Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Ukrajinska kultura

Indeks Ukrajinska kultura

Zlatnovršni manastir sv. Mihovila iz 12. stoljeća, Kijevska oblast Počajivska ikona Ukrajinske tradicionalne pisanice, autor: Inna Forostjuk, Luganska oblast Ukrajinska kultura (ukr.: Українська культура) se smatra jednom od najstarijih kultura u svijetu.

154 odnosi: Andrij Kurkov, Andy Warhol, Artem Lukjanovič Vedelj, Austrijanci, Čajka (brod), Bajka, Bandura (instrument), Barok, Blagdan, Bohdan Stupka, Boršč, Ceh, Civilizacija, Crkva, Crno more, Dmitro Grigorovič Levickij, Dmitro Hnatjuk, Dmitro Stepanovič Bortnjanskij, Dnjepar, Dnjipro (grad), Drugi svjetski rat, Duma, Europa, Europljani, Folklor, Freska, Georgij Ivanovič Narbut, Goti, Grci, Harkiv, Herodot, Herson, Hopak, Hryhorij Skovoroda, Ilja Jefimovič Rjepin, Isak Babelj, Ivan Franko, Ivan Maksimovič Sošenko, Ivan Petrovič Kotljarevskij, Jakiv Jakovič Hnizdovskij, Josif Staljin, Kazimir Maljevič, Kerč, Kijev, Kijevo-pečerska lavra, Kijevska oblast, Kijevska Rus', Kirilo Stecenko, Kobzar, Kozačok, ..., Kozaci, Kršćanstvo, Kruh, Lavov, Legenda, Lesja Ukrajinka, Luck, Maksim Sozontovič Berezovskij, Marija Oksentijivna Primačenko, Marusja Čuraj, Mihajlo Mihajlovič Verbickij, Mikola Dileckij, Mikola Grigorovič Buraček, Mikola Vitalijovič Lisenko, Myhajlo Kocjubynskyj, Mykola Leontovyč, Myroslav Skoryk, Nacionalna akademija znanosti, Narod, Nijemci, Nikolaj Vasiljevič Gogolj, Obred, Odesa, Oksana Zabužko, Olbia, Oleksandr Dovženko, Oleksandr Porfirovič Arhipenko, Oleksij Griščenko, Olena Pčilka, Olga Julianivna Kobiljanska, Ostroška akademija, Pantelejmon Oleksandrovič Kuliš, Pšenica, Petar Iljič Čajkovski, Petro Mogila, Pismenost, Pjesma, Poljaci, Poljani, Poltava, Povijest Ukrajine, Priroda, Proljeće, Rušnyk, Rusi, Rusija, Sibir, Simbol, Skiti, Slaveni, Solomija Krušeljnicka, Stara Grčka, Statut, Sunce, Svijet, Taras Grigorovič Ševčenko, Tradicija, Turizam u Ukrajini, Ukrajina, Ukrajinci, Ukrajinska kinematografija, Ukrajinska kuhinja, Ukrajinska prezimena, Ukrajinski jezik, Ukrajinski kozaci, UNESCO, Utvrda Kamjanec-Podiljskij, Vareniki, Vasilj Kričevskij, Vikinzi, Vjenčanje, Vladimir Davidovič Burljuk, Volodimir Lukič Borovikovskij, Volodimir Mihajlovič Ivasjuk, Volodymyr Vynnyčenko, Vyšyvanka, William Shakespeare, Zaporoška Republika, Zemlja, Zima, 10. stoljeće, 11. stoljeće, 12. stoljeće, 15. stoljeće, 1574., 16. stoljeće, 1631., 1647., 17. stoljeće, 18. stoljeće, 1806., 1809., 1810., 1880., 19. stoljeće, 1918., 1922., 1925., 20. stoljeće, 3. stoljeće pr. Kr., 7. stoljeće pr. Kr., 9. stoljeće, 911., 944.. Proširite indeks (104 više) »

Andrij Kurkov

Ukrajinski pisac Andrij Kurkov, Beč 2022. Varšavi, 2007. Andrij (Andrej) Jurjevič Kurkov (ukr. Андрій Юрійович Курков, rus. Андрей Юрьевич Курков) je suvremeni ukrajinski pisac, novelist, piše uglavnom na ruskom i ukrajinskom jeziku.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Andrij Kurkov · Vidi više »

Andy Warhol

Andy Warhol (ponegdje Andrew Warhola); (Pittsburgh, 6. kolovoza 1928. – New York, 22. veljače 1987.), američki slikar, dizajner i filmski stvaratelj rusinskog podrijetla.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Andy Warhol · Vidi više »

Artem Lukjanovič Vedelj

Artem Lukjanovič Vedelj (ukr. Артем Ведель Лук'янович - Artem Vedelj Lukjanovyč); (Kijev, 1767. – Kijev, 14. srpnja 1808.), ukrajinski skladatelj, dirigent, pjevač i violinist.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Artem Lukjanovič Vedelj · Vidi više »

Austrijanci

Austrijanci su germanski narod bavarskog ili markomanskog porijekla, nastanjen na području današnje Austrije i susjednim područjima Njemačke, Italije, Švicarske, Slovenije te u prekomorskim zemljama.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Austrijanci · Vidi više »

Čajka (brod)

Fotografija prikazuje tijek izrade manje čajke Čajka (ukr. Чайка), poznata i kao «zaporoška čajka», je vrsta manjeg okretnog ukrajinskog broda sa jarbolom i veslima, danas u Ukrajini poznatog i kao «zaporoški čoven» (ukr. запорізький човен), kojeg su kroz povijest koristili zaporoški kozaci u borbi protiv poljskih, tatarskih i drugih osvajača Ukrajine.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Čajka (brod) · Vidi više »

Bajka

Crvenkapica Bajka je književna vrsta kod koje se čudesno i nadnaravno isprepliće sa zbiljskim na takav način da između prirodnoga i natprirodnoga, stvarnoga i izmišljenoga nema pravih suprotnosti.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Bajka · Vidi više »

Bandura (instrument)

Suvremena bandura iz Harkiva (djelo: Andrij Birko, 2008.) Bandura (ukr. бандура) je ukrajinski nacionalni žičani instrument, koji se kroz oblike poput lutnje te samog instrumenta kobze, očuvao još od vremena srednjovjekovne države Kijevske Rusi.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Bandura (instrument) · Vidi više »

Barok

Podizanje križa'', 1611., ulje na platnu, 462 × 341 cm, crkva Onze Lieve Vrouwe, Antwerpen. Barok (tal. barocco, španj. i port. barroco/berrucco, engl., franc. baroque, njem. Barock) razdoblje je u glazbi, književnosti i likovnoj umjetnosti koje se nastavlja na renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma u drugoj polovici 18. stoljeća.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Barok · Vidi više »

Blagdan

Blagdani su dani namijenjeni državnim i vjerskim svetkovinama.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Blagdan · Vidi više »

Bohdan Stupka

Bohdan Silvestrovič Stupka (ukr. Богдан Сильвестрович Ступка); (Ukrajina, Kulikiv, 27. kolovoza 1941. – Kijev, Ukrajina 22. srpnja 2012.); ukrajinski je kazališni i filmski glumac, dobitnik nekoliko ukrajinskih i međunarodnih nagrada.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Bohdan Stupka · Vidi više »

Boršč

Boršč (ukrajinski: борщ) juha je od cikle, popularna u Istočnoj Europi, a osobito u ukrajinskoj, ruskoj i poljskoj nacionalnoj kuhinji.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Boršč · Vidi više »

Ceh

Ceh (eng. guild) je naziv koji u najširem smislu označava zanatsko udruženje, odnosno skupina, udruženje ljudi koji rade isti posao ili obrt, pa se udružuju radi ostvarivanja svojih prava i viših ciljeva.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Ceh · Vidi više »

Civilizacija

Panorama New Yorka. Gradovi su jedna od glavnih uzroka i posljedica ljudske civilizacije. Civilizacija (latinski) ili uljudba (neologisam) je ukupnost svih znanja, vještina, običaja, misaonih i duhovnih spoznaja kod razvijenih ljudskih zajednica;.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Civilizacija · Vidi više »

Crkva

Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Crkva · Vidi više »

Crno more

Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Crno more · Vidi više »

Dmitro Grigorovič Levickij

Autoportret Dmitra Levickog (1783.) Dmitro Grigorovič Levickij (ukr. Дмитро Григорович Левицький, rus. Дмитрий Григорьевич Левицкий); (Kijev, ožujak 1735. - Sankt Peterburg, 17. travnja 1822.), ukrajinski i ruski profesionalni slikar portreta.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Dmitro Grigorovič Levickij · Vidi više »

Dmitro Hnatjuk

Dmitro Mihajlovič Hnatjuk (ukr. Дмитро Михайлович Гнатюк); (Ukrajina, Mamajivci, 28. ožujka 1925.); je ukrajinski i sovjetski glazbenik, operni pjevač, pedagog i profesor.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Dmitro Hnatjuk · Vidi više »

Dmitro Stepanovič Bortnjanskij

Dmitro Stepanovič Bortnjanskij (ukr. Дмитро Степанович Бортнянський - Dmytro Stepanovyč Bortnjans’kyj); (Gluhiv, 28. listopad 1751. - Sankt Peterburg, 10. listopad 1825.); ukrajinski glazbenik, skladatelj i dirigent, koji je bio izrazito popularan u cijelom Ruskom carstvu te je napisao 6 opera i niz drugih poznatih djela.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Dmitro Stepanovič Bortnjanskij · Vidi više »

Dnjepar

Dnjepar (bjeloruski: Дняпро/Dnjapro, ruski: Днепр/Dnjepr, ukrajinski: Дніпро/Dnipro) rijeka je u Istočnoj Europi koja izvire u Rusiji, teče kroz Bjelorusiju a u Ukrajini se ulijeva u Crno more.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Dnjepar · Vidi više »

Dnjipro (grad)

Dnjipro (ukr. Дніпро), do prije 19.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Dnjipro (grad) · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Duma

Duma (ruski: Ду́ма) je općenito naziv za savjetodavno tijelo kao što je gradsko vijeće lil komora (Narodne komora) Parlamenta Ruske Federacije u modernoj Rusiji i u ruskoj povijesti.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Duma · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Europa · Vidi više »

Europljani

Najpoznatiji Grci. Europljani je izraz kojim se označavaju stanovnici europskog kontinenta, ali i njezini izvorni stanovnici, narodi koji na području Europe obitavaju veći ili gotovo cijeli dio svoje povijesti.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Europljani · Vidi više »

Folklor

narodnim nošnjama, tzv. zlatarama Folklor je naziv za različite aspekte tradicije kulture, najčešće uobičajen u značenju zajedničkog imena za tradicijske oblike književnosti, glazbe, plesova, dramskog i likovnog stvaranja.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Folklor · Vidi više »

Freska

Berma, Istra, 1474. god. Freska je tehnika zidnog slikarstva.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Freska · Vidi više »

Georgij Ivanovič Narbut

Ukrajinski umjetnik Georgij Ivanovič Narbut (1909.) Georgij (Jurij) Ivanovič Narbut (ukr. Георгій (Юрій) Іванович Нарбут); (Ukrajina, Narbutivka, 25. veljače 1886. - Ukrajina, Kijev, 23. ožujka 1920.); je ukrajinski umjetnik, slikar.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Georgij Ivanovič Narbut · Vidi više »

Goti

Wielbarkske kulture ranog 3. stoljeća, narančasto je područje Černjakove kulture u ranom 4. stoljeću. Ljubičasto područje je Rimsko Carstvo. Goti (gotski: gutans, latinično: Gutans) su germansko pleme, koje potiče iz Skandinavije, točnije iz Götalanda.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Goti · Vidi više »

Grci

Grčki tradicionalni plesači iz Sfakie s Krete. Grci (Heleni; Hellenes; grč. Έλληνες), jedini narod iz helenske grane Indoeuropljana nastanjen na području današnje Grčke, kojoj pripadaju osim kopnenog dijela, Peloponeza, Krete i otočja i otočići u Egejskom moru.Grci su se nazivali Heleni.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Grci · Vidi više »

Harkiv

Harkiv ili Harkov (ukrajinski: Харків, ruski: Харьков) drugi je po veličini grad u Ukrajini.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Harkiv · Vidi više »

Herodot

Ἡρόδοτος Ἁλικαρνᾱσσεύς Svijet prema Herodotu Herodot (grč.; Halikarnas, Grčka, 484. pr. Kr. − Turij, Italija, 424. pr. Kr.) bio je grčki povjesničar prozvan „ocem povijesti“.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Herodot · Vidi više »

Herson

Herson(Ukrajinski: Херсон) je grad u južnoj Ukrajini.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Herson · Vidi više »

Hopak

Hopak Članice Nacionalnog akademskog ansambla Ukrajine »Pavlo Virsky« Hopak je ukrajinski narodni ples i smatra se nacionalnim plesom Ukrajine.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Hopak · Vidi više »

Hryhorij Skovoroda

Portret ukrajinskog filozofa Hryhorija Skovorde hrivnji Hryhorij Skovoroda, ponegdje Grigorij Skovoroda, (ukr. Григорій Савич Сковорода, rus. Григорий Саввич Сковорода); (Čornuhy, 3. prosinca 1722. - Ivanivka, 9. studenog 1794.); je ukrajinski filozof, pjesnik, predavač i skladatelj.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Hryhorij Skovoroda · Vidi više »

Ilja Jefimovič Rjepin

Ilja Jefimovič Rjepin (rus. Илья Ефимович Репин; 5. kolovoza 1844., Čugujiv, Ukrajina – 29. rujna 1930., Kuokkala, Finska; danas Rjepino, Rusija); bio je ruski slikar, glavni predstavnik realizma u ruskom slikarstvu tijekom 19.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Ilja Jefimovič Rjepin · Vidi više »

Isak Babelj

'''Isak Emenuilovič Babelj''' Isak Emanuilovič Babelj (rus. Исаак Эммануилович Бабель, Odesa, 1. srpnja 1894. – Butirka, 27. siječnja 1940.) je bio ukrajinski i ruski sovjetski pisac, židovskog podrijetla.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Isak Babelj · Vidi više »

Ivan Franko

Ukrajinski pjesnik Ivan Jakovič Franko, autor: Ivan Truš (1930.) Spomenik Ivanu Franku u Lipiku Ivan Jakovič Franko (ukr. Іван Якович Франко – Ivan Jakovyč Franko); (Nagujevyči, 27. kolovoz 1856. – Lavov, 28. lipanj 1916.); je ukrajinski pjesnik, pisac, socijalni i literarni kritičar, novinar, ekonomist i politički aktivist.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Ivan Franko · Vidi više »

Ivan Maksimovič Sošenko

Ivan Maksimovič Sošenko (ukr. Іван Максимович Сошенко - Ivan Mskymovyč Sošenko); (Boguslav, 2. lipnja 1807. – Korsunj, 18. srpnja 1876.), ukrajinski slikar koji je svoju uspješnu karijeru gradio tijekom sve dinamičnijeg razvoja likovne umjetnosti u Ruskom carstvu.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Ivan Maksimovič Sošenko · Vidi više »

Ivan Petrovič Kotljarevskij

Ukrajinski pisac Ivan Kotljarevskij Ivan Petrovič Kotljarevskij (ukr. Іван Петрович Котляревський; Poltava, 9. rujna 1769. – Poltava, 10. studenog 1838.) je ukrajinski pisac, pjesnik i dramaturg, jedan od predvodnika u stvaranju suvremenog ukrajinskog književnog jezika.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Ivan Petrovič Kotljarevskij · Vidi više »

Jakiv Jakovič Hnizdovskij

Ukrajinski umjetnik Jakiv Jakovič Hnizdovskij (New York, 1969.) Jakiv Jakovič Hnizdovskij (ukr. Яків Якович Гніздовський, eng. Jacques Hnizdovsky); (Ukrajina, Pilipče, 27. siječnja 1915. - SAD, New York, 8. studenoga 1985.); je ukrajinski i američki umjetnik, slikar, kipar, dizajner i ilustrator.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Jakiv Jakovič Hnizdovskij · Vidi više »

Josif Staljin

Josif Visarionovič Staljin, ili Iosif Besarion (Soso) Džugašvili (gruzijski: Iosseb (Soso) Besarionis dze Džugašvilii, იოსებ (სოსო) ბესარიონის ძე ჯუღაშვილი, ruski: Иосиф Виссарионович Сталин) (Gori, Gruzija, 18. prosinca 1878. – Moskva, 5. ožujka 1953.), bio je sovjetski političar, državnik te komunistički diktator.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Josif Staljin · Vidi više »

Kazimir Maljevič

Kazimir Severinovič Maljevič (ukr. Малевич Казимир Северинович, rus. Казимир Северинович Малевич, Kijev, 23. veljače 1879. – Sankt-Peterburg, 15. svibnja 1935.) je bio ukrajinski i ruski slikar poljsko-ukrajinskog podrijetla, teoretičar umjetnosti, pionir geometrijske apstrakcije, te jedan od glavnih predstavnika ukrajinskeDo kada će se u Hrvatskoj pisati pogrešno o Kazimiru Maljeviču? - Književna Rijeka - časopis za književnost i književne prosudbe br.3., god.VII., Rijeka, jesen 2002., str.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Kazimir Maljevič · Vidi više »

Kerč

Kerč (ukrajinski: Керч, ruski: Керчь) je lučki grad u Autonomnoj republici Krim u Ukrajini (de jure) i Rusiji (de facto) od 145 265 stanovnika.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Kerč · Vidi više »

Kijev

Kijev, rjeđe Kijiv (ukrajinski: Ки́їв (Kyïv, čitaj: Kijiv)), glavni je i najveći grad Ukrajine, smješten u sjevernom središnjem dijelu zemlje.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Kijev · Vidi više »

Kijevo-pečerska lavra

Kijevo-pečerska lavra (ukr. Києво-Печерська лавра) je najstarije pravoslavno svetište Istočnih Slavena osnovano 1051.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Kijevo-pečerska lavra · Vidi više »

Kijevska oblast

Kijevska oblast (ukrajinski: Київська область, Kyivs’ka oblast’, Kyivshchyna) administrativna je oblast koja se nalazi se u središnjoj Ukrajini.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Kijevska oblast · Vidi više »

Kijevska Rus'

Kijevska Rus' – (čitaj: Kijevska Rus', slovo «u» je naglašeno); (ukrajinski: Ки́ївська Русь – Kyjivs'ka Rus', ruski: Ки́евская Русь – Kievskaja Rus', bjeloruski: Кіеўская Русь – Kieŭskaja Rus') je prva istočnoslavenska država koja se pojavila pod istočnoslavenskim plemenom Poljanima i Vikinzima u 9.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Kijevska Rus' · Vidi više »

Kirilo Stecenko

Kirilo Grigorovič Stecenko (ukr. Кирило Григорович Стеценко); (Ukrajina, Kvitkiv, 12. svibnja 1882. - Ukrajina, Veprik, 29. travnja 1922.); je ukrajinski skladatelj, dirigent i profesor glazbe.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Kirilo Stecenko · Vidi više »

Kobzar

Kobzar (ukr. кобзар), riječ iz ukrajinskog jezika (українська мова).

