Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Narodni Seimas

Indeks Narodni Seimas

Narodni seimas (litavski: Liaudies Seimas) bio je marionetski parlament (seimas) Litve, uspostavljen 1940. godine kao opravdanje za sovjetsku okupaciju.

31 odnosi: Baltik, Bijela garda, Crvena armija, Europa, Komunistička partija Litve, Litavska Sovjetska Socijalistička Republika, Litavski jezik, Litva, Njemačko Carstvo, Pakt Ribbentrop-Molotov, Parlament, Poljska, Poljsko-Litavska Unija, Prvi svjetski rat, Rusko Carstvo, Satelitska država, Seimas, Socijalizam, Sovjetska okupacija baltičkih država, Sovjetski Savez, Tri podjele Poljske, Velika Kneževina Litva, 14. srpnja, 17. lipnja, 1795., 1918., 1939., 1940., 21. kolovoza, 27. lipnja, 3. kolovoza.

Baltik

Baltik Baltik je višeznačni termin koji se koristi za označavanje arbitrarne regije povezane s Baltičkim morem.

Novi!!: Narodni Seimas i Baltik · Vidi više »

Bijela garda

Bijela garda ili Bijeli pokret (rus. Белое движение), vojnopolitička organizacija, koja je osnovana 1917. godine, tijekom Ruskog građanskog rata.

Novi!!: Narodni Seimas i Bijela garda · Vidi više »

Crvena armija

Amblem Crvene armije Sovjetski vojnici Spomenik Crvenoj armiji u Berlinu Crvena armija je bila vojska Sovjetskog Saveza 1918. – 1946., nakon čega je 1946. – 1991. nosila naziv Sovjetska armija.

Novi!!: Narodni Seimas i Crvena armija · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: Narodni Seimas i Europa · Vidi više »

Komunistička partija Litve

Komunistička partija Litve (litavski: Lietuvos komunistų partija, ruski: Коммунистическая партия Литвы) bila je prva komunistička partija i vladajuća partija Litve od 1940. do 1990. godine.

Novi!!: Narodni Seimas i Komunistička partija Litve · Vidi više »

Litavska Sovjetska Socijalistička Republika

Litavska Sovjetska Socijalistička Republika, skraćeno Litavska SSR ili LSSR, (lit. Lietuvos Tarybų Socialistinė Respublika, LTSR; rus. Литовская Советская Социалистическая Республика, ЛССР), bila je po površini 11.

Novi!!: Narodni Seimas i Litavska Sovjetska Socijalistička Republika · Vidi više »

Litavski jezik

Litavski jezik (ISO 639-3: lit) zajedno s latvijskim i izumrlim staropruskim pripada u baltički ogranak indoeuropske jezične skupine.

Novi!!: Narodni Seimas i Litavski jezik · Vidi više »

Litva

Litva (lit. Lietuva) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe. Tijekom 15. stoljeća bila je u savezu s Poljskom što se danas vidi po vjerskom sastavu – Litva je jedina baltička država u kojoj su stanovnici najvećim dijelom rimokatolici. Za razliku od ostalih baltičkih država bila je usmjerena prema svojoj unutrašnjosti, a ne prema obali. Kako je imala dosta poljoprivrednoga tla Litavci su se najviše bavili poljoprivredom. Preko litavskoga teritorija vodi i kopneni put iz Rusije u eksklavu Kalinjingrad što Litvi daje geoprometnu važnost. Od 1. svibnja 2004. Litva je članica Europske unije. Osim toga, članica je Europskog vijeća, NATO-a i Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Narodni Seimas i Litva · Vidi više »

Njemačko Carstvo

Njemačko Carstvo (njem. Deutsches Reich) bio je naziv za njemačku državu u vremenu od 47 godina, počevši od proglasa Vilima I. od Pruske, njemačkog cara (18. siječnja 1871.) te završivši abdikacijom Vilima II. (9. studenoga 1918.). Službeno ime države u to doba, Deutsches Reich (Njemački Reich), koristilo se sve do 1943. i ne označava striktno period carske vladavine.

Novi!!: Narodni Seimas i Njemačko Carstvo · Vidi više »

Pakt Ribbentrop-Molotov

Vjačeslav Molotov potpisuje pakt Ribbentrop-Molotov 1939. Iza njega su drugi potpisnik Joachim von Ribbentrop, Josif Staljin i Boris Šarpošnjikov. Tajni protokol Pakt Ribbentrop-Molotov (njem.: Hitler-Stalin-Pakt) ili kako se službeno zvao Pakt o nenapadanju i prijateljstvu između Njemačke i Saveza Sovjetskih socijalističkih Republika je bio značajan sporazum o vojnoj i gospodarskoj suradnji između Njemačkog Reicha i Sovjetskog Saveza.

