Brže od pregledniku!
28 odnosi: Apulija, Arhitektura, Capua, Crtež, Donatello, Firenca, Francuska, Fridrik II., car Svetog Rimskog Carstva, Giovanni Pisano, Gotika, Isusovo rođenje, Italija, Kiparstvo, Marija (majka Isusova), Napulj, Njemačka, Perugia, Pisa, Poklonstvo pastira, Reljef, Romanika, Siena, Sveto Rimsko Carstvo, Toskana, Uffizi, Umjetnost starog Rima, 1225., 1283..
Apulija
Apulija (tal. Puglia) je regija u jugoistočnoj Italiji.
Novi!!: Nicola Pisano i Apulija · Vidi više »
Arhitektura
Partenon u Ateni je primjer drevne arhitekture. Arhitektura (Latinski „architectura“, od starogrčke složenice „arkitekton“, ὰρχιτεκτονική, od ὰρχι glavni i Τεκτονική graditelj) u užem smislu je znanost i umjetnost projektiranja i oblikovanja zgrada i drugih građevina.
Novi!!: Nicola Pisano i Arhitektura · Vidi više »
Capua
Capua u sumrak. Capua je grad u pokrajini Caserti, regija Kampanija (južna Italija), s 18.979 stanovnika (2007.). Capua se nalazi na rtu Volturnu, 26 km sjeverno od Napulja.
Novi!!: Nicola Pisano i Capua · Vidi više »
Crtež
Leonarda da Vincija crvenom kredom Crtež je grafički prikaz oblika na nekoj površini.
Novi!!: Nicola Pisano i Crtež · Vidi više »
Donatello
Donatello, pravog imena Donato di Niccolo di Betto Bardi, je bio talijanski kipar (Firenca, oko 1386. – Firenca, 13. prosinca 1466.); majstor ranorenesansnoga kiparstva inspiriran antičkim idealima.
Novi!!: Nicola Pisano i Donatello · Vidi više »
Firenca
Firenca (talijanski: Firenze, latinski: Florentia) je glavni grad pokrajine Toskana u Italiji.
Novi!!: Nicola Pisano i Firenca · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Nicola Pisano i Francuska · Vidi više »
Fridrik II., car Svetog Rimskog Carstva
Fridrik II. Fridrik II. (26. prosinca 1194. – 13. prosinca 1250. iz dinastije Hohenstaufen bio je od 1212. godine pretendent na naslov kralja Rimljana (lat. rex Romanorum), a taj je naslov bez suparnika nosio od 1215. godine. Istovremeno, on je bio Švapski vojvoda (kao Fridrik VII.) kralj Italije i Burgundije, a po majčinom nasljednom pravu i kralj Sicilija gdje je vladao kao Fridrik I. Nakon što ga je papa 1220. godine okrunio, nosio je do svoje smrti i naslov cara Svetog Rimskog Carstva. Ovim naslovima valja pribrojiti i naslove kralja Cipra i Jeruzalema, što ih je dobio ženidbom i sudjelovanjem u križarskim ratovima. Veći dio svoga života Fridrik je proveo na Siciliji, jer je njegova majka Konstanca Sicilska bila kći tamošnjega kralja Rogera II. Često je bio u ratu s Papinskom državom, te je dvaput bio ekskomuniciran. Papa Grgur IX. čak ga je nazvao i antikristom. Nakon njegove smrti proširila se legenda da će se vratiti i vladati tisućljetnim kraljevstvom. Za Fridrika se govorilo da je poznavao devet jezika, a pismeno se mogao izražavati na sedam jezika. Prema tadašnjim prilikama, Fridrik je kao vladar bio daleko ispred svoga vremena kao zaštitnik znanosti i umjetnosti. Kategorija:Carevi Svetog Rimskog Carstva Kategorija:Hohenstaufovci Kategorija:Švapski vojvode Kategorija:Jeruzalemski kraljevi Kategorija:Križari.
Novi!!: Nicola Pisano i Fridrik II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Giovanni Pisano
katedrale u Pisi (1302. – 1310.). Giovanni Pisano (Pisa, oko 1250. – Siena, poslije 1314.) bio je talijanski kipar i arhitekt.