Novi!!: Ukrajinska kultura i Kobzar · Vidi više »

Kozačok

Kozačok Stanislav Maslovski: Kozački ples 1883. godine. Kozačok (ukr.: Koзaчoк/Kozačok, rus.: Kaзaчoк/Kazačok, eng. Kozachok) je vrsta narodnog plesa koji se započeo formirati među ukrajinskim kozacima na prijelazu s 15.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Kozačok · Vidi više »

Kozaci

'''''Zaporošci pišu podrugljivo pismo sultanu''''''''Ilja Rjepin''', 1880. – 1891., ulje na platnu, 2.03 m × 3.58 m Ruski državni muzej, Sankt-Peterburg '''''U bitku''''': Zaporoški kozaci spremaju se krenuti iz svoga sela u bitku'''Mykola Pymonenko''', 1902. Vasilij Surikov, ''Jermak osvaja Sibir'', 1895., ulje, 599 x 285 cm. Kozačka patrola kod Bakua 1905. ruski car Nikola II. u okruženju svoje kozačke straže 1916. Posljednji vrhovni kozački zapovjednik ukrajinski hetman Pavlo Skoropadskij u vrijeme Ruske revolucije 1917. Kozaci su pripadnici vojničkih, pretežno ukrajinske i ruske etničke skupine, koji se od kraja 15. stoljeća pojavljuju na crnomorskim stepama, području južnog Dnjepra i Dona, tvoreći vojničku protuosmansku obrambenu ali i ofenzivnu vojnu pokrajinu.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Kozaci · Vidi više »

Kršćanstvo

Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Kršćanstvo · Vidi više »

Kruh

Kruh je proizvod koji se dobiva miješanjem brašna s vodom, mlijekom, sirutkom, ili nekom drugom tekućinom uz dodatak kuhinjske soli ili šećera, masnoća, jaja i sredstva za dizanje tijesta.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Kruh · Vidi više »

Lavov

LavovŠkolski atlas, Alpha, Zagreb, 2007.,, str.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Lavov · Vidi više »

Legenda

Legenda (lat. ono što se ima pročitati, štivo) u srednjem vijeku, pobožno štivo, najčešće životopis nekog sveca, koji se čitao u crkvi ili samostanskoj blagovaonici za vrijeme jela (u našim krajevima takvi su se tekstovi obično nazivali čtenija, čtenja, štenja). Kao književna vrsta legenda je pripovijest u prozi ili stihovima, u kojoj je tema povijesno-biografskih podataka (ili elemenata s historijskom namjenom) isprepletena fantastičnim (basnoslovnim, natprirodnim, pustolovnim) pojedinostima.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Legenda · Vidi više »

Lesja Ukrajinka

Ukrajinska spisateljica Lesja Ukrajinka (1871. – 1913.) Lesja Ukrajinka (ukr. Леся Українка) je pseudonim za jednu od najpoznatijih ukrajinskih spisateljica i društveno-političkih aktivistica Larisu Petrivnu Kosač-Kvitku (ukr. Лариса Петрівна Косач-Квітка – Larysa Petrivna Kosač-Kvitka); (Novograd-Volinjskij, 13. veljača 1871. – Surami, 1. kolovoza 1913.). Lesja je rođena u današnjoj Žitomirskoj oblasti koja je tada bila sastavni dio Ruskog carstva, ali je od malih nogu odgojena u ukrajinskom spisateljskom duhu s obzirom na to da je bila drugo dijete ugledne ukrajinske spisateljice Olge Drahomanov-Kosač (književni pseudonim Olga Pčilka).

Novi!!: Ukrajinska kultura i Lesja Ukrajinka · Vidi više »

Luck

Luck (ukr. Луцьк / Luc'k, polj.: Łuck) je grad u sjeverozapadnoj Ukrajini, središte Volinjske oblasti.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Luck · Vidi više »

Maksim Sozontovič Berezovskij

Maksim Sozontovič Berezovskij (ukr. Максим Созонтович Березовський - Maksym Sozontovyč Berezovs'kyj); (Hluhiv, 27. listopada 1745. – Sankt Peterburg, 2. travnja 1777.) bio je ukrajinski skladatelj, dirigent, violinist i operni pjevač (bas).

Novi!!: Ukrajinska kultura i Maksim Sozontovič Berezovskij · Vidi više »

Marija Oksentijivna Primačenko

Marija Oksentijivna Primačenko (ukr. Марія Оксентіївна Примаченко); (Bolotnja, 1. siječanj 1908. - Bolotnja, 18. kolovoz 1997.); je ukrajinska slikarica folklorne umjetnosti i umjetnosti naive.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Marija Oksentijivna Primačenko · Vidi više »

Marusja Čuraj

Poštanska marka ukrajinske glazbenice Marusje Čuraj (2000.) Marusja Čuraj (ukr. Маруся Чурай); (1626. – 1689.); je ukrajinska barokna glazbena skladateljica, pjesnikinja i pjevačica, koja je svoju slavu stekla ponajviše kroz spominjanje u ukrajinskoj literaturi i pjesmama pjevanim širom Ukrajine.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Marusja Čuraj · Vidi više »