Novi!!: Narodni Seimas i Pakt Ribbentrop-Molotov · Vidi više »

Parlament

Parlament je državno zakonodavno tijelo.

Novi!!: Narodni Seimas i Parlament · Vidi više »

Poljska

Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.

Novi!!: Narodni Seimas i Poljska · Vidi više »

Poljsko-Litavska Unija

Poljsko-Litavska Unija (pol. Rzeczpospolita Obojga Narodów, lit. Žečpospolita ili Abiejų tautų respublika, bje. Рэч Паспалітая ili Рэч Паспалітая АбодвухНародаў, ukr. Річ Посполита) povijesna je država nastala 1569. unijom Kraljevine Poljske i Velike Kneževine Litve (u kojoj su pretežni dio stanovništva i vladajuće elite bili Bjelorusi i Ukrajinci).

Novi!!: Narodni Seimas i Poljsko-Litavska Unija · Vidi više »

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.

Novi!!: Narodni Seimas i Prvi svjetski rat · Vidi više »

Rusko Carstvo

Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.

Novi!!: Narodni Seimas i Rusko Carstvo · Vidi više »

Satelitska država

Satelitska država je izraz (u pravilu pogrdan), kojim se opisuje država koja je u formalnom smislu neovisna i suverena, ali se u stvarnosti nalazi pod dominacijom, odnosno posrednom vlašću druge, jače države.

Novi!!: Narodni Seimas i Satelitska država · Vidi više »

Seimas

Seimas (litavski: puno ime: Lietuvos Respublikos Seimas) je predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Litvi.

Novi!!: Narodni Seimas i Seimas · Vidi više »

Socijalizam

Crvena zastava, simbol radničkog i socijalističkog pokreta Socijalizam (engl. socialism; franc. socialisme; njem. sozialismus; novovjeka tvorba prema lat. socialis: društveni; saveznički), pojam koji označava ideje, teorije, pokrete koji teže socijalizaciji (podruštvljenju) temeljnih uvjeta ljudske egzistencije.

Novi!!: Narodni Seimas i Socijalizam · Vidi više »

Sovjetska okupacija baltičkih država

Sovjetska okupacija baltičkih država je izraz pod kojim se, u svom najčešćem smislu, opisuje okupacija teritorija triju baltičkih država: Estonije, Latvije i Litve, od Sovjetskog Saveza na početku Drugog svjetskog rata, odnosno 14.

Novi!!: Narodni Seimas i Sovjetska okupacija baltičkih država · Vidi više »

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Novi!!: Narodni Seimas i Sovjetski Savez · Vidi više »

Tri podjele Poljske

teritorijalnom opsegu Tri podjele Poljske odigrale su se u 18.

Novi!!: Narodni Seimas i Tri podjele Poljske · Vidi više »

Velika Kneževina Litva

Velika Kneževina Litva ili Velika Kneževina Litve, Rusi i Samogitije (starobjelorus. Великое князство Литовъское, polj. Wielkie Księstwo Litewskie, lat. Magnus Ducatus Lituaniae), službeni je naziv srednjovjekovne višenarodne države koja je u doba svoje najveće teritorijalne rasprostranjenosti obuhvaćala ozemlje današnjih država Litve i Bjelorusije te dijelove Ukrajine, Ruske Federacije (odnosno nekadašnje Kijevske Rusi) i Poljske.

Novi!!: Narodni Seimas i Velika Kneževina Litva · Vidi više »

14. srpnja

14.

Novi!!: Narodni Seimas i 14. srpnja · Vidi više »

17. lipnja

17.

Novi!!: Narodni Seimas i 17. lipnja · Vidi više »

1795.

Bez opisa.

Novi!!: Narodni Seimas i 1795. · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

Novi!!: Narodni Seimas i 1918. · Vidi više »

1939.

Bez opisa.

Novi!!: Narodni Seimas i 1939. · Vidi više »

1940.

1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.

Novi!!: Narodni Seimas i 1940. · Vidi više »

21. kolovoza

21.

Novi!!: Narodni Seimas i 21. kolovoza · Vidi više »

27. lipnja

27.

Novi!!: Narodni Seimas i 27. lipnja · Vidi više »

3. kolovoza

3.

Novi!!: Narodni Seimas i 3. kolovoza · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »