Baranja
Slavonija (tamno ljubičasto) i Baranja (svjetlo ljubičasto) Beli Manastir gospodarsko i kulturno središte Baranje Zlatna Greda Baranja (mađ. Baranya, njem. Branau) izdvojena je zemljopisna cjelina istočnohrvatske ravnice.
Novi!!: Mohač i Baranja · Vidi više »
Baranjska županija
Baranjska županija Baranjska županija (mađ. Baranya megye, nje. Branau) je županija u Mađarskoj.
Novi!!: Mohač i Baranjska županija · Vidi više »
Beli Manastir
Trg slobode Beli Manastir Beli Manastir je jedini baranjski grad i upravno središte Baranje, u Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Mohač i Beli Manastir · Vidi više »
Bensheim
Bensheim je grad na samom jugu pokrajine Hessen u Njemačkoj i najveći grad okruga Bergstraße.
Novi!!: Mohač i Bensheim · Vidi više »
Bereg
* Bereg (Sokolac, BiH), naselje u općini Sokolac, BiH.
Novi!!: Mohač i Bereg · Vidi više »
Bitka kod Mohača 1687.
Druga mohačka bitka ili Haršanjska bitka (mađarski: nagyharsányi csata, Szársomlyó hegyi csata, második mohácsi csata, villányi csata; turski: İkinci Mohaç Muharebesi, nje. Schlacht bei Mohács, Schlacht am Berg Harsány) bitka je koja se 12. kolovoza 1687. godine odigrala na Szársomlyu odnosno na obroncima Viljanske planine (brda Haršanja) između snaga Svete lige i Osmanskog carstva.
Novi!!: Mohač i Bitka kod Mohača 1687. · Vidi više »
Câmpia Turzii
Câmpia Turzii (njem.; Jerischmarkt, mađ.; Aranyosgyéres) je grad u županiji Cluj u Rumunjskoj.
Novi!!: Mohač i Câmpia Turzii · Vidi više »
Dolnja Kanda
Dolnja Kanda (mađ. Alsókanda) je selo u južnoj Mađarskoj.
Novi!!: Mohač i Dolnja Kanda · Vidi više »
Duboševica
Duboševica (mađarski: Dályok) je naselje u općini Draž u Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Mohač i Duboševica · Vidi više »
Dunav
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Novi!!: Mohač i Dunav · Vidi više »
Ferenc Pfaff
Zagrebački Glavni kolodvor Segedin, MÁV Poslovna uprava (1894.) Miškolc, Tiszai kolodvor Pečuh, Željeznički kolodvor Ferenc Pfaff (Mohač, 1851. - Budimpešta, 1913.) mađarski građevinar, sveučilišni profesor, arhitekt željezničkih kolodvora i drugih zdanja u Austro-Ugarskoj.
Novi!!: Mohač i Ferenc Pfaff · Vidi više »
Gornja Kanda
Gornja Kanda (mađ. Felsőkanda) je selo u južnoj Mađarskoj.
Novi!!: Mohač i Gornja Kanda · Vidi više »
Hrvati u Mađarskoj
Hrvati su jedna od nacionalnih manjina u Mađarskoj.
Novi!!: Mohač i Hrvati u Mađarskoj · Vidi više »
Hrvatska državna samouprava u Mađarskoj
Hrvatska državna samouprava (mađ. Országos Horvát Önkormányzat) odnosno Zemaljska samouprava Hrvata je samouprava koju narod Hrvata u Mađarskoj ima u skladu sa zakonima Republike Mađarske.
Novi!!: Mohač i Hrvatska državna samouprava u Mađarskoj · Vidi više »
Ludovik II. Jagelović
Ludovik II.
Novi!!: Mohač i Ludovik II. Jagelović · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Mohač i Mađarska · Vidi više »
Mađarska revolucija 1956.
Zastave s izrezanim socijalističkim simbolima spontano su preplavile Budimpeštu i postale simbol ustanka Ustanička zastava danas ispred mađarskog parlamenta. Dvorcu Mačkamama u Osijeku. Mađarska revolucija 1956.