Mihajlo Mihajlovič Verbickij

Mihajlo Mihajlovič Verbickij (ukr. Михайло Михайлович Вербицький, pol. Michał Werbycki); (Poljska, Javirnik Ruskij, 4. ožujka 1815. - Mlinač, 7. prosinca 1870.); je ukrajinski skladatelj i grkokatolički svećenik.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Mihajlo Mihajlovič Verbickij · Vidi više »

Mikola Dileckij

Stranica iz Glazbene gramatike, izdanje tiskano 1679. Mikola Dileckij ili Nikolaj Dileckij (ukr. Микола Павлович Дилецкий, pol. Mikołaj Dylecki, rus. Николай Павлович Дилецкий; Kijev, 1630. – Moskva, 1680.) bio je ukrajinski skladatelj, glazbeni teoretičar, autor Glazbene gramatike objavljene 1677.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Mikola Dileckij · Vidi više »

Mikola Grigorovič Buraček

Poštanska marka posvećena djelu Mikole Buračeka Mikola Grigorovič Buraček (ukr. Микола Григорович Бурачек - Mykola Grygorovyč Buraček); (Letyčiv, 16. ožujak 1871. - Harkiv, 12. kolovoz 1942.); je ukrajinski slikar impresionist, pisac i pedagog.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Mikola Grigorovič Buraček · Vidi više »

Mikola Vitalijovič Lisenko

Mikola Vitalijovič Lisenko (ukr. Микола Віталійович Лисенко - Mykola Vitalijovyč Lysenko); (Grynjky, 22. listopad 1842. - Kijev, 6. studeni 1912.); je ukrajinski glazbeni skladatelj, pijanist, dirigent i pedagog.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Mikola Vitalijovič Lisenko · Vidi više »

Myhajlo Kocjubynskyj

Ukrajinski pisac Mihajlo Mihajlovič Kocjubinskij (1900.) Mihajlo Mihajlovič Kocjubinskij (ukrajinski: Михайло Михайлович Коцюбинський – Myhajlo Myhajlovyč Kocjubyns'kyj); (Vinnicja, 17. rujna 1864. – Černjigiv, 25. travnja 1913.) bio je ukrajinski pisac, pjesnik, autor kvalitetnih novela koje su nakon njegove smrti u Sovjetskom Savezu često bile temelj izrade pojedinih vrijednih sovjetskih filmova.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Myhajlo Kocjubynskyj · Vidi više »

Mykola Leontovyč

Mykola Dmytrovyč Leontovyč (ukr. Микола Дмитрович Леонтович, eng. Mykola Leontovych); (Ukrajina, Monastyrok, 1. prosinca 1877. - Markivska, 23. siječnja 1921.); je ukrajinski glazbeni skladatelj, dirigent i međunarodno poznati profesor glazbe.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Mykola Leontovyč · Vidi više »

Myroslav Skoryk

Myroslav Skoryk (ukr. Мирослав Михайлович Скорик); (Ukrajina, Ljviv, 12. srpnja 1938.); je ukrajinski glazbeni skladatelj, autor nekoliko svjetski poznatih glazbenih djela.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Myroslav Skoryk · Vidi više »

Nacionalna akademija znanosti

Washingtonu. Nacionalna akademija znanosti (engleski: National Academy of Sciences ili samo NAS) je neprofitna i nevladina znanstveno-istraživačka ustanova, ogranak Nacionalna akademije znanosti, inženjerstva i medicine Sjedinjenih Američkih Država.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Nacionalna akademija znanosti · Vidi više »

Narod

Hrvati iz Miljevaca u narodnoj nošnji Židovi iz Španjolske u kasnom 19. stoljeću Huculi. Domoroci s Nove Gvineje Indijanci Alacaluf, Čile Latinoamerikanci, Brooklyin, New York. Kikuyu iz Tanzanije Samojedi (Nenci), Rusija. Pleme Xhosa, JAR Narod je skupina ljudi karakterizirana sljedećim značajkama.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Narod · Vidi više »

Nijemci

Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Nijemci · Vidi više »

Nikolaj Vasiljevič Gogolj

Korice prvog izdanja romana ''Mrtve duše'', iz 1842. Gogoljev grob u Moskvi. Kamen i križ ponovno su postavljeni 2009. Nikolaj Vasiljevič Gogolj (ruski: Никола́й Васи́льевич Го́голь, ukrajinski: Мико́ла Васи́льович Го́голь) (prezime po rođenju: Janovski, ukrajinski: Яновський) (Soročynci, 31. ožujka 1809. – Moskva, 4. ožujka 1852.) ruski je književnik ukrajinskog podrijetla.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Nikolaj Vasiljevič Gogolj · Vidi više »

Obred

Obred (lat. ritus, odatle i tuđični oblik ritual) je u osnovi uglavnom određena provedba svečanih posebice vjerskih, uglavno liturgijskih svečanosti.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Obred · Vidi više »

Odesa

Odesa ili Odessa (ukr.: Odesa / Одеса, rus.: Odessa / Одесса, grč.: Οδησσός) je ukrajinski grad i pomorska luka, značajno povijesno i kulturno središte bivšeg Ruskog carstva i današnje Ukrajine.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Odesa · Vidi više »

Oksana Zabužko

Oksana Zabužko (ukr. Оксана Стефанівна Забужко - Oksana Stefanivna Zabužko); (19. rujan 1960., Luck, Ukrajina); je ukrajinska spisateljica, poznata u ukrajinskim i europskim spisateljskim krugovima.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Oksana Zabužko · Vidi više »

Olbia

Olbia (sardinski: Terranòa, galurski: Tarranòa) je grad i općina (comune) u pokrajini Sassariju u regiji Sardiniji, Italija.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Olbia · Vidi više »

Oleksandr Dovženko

Oleksandr Dovženko (ukr. Олександр Петрович Довженко); (Sosnicja, 10. rujna 1894. – Moskva, 25. studenoga 1956.) ukrajinski filmski redatelj, scenarist, producent i ravnatelj filmske produkcije u Sovjetskom Savezu.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Oleksandr Dovženko · Vidi više »

Oleksandr Porfirovič Arhipenko

Oleksandr Porfirovič Arhipenko (ukr. Олександр Порфирович Архипенко, eng. Alexander Porfyrovych Archipenko); (Ukrajina, Kijev, 30. ožujaka 1887. – SAD, New York, 25. veljače 1964.); je poznati ukrajinski i američki avantgardni umjetnik, kipar i grafički umjetnik.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Oleksandr Porfirovič Arhipenko · Vidi više »

Oleksij Griščenko

Oleksij (Oleksa) Vasiljovič Griščenko (ukr. Олексій Васильович Грищенко, eng. Alexis Gritchenko); (Ukrajina, Krolevec, 2. travnja 1883. - Francuska, Vence, 28. siječnja 1977.); je ukrajinski slikar, teoretičar umjetnosti i pisac.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Oleksij Griščenko · Vidi više »

Olena Pčilka

Olena Pčilka (ukr. Олена Пчілка); (Ukrajina, Gadjač, 29. lipanj 1849. – Ukrajina, Kijev, 4. listopad 1930.); je književni pseudonim za poznatu ukrajinsku spisateljicu, kulturnu aktivistkinju i etnografikinju Olhu Petrivnu-Kosač (ukr. Ольга Петрівна-Косач).