Novi!!: Nicola Pisano i Giovanni Pisano · Vidi više »
Gotika
bazilike Saint Denis'' u Parizu, koju je zamislio opat Suger Gotika (njem. Gotik, od kasnolat. gothicus: koji pripada Gotima) je umjetničko razdoblje koje je trajalo oko tri stotine godina, odnosi se na doba kasnog srednjeg vijeka tijekom 13.
Novi!!: Nicola Pisano i Gotika · Vidi više »
Isusovo rođenje
Giorgione: ''Isusovo rođenje'' Charles Poerson: ''Isusovo rođenje'', 1667. Isusovo rođenje, Kristovo rođenje ili Rođenje Isusa Krista odnosi se na rođenje Isusa Krista, koje je opisano u Bibliji i povijesnim spisima.
Novi!!: Nicola Pisano i Isusovo rođenje · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Nicola Pisano i Italija · Vidi više »
Kiparstvo
Venera iz Willendorfa Abu Simbel Kouros Nika sa Samotrake Kiparstvo, također skulptura (lat. sculpere.
Novi!!: Nicola Pisano i Kiparstvo · Vidi više »
Marija (majka Isusova)
Marija (aram. מרים Maryām "gorka"; arap. مريم(Maryam); grč. Μαριαμ, Mariam, Μαρια, Maria) bila je majka Isusova.
Novi!!: Nicola Pisano i Marija (majka Isusova) · Vidi više »
Napulj
Napulj (grčki: Νeapolis; napolitanski: Napule; talijanski: Napoli) glavni je grad talijanske pokrajine Kampanije (Campania), smješten na obali Tirenskoga mora.
Novi!!: Nicola Pisano i Napulj · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Nicola Pisano i Njemačka · Vidi više »
Perugia
Perugia (lat. Perusia) je grad u Italiji, upravno središte i najveći grad regije Umbrija, u središnjem dijelu države i glavni grad istoimene pokrajine Perugia.
Novi!!: Nicola Pisano i Perugia · Vidi više »
Pisa
Pisa je grad u Toskani, središnja Italija, na desnoj obali ušća rijeke Arno u Ligursko more.
Novi!!: Nicola Pisano i Pisa · Vidi više »
Poklonstvo pastira
Carlo Crivelli, ''Anbetung der Hirten (Poklonstvo pastira)'', 1490. Poklonstvo pastira je u kršćanskoj ikonografiji scena u kojoj pastiri svjedoče rođenju Isusa, obično u štalici u Betlehemu.
Novi!!: Nicola Pisano i Poklonstvo pastira · Vidi više »
Reljef
Reljef čine sve ravnine i neravnine na Zemljinoj površini.
Novi!!: Nicola Pisano i Reljef · Vidi više »
Romanika
tornjem u pozadini. Romanička crkva Sv. Marije Magdalene. Romanika (prema latinskom Romanus: „rimski”) je prvi stil u europskoj umjetnosti koji se razvija u razdoblju od 1000.
Novi!!: Nicola Pisano i Romanika · Vidi više »
Siena
Siena je grad i sjedište istoimene provincije u talijanskoj regiji Toskani (tal. Toscana) u središnjoj Italiji.
Novi!!: Nicola Pisano i Siena · Vidi više »
Sveto Rimsko Carstvo
Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.
Novi!!: Nicola Pisano i Sveto Rimsko Carstvo · Vidi više »
Toskana
Toskana (tal. Toscana) je regija u središnjoj Italiji.
Novi!!: Nicola Pisano i Toskana · Vidi više »
Uffizi
Galerija Uffizi (Talijanski: Galleria degli Uffizi), smještena u Palazzo degli Uffizi (tal. za „Palača ureda”) u Firenci, je jedna od najstarijih i najslavnijih muzeja umjetnosti u svijetu.
Novi!!: Nicola Pisano i Uffizi · Vidi više »
Umjetnost starog Rima
'''Kolosej''' u Rimu iz 1. st. UNESCOva svjetska baština i jedno od novih sedam svjetskih čuda. Rimska umjetnost podrazumijeva umjetničku produkciju starih Rimljana od 9.
Novi!!: Nicola Pisano i Umjetnost starog Rima · Vidi više »
1225.
Bez opisa.
Novi!!: Nicola Pisano i 1225. · Vidi više »
1283.
Bez opisa.
Novi!!: Nicola Pisano i 1283. · Vidi više »