Novi!!: Mohač i Mađarska revolucija 1956. · Vidi više »
Mohačka bitka
Mohačka bitka (mađarski: mohácsi csata ili mohácsi vész; turski: Mohaç Savaşı ili Mohaç Meydan Savaşı) bitka je koja se 29. kolovoza 1526. godine odigrala na Mohačkom polju između Hrvatskog Kraljevstva i Kraljevine Ugarske protiv Osmanskog Carstva.
Novi!!: Mohač i Mohačka bitka · Vidi više »
Mohačka mikroregija
Mohačka mikroregija (mađ. Mohácsi kistérség) je mikroregija u Baranjskoj županiji u Mađarskoj.
Novi!!: Mohač i Mohačka mikroregija · Vidi više »
Nijemci u Mađarskoj
Nijemci su jedna od nacionalnih manjina u Mađarskoj.
Novi!!: Mohač i Nijemci u Mađarskoj · Vidi više »
Novi Mohač
Novi Mohač Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, (mađ. Újmohács) je naselje u južnoj Mađarskoj.
Novi!!: Mohač i Novi Mohač · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Mohač i Osijek · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Mohač i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Pečuh
Pečuh (mađarski: Pécs, latinski: Quinque Ecclesiae, njemački: Fünfkirchen, srpski: Pečuj ili Печуј, slovački: Päťkostolie, turski: Peçuy) je grad u južnoj Mađarskoj; peti po veličini.
Novi!!: Mohač i Pečuh · Vidi više »
Pohod bušara
Pohod bušara ili pohod buša (mađ. Busójárás) je pokladni godišnji festival u gradu Mohaču (Mađarska Baranja) kojom se obilježava kraj zime.
Novi!!: Mohač i Pohod bušara · Vidi više »
Romi u Mađarskoj
Romi su jedna od nacionalnih manjina u Mađarskoj.
Novi!!: Mohač i Romi u Mađarskoj · Vidi više »
Santovo
Santovo (mađ. Hercegszántó)Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, Folia onomastica croatica 14/2005.
Novi!!: Mohač i Santovo · Vidi više »
Savez Hrvata u Mađarskoj
Savez Hrvata u Mađarskoj (Magyarországi Horvátok Szövetsége) (kratica: SHM) je civilna kulturna udruga mađarskih Hrvata.
Novi!!: Mohač i Savez Hrvata u Mađarskoj · Vidi više »
Srbi u Mađarskoj
Srbi su jedna od nacionalnih manjina u Mađarskoj.
Novi!!: Mohač i Srbi u Mađarskoj · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Mohač i Srbija · Vidi više »
Stipan Filaković
Stipan Filaković (Santovo, Mađarska, 1954.) je mađarski atletičar, osvajač odličja za Mađarsku, kulturni djelatnik i dužnosnik hrvatske manjine u Mađarskoj.
Novi!!: Mohač i Stipan Filaković · Vidi više »
Sulejman I.
Sulejman I. (6. studenoga 1494. – 7. rujna 1566.), zvani Veličanstveni (također na turskom: Süleyman I Kanuni, Zakonodavac) bio je osmanski sultan.
Novi!!: Mohač i Sulejman I. · Vidi više »
Sultan
Portreti osmanskih sultana Sultan (arap. سلطان moćan čovjek, gospodar), naslov nekih islamskih vladara.
Novi!!: Mohač i Sultan · Vidi više »
Szekszárd
Szekszárd (hrv.: Seksar) je grad u mađarskoj regiji Južno Zadunavlje.
Novi!!: Mohač i Szekszárd · Vidi više »
Turci
Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.
Novi!!: Mohač i Turci · Vidi više »
Udvar
*Udvar (Mohačka mikroregija, Mađarska).
Novi!!: Mohač i Udvar · Vidi više »
Ugljen
'''Ugljen''' Ugljen je, kao vrsta fosilnog goriva, crna ili crno-smeđa, sedimentna stijena sa sadržajem ugljika od 30% (lignit) do 98% (antracit), pomiješanog s malim količinama sumpornih i dušikovih spojeva.
Novi!!: Mohač i Ugljen · Vidi više »
1526.
Bez opisa.
Novi!!: Mohač i 1526. · Vidi više »
1687.
Bez opisa.
Novi!!: Mohač i 1687. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Mohač i 19. stoljeće · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Mohač i 20. stoljeće · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Mohač i 2001. · Vidi više »
29. kolovoza
29.
Novi!!: Mohač i 29. kolovoza · Vidi više »