Novi!!: Ukrajinska kultura i Olena Pčilka · Vidi više »

Olga Julianivna Kobiljanska

Ukrajinska spisateljica Olga Kobiljanska (1863. – 1942.) Olga Julianivna Kobiljanska (ukr. Ольга Юліанівна Кобиляньска - Oljga Julianivna Kobyljan'ka); (Rumunjska, Gura Humorului, 27. studeni 1863. – Ukrajina, Černivci, 21. ožujak 1942.); je poznata ukrajinska spisateljica iz karpatske regije Bukovina, koja se nalazi na današnjoj granici između Ukrajine i Rumunjske.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Olga Julianivna Kobiljanska · Vidi više »

Ostroška akademija

Europi i Ukrajini - Ukrajina zauzima 4. mjesto Ostroška akademija ili punim nazivom Nacionalno sveučilište Ostroška akademija (ukr. Національний Університет Острозька Академія) je ukrajinsko sveučilište osnovano 1576.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Ostroška akademija · Vidi više »

Pantelejmon Oleksandrovič Kuliš

Ukrajinski književnik Pantelejmon Kuliš (1819. – 1897.) Pantelejmon Oleksandrovič Kuliš (ukr. Пантелеймон Олександрович Куліш); (Voroniž, 7. kolovoz 1819. - Motronivka, 14. veljača 1897.); je ukrajinski pisac, pjesnik, povjesničar, folklorist, etnograf, prevoditelj, književni kritičar, redaktor i izdavač.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Pantelejmon Oleksandrovič Kuliš · Vidi više »

Pšenica

Triticum aestivum Triticum monococcum Pšenica (pir, šenulka, lat. Triticum) je biljni rod od kojih se neke vrste uzgajaju širom svijeta.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Pšenica · Vidi više »

Petar Iljič Čajkovski

Petar Iljič Čajkovski (ruski: Пётр Ильич Чайковский, Votkinsk, 7. svibnja 1840. – Petrograd, 6. studenoga 1893.) bio je ruski skladatelj i jedan od najvećih skladatelja romantizma.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Petar Iljič Čajkovski · Vidi više »

Petro Mogila

Ukrajinski mitropolit Petro Mogila (1596. – 1646.) Petro Mogila ili Petar Mogila (ukr. Петро Могила, rus. Петр Могила, rum. Petru Movilă, pol. Piotr Mohyła); (Suceava, Rumunjska, 21. prosinca 1596. - Kijev, Ukrajina, 22. prosinca 1646.); je uspješan mitropolit Kijeva, Galicije i cijele Rusi (Ukrajine) od 1633.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Petro Mogila · Vidi više »

Pismenost

Stopa pismenosti u svijetu Pismenost je poznavanje pisma, umijeće čitanja i pisanja.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Pismenost · Vidi više »

Pjesma

dvorani Vatroslava Lisinskog Pjesma je pjevano glazbeno djelo koje je namijenjeno ili prilagođeno pjevanju.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Pjesma · Vidi više »

Poljaci

Poljaci (pol. Polacy) su narod iz grupe Zapadnih Slavena, nastanjen na jugu od planinskih područja Sudeta i Karpata preko Sjeverne Europske Nizine na sjever do Baltičkog mora.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Poljaci · Vidi više »

Poljani

* Poljani (pleme), razdvojba Hrvatska.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Poljani · Vidi više »

Poltava

Poltava (ukr. Полтава) je grad u sjeveroistočnoj Ukrajini, središte Poltavske oblasti.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Poltava · Vidi više »

Povijest Ukrajine

Zastava Ukrajine Grb Ukrajine Nacionalni muzej povijesti Ukrajine, Kijev Ruskom Carstvu (19. st.) Rurik (9.-14. st.) Povijest Ukrajine je povijest prostora današnje Ukrajine i naroda Ukrajinaca od prapovijesti do danas.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Povijest Ukrajine · Vidi više »

Priroda

Hopetounski slapovi, Australija Zapadnoj Javi 1982. Priroda je, u najširem smislu, ekvivalent za prirodni, fizički ili materijalni svijet ili svemir.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Priroda · Vidi više »

Proljeće

Proljeće Proljeće ili pramaljeće, jedno je od četiriju godišnjih doba.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Proljeće · Vidi više »

Rušnyk

Tradicionalni ukrajinski ručnici. Tradicionalni ruski ručnici. Rušnik (ukr. i rus. рушник, rušnik; bjelorus. ручнiк, ručnik) je tradicinalni ukrajinski ručnik koji se danas osim kod Ukrajinaca susreće i kod drugih istočnoslavenskih naroda, posebno Bjelorusa.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Rušnyk · Vidi više »

Rusi

Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 134 milijuna pripadnika nastanjenih širom svijeta.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Rusi · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Rusija · Vidi više »

Sibir

Bajkalskog jezera Sibir (ruski: Сиби́рь, ženski rod) je naziv za područje koje pokriva veći dio sjeverne Azije, tj.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Sibir · Vidi više »

Simbol

Religiozni simboli Simbol je svaki fenomen kojemu je društveno ili kulturalno pripisano neko značenje, to je mehanizam komunikacije kojeg koriste samo ljudi.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Simbol · Vidi više »

Skiti

Skiti (grčki: Σκύθες, Σκύθοι), nomadski narodi i plemena iranskog porijekla koja u 8.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Skiti · Vidi više »

