Otvori u Google MapamaSadržaj
15 odnosi: Afrika, Azija, Domaći konj, Drugi svjetski rat, Europa, Hersonska oblast, Kozaci, Krimski Tatari, Nacionalni park, Nijemci, Prvi svjetski rat, Rusko Carstvo, Turizam u Ukrajini, Ukrajina, Ukrajinska kultura.
Afrika
Keniji kisru. Nubijski svirač flaute. Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije.
Pogledaj NP Askanija Nova i Afrika
Azija
Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.
Pogledaj NP Askanija Nova i Azija
Domaći konj
Domaći konj (konj, lat. Equus (Equus) caballus; sin. Equus ferus caballus, Equus caballus caballus, Equus caballus) je veliki četveronožni sisavac, pripadnik roda Equus.
Pogledaj NP Askanija Nova i Domaći konj
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Pogledaj NP Askanija Nova i Drugi svjetski rat
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Pogledaj NP Askanija Nova i Europa
Hersonska oblast
Hersonska oblast (ukrajinski: Херсонська область, Khersons’ka oblast’, Khersonshchyna) oblast je koja se nalazi se u južnoj Ukrajini.
Pogledaj NP Askanija Nova i Hersonska oblast
Kozaci
'''''Zaporošci pišu podrugljivo pismo sultanu''''''''Ilja Rjepin''', 1880. – 1891., ulje na platnu, 2.03 m × 3.58 m Ruski državni muzej, Sankt-Peterburg '''''U bitku''''': Zaporoški kozaci spremaju se krenuti iz svoga sela u bitku'''Mykola Pymonenko''', 1902.
Pogledaj NP Askanija Nova i Kozaci
Krimski Tatari
Zastava Krimskih Tatara Krimski Kanat na vrhuncu moći 1600. godine Krimski Tatari (krim.: qırımtatarlar, qırımlar ili qırımlılar; ukr.: кримські татари ili кримці / krimci; rus.: крымские татары ili крымцы / kr'imc'i); narod turkijske jezične skupine altajske porodice naroda, podrijetlom od tatarskih skupina pristiglih na poluotok Krim u sklopu Zlatne Horde tijekom 13.
Pogledaj NP Askanija Nova i Krimski Tatari
Nacionalni park
Nacionalni park Kornati Nacionalni park Krka Nacionalni park je zaštićeni prostor posebne ljepote i dobre prirodne očuvanosti u kojima obitavaju biljke i životinje, gdje su ljudski utjecaji ograničeni.
Pogledaj NP Askanija Nova i Nacionalni park
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Pogledaj NP Askanija Nova i Nijemci
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Pogledaj NP Askanija Nova i Prvi svjetski rat
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Pogledaj NP Askanija Nova i Rusko Carstvo
Turizam u Ukrajini
Katedrala Svetog Mihaela iz 12. stoljeća, Kijev Tvrđava Kamjanec-Podiljskij iz 11. stoljeća, zapadna Ukrajina volinjske pisanice, zapadna Ukrajina Buky, središnja Ukrajina Jezero Sinevir, karpatska Ukrajina Tradicionalno ukrajinsko jelo Boršč Tradicionalni ukrajinski restoran u gradu Lavovu (Ljvivu), zapadna Ukrajina Lastavičje gnijezdo, Krim, Ukrajina Ukrajina predstavlja najveću europsku državu, smještenu u istočnom dijelu europskog kontinenta.
Pogledaj NP Askanija Nova i Turizam u Ukrajini
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Pogledaj NP Askanija Nova i Ukrajina
Ukrajinska kultura
Zlatnovršni manastir sv. Mihovila iz 12. stoljeća, Kijevska oblast Počajivska ikona Ukrajinske tradicionalne pisanice, autor: Inna Forostjuk, Luganska oblast Ukrajinska kultura (ukr.: Українська культура) se smatra jednom od najstarijih kultura u svijetu.