Slaveni

Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Slaveni · Vidi više »

Solomija Krušeljnicka

Poštanska marka posvećena ukrajinskoj opernoj pjevačici Solomiji Krušeljnickoj (1997.) Solomija Ambrosijivna Krušeljnicka (ukr. Соломія Крушельницька); (Biljavinci, 23. rujan 1872. - Ljviv, 18. studeni 1952.); je ukrajinska operna pjavačica koja je svojim nastupima stekla ugled širom Europe i svijeta početkom 20.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Solomija Krušeljnicka · Vidi više »

Stara Grčka

Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Stara Grčka · Vidi više »

Statut

Statut u pravu označava vrstu pravnog akta, a može imati različita značenja.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Statut · Vidi više »

Sunce

Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Sunce · Vidi više »

Svijet

Svijet Svijet je drugi naziv za Zemlju, univerzum, za skup ljudskih bića ili za skup država izvan vlastite.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Svijet · Vidi više »

Taras Grigorovič Ševčenko

Djelo Tarasa Ševčenka, Kobzar (knjiga), 1840. Slika Tarasa Ševčenka; »Kateryna«, 1847. Taras Grigorovič Ševčenko, (ukr. Тарас Григорович Шевченко); (Morynci, Ukrajina, 9. ožujka 1814. – Petrograd, Rusija, 10. ožujka 1861.); ukrajinski je pjesnik, slikar i humanist.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Taras Grigorovič Ševčenko · Vidi više »

Tradicija

Njega stare tradicije na selu Tradicija je prije svega usmena predaja znanja, vještina, načina ponašanja i običaja unutar jedne kulture ili skupine ljudi.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Tradicija · Vidi više »

Turizam u Ukrajini

Katedrala Svetog Mihaela iz 12. stoljeća, Kijev Tvrđava Kamjanec-Podiljskij iz 11. stoljeća, zapadna Ukrajina volinjske pisanice, zapadna Ukrajina Buky, središnja Ukrajina Jezero Sinevir, karpatska Ukrajina Tradicionalno ukrajinsko jelo Boršč Tradicionalni ukrajinski restoran u gradu Lavovu (Ljvivu), zapadna Ukrajina Lastavičje gnijezdo, Krim, Ukrajina Ukrajina predstavlja najveću europsku državu, smještenu u istočnom dijelu europskog kontinenta.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Turizam u Ukrajini · Vidi više »

Ukrajina

Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Ukrajina · Vidi više »

Ukrajinci

Ukrajinci (ukr. українці / ukrajinci) su jedna od tri istočnoslavenske nacije većinom nastanjene u Ukrajini, Rusiji, Bjelorusiji i susjednim područjima.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Ukrajinci · Vidi više »

Ukrajinska kinematografija

desno Nagrada Filmskog festivala u Odessi. Ukrajinska kinematografija imala je veliki utjecaj na povijest kinematografije.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Ukrajinska kinematografija · Vidi više »

Ukrajinska kuhinja

''Boršč'', ukrajinski specijalitet od cikle ''Deruny'', ukrajinski specijalitet od krumira Ukrajinska kuhinja ima dugu tradiciju koja se konačno definirala na prijelazu s 18.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Ukrajinska kuhinja · Vidi više »

Ukrajinska prezimena

Naziv pojedinih osoba u Ukrajini često se zapisuje kroz po rođenju dato ime, formirano ime prema imenu oca i nasljeđeno obiteljsko prezime.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Ukrajinska prezimena · Vidi više »

Ukrajinski jezik

Ukrajinski jezik (ukr. украї́нська мо́ва, ukrayins'ka mova; ISO 639-3: ukr) je po broju govornika drugi slavenski jezik i pripada skupini istočnoslavenskih jezika.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Ukrajinski jezik · Vidi više »

Ukrajinski kozaci

'''''Zaporoški kozaci pišu podrugljivo pismo turskom sultanu''''''''Ilja Rjepin''', 1880. – 1891., ulje na platnu, 2.03 m × 3.58 m Ruski državni muzej, Sankt-Peterburg Ukrajinski hetman Dmitro Višneveckij (16. st.) Ukrajinski hetman Bogdan Hmeljnicki (17. st.) Ukrajinski hetman Ivan Vihovskij (17. st.) Ukrajinski hetman Ivan Briuhoveckij (17. st.) Ukrajinski hetman Kirilo Rozumovskij (18. st.) Ukrajinski hetman Pavlo Skoropadskij (20. st.) Ukrajinski kozaci je pojam koji označava pripadnike slavenskih vojničkih skupina, ukrajinske etničke pripadnosti, koji se krajem 15. stoljeća iz sjeverozapadnih ukrajinskih krajeva sele na stepske prostore južne Ukrajine i Rusije (prostor uz ušće rijeke Don).

Novi!!: Ukrajinska kultura i Ukrajinski kozaci · Vidi više »

UNESCO

UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.

Novi!!: Ukrajinska kultura i UNESCO · Vidi više »

Utvrda Kamjanec-Podiljskij

Pogled noću na povijesnu utvrdu Kamjanec-Podiljskij iz 11. stoljeća, Ukrajina Dnevni turistički posjet utvrdi Kamjanec-Podiljskij, grad Kamjanec-Podiljskij Utvrda Kamjanec-Podiljskij (ukr. Кам'янець-Подільська фортеця); utvrda u ukrajinskom gradu Kamjanec-Podiljskom sagrađena u 11.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Utvrda Kamjanec-Podiljskij · Vidi više »

Vareniki

Vareniki (ukrajinski: вареники) su vrsta ukrajinskih punjenih knedli.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Vareniki · Vidi više »

Vasilj Kričevskij

Vasilj Grigorovič Kričevskij (ukr. Василь Григорович Кричевський - Vasylj Grygorovyč Kryčevs'kyj); (Ukrajina, Vorožba, 12. siječnja 1873. - Venezuela, Caracas, 15. studenoga 1952.); ukrajinski je slikar, arhitekt, predavač umjetnosti, grafički umjetnik i majstor prilagodljive i dekorativne umjetnosti.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Vasilj Kričevskij · Vidi više »

Vikinzi

ferojskim poštanskim markama Riječ Viking danas označava stanovništvo koje je u ranom srednjem vijeku živjelo na prostoru Skandinavije, točnije na prostorima današnje Švedske, Norveške i Danske.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Vikinzi · Vidi više »

Vjenčanje

Edmund Blair Leighton: Potpis Vjenčanje ili sklapanje braka je ujedno svečani čin i obred, gdje žena i muškarac postaju supružnici: suprug i supruga (kolokvijalno: muž i žena) te pred zakonom uživaju prava kao bračni par.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Vjenčanje · Vidi više »

Vladimir Davidovič Burljuk

Autoportret umjetnika Vladimira Burljuka (1913.) Vladimir Davidovič Burljuk (ukr. Володимир Давидович Бурлюк - Volodymyr Davydovyč Burljuk, rus. Владимир Давидович Бурлюк); (Harkiv, 21. srpanj 1886. – Solun, 1917.); je ukrajinski i ruski avangardni umjetnik, slikar i crtač ilustracija.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Vladimir Davidovič Burljuk · Vidi više »

Volodimir Lukič Borovikovskij

Volodimir Lukič Borovikovskij, autor: Bugajevskij-Blagodatnij Volodimir Lukič Borovikovskij (ukr. Володимир Лукич Боровиковський, rus. Владимир Лукич Боровиковский); (Mirhorod, 24. srpnja 1757. – Sankt Peterburg, 6. travnja 1825.); je ukrajinski slikar, koji je dominirao u slikarskoj umjetnosti portreta tijekom razdoblja na prijelazu s 18.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Volodimir Lukič Borovikovskij · Vidi više »

Volodimir Mihajlovič Ivasjuk

Poštanska markica s Ivasjukovim likom Volodimir Mihajlovič Ivasjuk (ukr. Володимир Михайлович Івасюк); (Ukrajina, Kicmanj, 4. ožujka 1949. - Ukrajina, Ljviv, 24. travnja 1979.); je ukrajinski skladatelj i pjevač, kojemu je 2009.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Volodimir Mihajlovič Ivasjuk · Vidi više »

Volodymyr Vynnyčenko

Ukrajinski društveno-politički aktivist Volodimir Kirilovič Vinničenko (1910.) Volodymyr Vynnyčenko (ukr. Володимир Кирилович Винниченко - Volodymyr Kyrylovyč Vynnyčenko); (Kropyvnyckyj, 28. srpanj 1880. - Mougins, 6. ožujak 1951.) je ugledni ukrajinski pisac, dramaturg, politički aktivist i revolucionarni političar Ukrajinske Narodne Republike.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Volodymyr Vynnyčenko · Vidi više »

Vyšyvanka

Razglednica žene odjevene u ukrajinsku tradicionalnu nošnju koja uključuje i crveno-bijelu košulju «vyšyvanku» (1916.). Na glavi ima ukrajinski vijenac. «Vyšyvanka» (čitaj: višivanka); (ukr. вишиванка); je ukrajinska tradicionalna košulja odnosno odjeća koja sadrži elemente ukrajinskog tradicionalnog znakovlja odnosno simbola.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Vyšyvanka · Vidi više »

William Shakespeare

William Shakespeare (Stratford na Avonu, Engleska, 26. travnja 1564. (kršten) – Stratford na Avonu, 23. travnja[jul.] / 3. svibnja[greg.] 1616.), engleski književnik, kazališni glumac i redatelj, općenito smatran za najvećeg pisca engleskog jezika i najslavnijeg i najizvođenijeg svjetskog dramatičara.

Novi!!: Ukrajinska kultura i William Shakespeare · Vidi više »

Zaporoška Republika

Zaporoška Republika ili Kozačka Republika (ukr. Військо Запорозьке), ponegdje zapisana u političkom smislu kao Hetmanska država (ukr. Гетьманщина) je ukrajinska kozačka republika koja je nastala 1649.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Zaporoška Republika · Vidi više »

Zemlja

Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Zemlja · Vidi više »

Zima

Anica Vranković: '''Zima''', 1968. Zima je najhladnije godišnje doba koje započinje 21. prosinca u kojemu dani traju kraće od noći, a priroda je uspavana u skladu s niskim temperaturama.

Novi!!: Ukrajinska kultura i Zima · Vidi više »

10. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Ukrajinska kultura i 10. stoljeće · Vidi više »

11. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Ukrajinska kultura i 11. stoljeće · Vidi više »

12. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Ukrajinska kultura i 12. stoljeće · Vidi više »

15. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Ukrajinska kultura i 15. stoljeće · Vidi više »

1574.

Bez opisa.

Novi!!: Ukrajinska kultura i 1574. · Vidi više »

16. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Ukrajinska kultura i 16. stoljeće · Vidi više »

1631.

Bez opisa.

Novi!!: Ukrajinska kultura i 1631. · Vidi više »

1647.

Bez opisa.

Novi!!: Ukrajinska kultura i 1647. · Vidi više »

17. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Ukrajinska kultura i 17. stoljeće · Vidi više »

18. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Ukrajinska kultura i 18. stoljeće · Vidi više »

1806.

Bez opisa.

Novi!!: Ukrajinska kultura i 1806. · Vidi više »

1809.

Bez opisa.

Novi!!: Ukrajinska kultura i 1809. · Vidi više »

1810.

Bez opisa.

Novi!!: Ukrajinska kultura i 1810. · Vidi više »

1880.

Bez opisa.

Novi!!: Ukrajinska kultura i 1880. · Vidi više »

19. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Ukrajinska kultura i 19. stoljeće · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

Novi!!: Ukrajinska kultura i 1918. · Vidi više »

1922.

Bez opisa.

Novi!!: Ukrajinska kultura i 1922. · Vidi više »

1925.

Bez opisa.

Novi!!: Ukrajinska kultura i 1925. · Vidi više »

20. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Ukrajinska kultura i 20. stoljeće · Vidi više »

3. stoljeće pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Ukrajinska kultura i 3. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »

7. stoljeće pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Ukrajinska kultura i 7. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »

9. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Ukrajinska kultura i 9. stoljeće · Vidi više »

911.

Bez opisa.

Novi!!: Ukrajinska kultura i 911. · Vidi više »

944.

Bez opisa.

Novi!!: Ukrajinska kultura i 944. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »